Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Izrael Prodaja oružja
Tečaj
Trenutna vrijednost prodaje oružja u Izrael iznosi 1,159 milijardi SIPRI TIV. Prodaja oružja u Izrael porasla je na 1,159 milijardi SIPRI TIV dana 01. 01. 2023., nakon što je bila 870 mil. SIPRI TIV dana 01. 01. 2022.. Od 01. 01. 1954. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Izrael iznosio je 333,28 mil. SIPRI TIV. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 01. 2016. s 1,24 milijardi SIPRI TIV, dok je najmanja vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1957. s 4,00 mil. SIPRI TIV.
Prodaja oružja ·
Max
Prodaja oružja | |
---|---|
01. 01. 1954. | 8,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1955. | 30,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1957. | 4,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1959. | 23,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1964. | 5,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1965. | 34,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1966. | 46,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1967. | 45,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1968. | 55,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1969. | 48,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1970. | 21,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1971. | 27,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1972. | 36,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1973. | 18,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1974. | 44,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1975. | 110,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1976. | 52,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1977. | 203,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1978. | 212,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1979. | 188,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1980. | 255,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1981. | 209,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1982. | 246,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1983. | 402,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1984. | 279,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1985. | 202,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1986. | 344,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1987. | 138,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1988. | 71,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1989. | 202,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1990. | 82,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1991. | 165,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1992. | 358,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1993. | 416,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1994. | 337,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1995. | 206,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1996. | 335,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1997. | 273,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1998. | 227,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 1999. | 166,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2000. | 401,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2001. | 458,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2002. | 548,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2003. | 401,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2004. | 616,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2005. | 510,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2006. | 429,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2007. | 609,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2008. | 375,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2009. | 801,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2010. | 660,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2011. | 548,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2012. | 462,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2013. | 417,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2014. | 400,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2015. | 570,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2016. | 1,24 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2017. | 1,19 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2018. | 1,15 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2019. | 384,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2020. | 395,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2021. | 619,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2022. | 870,00 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2023. | 1,16 milijardi SIPRI TIV |
Prodaja oružja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2023. | 1,159 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2022. | 870 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2021. | 619 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2020. | 395 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2019. | 384 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2018. | 1,147 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2017. | 1,193 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2016. | 1,236 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2015. | 570 mil. SIPRI TIV |
01. 01. 2014. | 400 mil. SIPRI TIV |
Slični makroekonomski pokazatelji za Prodaja oružja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇮🇱 Dolasci turista | 108.3 | 96.5 | Mjesečno |
🇮🇱 Indeks terorizma | 8,143 Points | 5,489 Points | Godišnje |
🇮🇱 Inozemni dug | 154,69 milijardi USD | 155,212 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇱 Izvozi | 4,887 milijardi USD | 4,561 milijardi USD | Mjesečno |
🇮🇱 Prijenosi | 1,342 milijardi USD | 1,273 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇱 Strane izravne investicije | 135,791 milijardi USD | 132,449 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇱 Tečajna lista | 6,751 milijardi USD | 9,325 milijardi USD | Kvartal |
🇮🇱 Tečajna lista prema BDP-u | 5 % of GDP | 3,9 % of GDP | Godišnje |
🇮🇱 Tokovi kapitala | 15,108 milijardi USD | 971 mil. USD | Kvartal |
🇮🇱 Trgovačka bilanca | −2,434 milijardi USD | −2,434 milijardi USD | Mjesečno |
🇮🇱 Trgovački uvjeti | 91,72 points | 90,75 points | Kvartal |
🇮🇱 Uvozi | 7,32 milijardi USD | 6,673 milijardi USD | Mjesečno |
Prodaja oružja predstavljena je kao trend-indikator vrijednosti temeljen na poznatim troškovima proizvodnje jedinica osnovnog skupa oružja kao što su zrakoplovi, sustavi protuzračne obrane, oružja za protupodmorničko djelovanje, oklopna vozila, topništvo, motori, rakete, senzori, sateliti, brodovi i drugi. Indikator nastoji predstaviti vrijednost transfera vojnih resursa, a ne financijsku vrijednost transfera.
