Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Iran Zaposlene Osobe
Tečaj
Trenutna vrijednost Zaposlene Osobe u Iran je 24,776 mil. . Zaposlene Osobe u Iran su povećane na 24,776 mil. na 01. 12. 2023., nakon što su bile 24,686 mil. na 01. 09. 2023.. Od 01. 06. 2008. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Iran je bio 22,40 mil. . Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je na 01. 12. 2023. s 24,78 mil. , dok je najniža vrijednost zabilježena na 01. 03. 2010. s 19,51 mil. .
Zaposlene Osobe ·
Max
Zaposleni | |
---|---|
01. 06. 2008. | 21,59 mil. |
01. 09. 2008. | 20,52 mil. |
01. 12. 2008. | 20,15 mil. |
01. 03. 2009. | 19,75 mil. |
01. 09. 2009. | 21,58 mil. |
01. 12. 2009. | 20,98 mil. |
01. 03. 2010. | 19,51 mil. |
01. 06. 2010. | 20,79 mil. |
01. 09. 2010. | 21,04 mil. |
01. 12. 2010. | 20,85 mil. |
01. 03. 2011. | 19,95 mil. |
01. 06. 2011. | 21,45 mil. |
01. 09. 2011. | 20,84 mil. |
01. 12. 2011. | 20,03 mil. |
01. 06. 2012. | 21,28 mil. |
01. 09. 2012. | 21,36 mil. |
01. 12. 2012. | 21,29 mil. |
01. 03. 2013. | 20,71 mil. |
01. 09. 2013. | 22,19 mil. |
01. 12. 2013. | 20,87 mil. |
01. 03. 2014. | 20,15 mil. |
01. 06. 2014. | 21,11 mil. |
01. 09. 2014. | 21,50 mil. |
01. 12. 2014. | 21,41 mil. |
01. 03. 2015. | 21,20 mil. |
01. 06. 2015. | 22,06 mil. |
01. 09. 2015. | 22,40 mil. |
01. 12. 2015. | 22,05 mil. |
01. 03. 2016. | 21,58 mil. |
01. 06. 2016. | 22,60 mil. |
01. 09. 2016. | 23,03 mil. |
01. 12. 2016. | 22,37 mil. |
01. 03. 2017. | 22,34 mil. |
01. 06. 2017. | 23,31 mil. |
01. 09. 2017. | 23,83 mil. |
01. 12. 2017. | 23,33 mil. |
01. 03. 2018. | 23,05 mil. |
01. 06. 2018. | 24,06 mil. |
01. 09. 2018. | 23,96 mil. |
01. 12. 2018. | 23,92 mil. |
01. 03. 2019. | 23,32 mil. |
01. 06. 2019. | 23,81 mil. |
01. 09. 2019. | 24,75 mil. |
01. 12. 2019. | 24,45 mil. |
01. 03. 2020. | 23,47 mil. |
01. 06. 2020. | 22,96 mil. |
01. 09. 2020. | 23,54 mil. |
01. 12. 2020. | 23,54 mil. |
01. 03. 2021. | 23,13 mil. |
01. 06. 2021. | 23,68 mil. |
01. 09. 2021. | 23,41 mil. |
01. 12. 2021. | 23,54 mil. |
01. 03. 2022. | 23,17 mil. |
01. 06. 2022. | 23,58 mil. |
01. 09. 2022. | 23,78 mil. |
01. 12. 2022. | 24,07 mil. |
01. 03. 2023. | 24,31 mil. |
01. 06. 2023. | 24,31 mil. |
01. 09. 2023. | 24,69 mil. |
01. 12. 2023. | 24,78 mil. |
Zaposlene Osobe Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 24,776 mil. |
01. 09. 2023. | 24,686 mil. |
01. 06. 2023. | 24,306 mil. |
01. 03. 2023. | 24,306 mil. |
01. 12. 2022. | 24,07 mil. |
01. 09. 2022. | 23,779 mil. |
01. 06. 2022. | 23,578 mil. |
01. 03. 2022. | 23,174 mil. |
01. 12. 2021. | 23,535 mil. |
01. 09. 2021. | 23,405 mil. |
Slični makroekonomski pokazatelji za Zaposlene Osobe
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇮🇷 Populacija | 85,3 mil. | 84,7 mil. | Godišnje |
🇮🇷 Stopa nezaposlenosti | 8,6 % | 7,6 % | Kvartal |
🇮🇷 Stopa nezaposlenosti mladih | 22,5 % | 20,6 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Zaposlene Osobe
Makroekonomska kategorija "Zaposlene osobe" čini ključnu komponentu analize tržišta rada i ekonomskog stanja neke zemlje. Uloga zaposlenih osoba u makroekonomskoj perspektivi dalekosežna je jer odražava opću produktivnost i vitalnost ekonomije te igra ključnu ulogu u oblikovanju politike zapošljavanja i socijalne politike. Naš portal eulerpool, specijaliziran za prikazivanje makroekonomskih podataka, posebnu pažnju posvećuje ovoj kategoriji zbog njene važnosti u razumijevanju ukupnog ekonomskog zdravlja. Zaposlene osobe definiraju se kao pojedinci koji aktivno sudjeluju u tržištu rada i doprinose proizvodnji dobara i usluga, bilo kroz formalno zapošljavanje ili samozapošljavanje. Ishod zaposlenosti nije samo mjerljiv kroz broj ljudi koji rade, već i kroz kvalitetu zaposlenja, uključujući aspekte kao što su radni uvjeti, sigurnost radnog mjesta, primanja, i mogućnosti za profesionalni rast. Kao takva, stopa zaposlenosti predstavlja vitalni makroekonomski indikator koji analitičarima pruža uvid u aktualne ekonomske trendove i potencijalne izazove. Jedan od ključnih pokazatelja u ovoj kategoriji je stopa zaposlenosti, koja se računa kao omjer zaposlenih osoba prema ukupnoj radno sposobnoj populaciji. Ova stopa omogućuje stručnjacima analizu tržišta rada, ali i oblikovanje politika koje bi mogle potaknuti povećanje zaposlenosti. Niska stopa zaposlenosti može signalizirati prisutnost strukturnih problema u ekonomiji, kao što