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Prodaja oružja
Prodaja oružja predstavlja ključni segment u analizi makroekonomskih podataka, s dalekosežnim implikacijama za globalnu ekonomiju, geopolitiku i sigurnost. Naš cilj na Eulerpoolu je pružiti precizne i sveobuhvatne informacije o ovom kompleksnom tržištu koje obuhvaća niz ekonomskih, tehničkih i društvenih faktora. U daljnjem tekstu razjasnit ćemo razne aspekte oružja i njegovog utjecaja na svjetsku ekonomiju, s posebnim naglaskom na hrvatsko tržište i šire europske i globalne kontekste. Prvo, važno je razumjeti opseg i dinamiku tržišta prodaje oružja. Globalno tržište oružja uključuje širok spektar proizvoda, od pištolja i lakog naoružanja do tenkova, borbenih aviona i podmornica. Prodaja oružja nije samo ekonomski proces već uključuje i političke odluke, tehnološke inovacije i sigurnosne protokole. Zemlje izvoznice, poput SAD-a, Rusije, Kine i Europske unije, igraju ključne uloge na ovom tržištu. Također, postojeći zakoni i regulative, poput Sporazuma o trgovini oružjem (ATT), imaju značajan utjecaj na obim i pravila međunarodne trgovine oružjem. Hrvatska se posljednjih godina razvija kao značajan akter na tržištu vojne opreme. U posljednjem desetljeću, hrvatski proizvođači vojne opreme, kao što su HS Produkt, Đuro Đaković i drugi, postaju prepoznatljivi na međunarodnom tržištu. Razvoj i proizvodnja visokokvalitetnih vojnih proizvoda omogućuje Hrvatskoj ne samo ekonomski rast nego i jačanje njene geopolitičke pozicije. Prodaja oružja iz Hrvatske izgledala je kao potentan način za povećanje izvoza, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije. Važan aspekt je i utjecaj tehnologije na prodaju oružja. S napretkom u području vojne tehnologije, uključujući bespilotne letjelice, cyber oružje i autonomne sustave, mijenja se priroda suvremenih sukoba i potreba za takvim sofisticiranim oružjima raste. Ovo je također prilika za ulagače i inovacijske start-upove koji mogu ponuditi nove proizvode i rješenja. Kroz našu platformu na Eulerpoolu, prateći najnovije trendove u tehnologiji i industriji, korisnici mogu steći vrijedne uvide koji im pomažu da bolje razumiju ovo dinamično tržište. Međunarodne trgovinske politike i embarga također igraju ključnu ulogu u prodaji oružja. Političke odluke, poput sankcija i međunarodnih embarga, mogu značajno utjecati na obime prodaje i dostupnost određene vojne opreme. Na primjer, embargo na prodaju oružja Iranu ili Rusiji ima odbijajući efekt na globalnu trgovinu i prisiljava države i kompanije da traže alternativne tržište i saveznike. Implementacija takvih mjera često je vezana uz sigurnosne procjene, strategijske interese i međunarodne odnose. Ne smijemo zaboraviti niti socijalne aspekte i kontroverze vezane za prodaju oružja. Javnost i organizacije za zaštitu ljudskih prava često izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da se oružje prodaje ili dostavi u ruke neodgovornih ili pravno upitnih aktera. Povezane su i etičke dileme oko legalnosti i moralnosti prodaje oružja u zemlje koje su u ratnom stanju ili imaju loše ljudskopravaške situacije. Naš zadatak je pružiti transparentne informacije koje će omogućiti našim korisnicima da donesu informirane odluke u vezi s ovim pitanjima. Sigurnost i kontrola nad naoružanjem također su ključne teme. Uvođenje rigoroznih sigurnosnih standarda i kontrolnih mehanizama pomaže sprječavanju ilegalne trgovine oružjem i osigurava da oružje ne završi u pogrešnim rukama. Mehanizmi kao što su praćenje serijskih brojeva, međunarodne suradnje kroz INTERPOL i druge organizacije, kao i nacionalne kaznene evidencije, igraju važnu ulogu u održavanju globalne sigurnosti. Na Eulerpoolu, nastojimo kontinuirano ažurirati našu bazu podataka i analize kako bismo pružili najnovije informacije o tržištu oružja. Naša platforma omogućava pregled i analizu različitih aspekata prodaje oružja, od ekonomskih pokazatelja do geopolitičkih trendova. Koristeći najsuvremenije analitičke alate i metodu dokaznog pristupa, nudimo korisnicima sveobuhvatan i analitički pregled globalnog tržišta oružja. Zaključak je da je prodaja oružja kompleksno i višestruko značajno područje makroekonomske analize koje zahtijeva duboko razumijevanje različitih faktora. Na Eulerpoolu, posvećeni smo pružanju kvalitetnih i preciznih informacija koje će korisnicima omogućiti dublji uvid u ovu ključnu ekonomsku aktivnost. Korisnici naše platforme imat će jedinstvenu priliku da kroz detaljnu analizu shvate sve aspekte i implikacije prodaje oružja, te da ih koriste za daljnje investicije, strateške odluke ili istraživačke projekte.