su nedostatak radnih mjesta, neusklađenost između potreba tržišta rada i dostupnih vještina, ili neadekvatne stimulacijske mjere za otvaranje novih radnih mjesta. U kontrastu, visoka stopa zaposlenosti može ukazivati na pozitivne ekonomske uvjete, ali i izazvati potencijalne probleme kao što su preopterećenost radne snage ili inflacijski pritisci zbog rastućih troškova rada. Demografska struktura zaposlenih osoba također pruža značajne uvide u stanje tržišta rada. Na primjer, analiza prema dobnoj skupini omogućava razumijevanje dinamike između mlađih i starijih radnika. U modernim ekonomijama, posebna pažnja posvećuje se zaposlenosti mladih zbog visokih stopa nezaposlenosti u ovoj dobnoj skupini, što može izazvati dugoročne negativne posljedice na ekonomsku održivost i društvenu koheziju. Slično tome, zaposlenost starijih osoba postaje sve važnija tema kako se očekivani životni vijek povećava i kako se mijenja struktura radne snage. Rodna struktura zaposlenosti također predstavlja važan segment u analizi zaposlenih osoba. Podaci o sudjelovanju žena i muškaraca na tržištu rada omogućuju bolje razumijevanje rodnih nejednakosti i oblikovanje politika koje bi potaknule ravnopravnost spolova u zapošljavanju. Unatoč napretku, još uvijek postoje značajne razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena, kao i u sektorima i radnim pozicijama koje zauzimaju. Promicanje rodne ravnopravnosti ključno je ne samo s aspekta socijalne pravde, već i zbog poboljšanja ukupnih ekonomskih performansi. Geografska distribucija zaposlenih osoba omogućava analizu ekonomskih dispariteta između različitih regija. U većini zemalja, urbane sredine obično pokazuju veće stope zaposlenosti u usporedbi s ruralnim područjima. Ova nejednakost može utjecati na regionalni razvoj i zahtijeva ciljane politike za promicanje ravnomjernog ekonomskog rasta. Utjecaj regionalnih ekonomskih centara, infrastrukturna povezanost, te dostupnost obrazovnih i profesionalnih prilika igraju ključnu ulogu u oblikovanju stopa zaposlenosti na lokalnoj razini. Sektorska analiza zaposlenosti dodatno obogaćuje razumijevanje strukture tržišta rada. Različiti ekonomski sektori, kao što su poljoprivreda, industrija, usluge i tehnologija, različito doprinose ukupnoj zaposlenosti. Tradicionalni sektori, poput poljoprivrede i industrije, često pokazuju niže stope rasta zaposlenosti zbog tehnološkog napretka i procesa automatizacije, dok uslužni sektor i tehnologija bilježe značajan porast. Ova dinamika ne samo da reflektira ekonomski razvoj, već i pridonosi oblikovanju obrazovnih i profesionalnih trendova. Makroekonomska analiza zaposlenih osoba također uključuje praćenje promjena u strukturi zaposlenja putem pokazatelja kao što su modaliteti rada (puno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, privremeni ugovori) i kvaliteta zaposlenja (socijalna sigurnost, prava radnika, radno zakonodavstvo). Fleksibilni oblici rada postaju sve popularniji u modernim ekonomijama, potičući zahtjeve za odgovarajućim regulativama kako bi se osigurala socijalna prava zaposlenih osoba. Globalni ekonomski trendovi i događaji također imaju značajan utjecaj na kategoriju zaposlenih osoba. Globalizacija, tehnološki napredak, ekonomske krize i pandemije, poput COVID-19, formiraju dinamiku tržišta rada. Krize često dovode do povećane nezaposlenosti i zahtijevaju hitne intervencije u obliku ekonomskih i fiskalnih politika kako bi se ublažili negativni efekti i potaknulo oporavak tržišta rada te povratak zaposlenosti na održivu razinu. Naš portal eulerpool posvećen je pružanju detaljnih i ažuriranih podataka o zaposlenosti kako bi analitičari, političari, istraživači i šira javnost mogli donositi informirane odluke. Transparentnost i dostupnost podataka ključna je za razumijevanje složenih ekonomskih odnosa i za osiguranje održivog ekonomskog razvoja. Zaključno, kategorija "Zaposlene osobe" predstavlja srž analize tržišta rada i makroekonomskih istraživanja. Praćenje stope zaposlenosti, demografskih, rodnih i sektorskih struktura zaposlenih, te analiza geografskih dispariteta pruža nezamjenjive uvide u ukupno ekonomsko zdravlje neke zemlje. Uvažavajući složenost i međusobnu povezanost različitih faktora, na platformi eulerpool trudimo se pružiti precizne i sveobuhvatne informacije kako bismo podržali kvalitetnu analizu i donošenje politika usmjerenih na poboljšanje radnih uvjeta i povećanje zaposlenosti.