Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Hrvatska Vladina potrošnja
Tečaj
Trenutna vrijednost Vladina potrošnja u Hrvatska je 3,053 milijardi EUR. Vladina potrošnja u Hrvatska smanjena je na 3,053 milijardi EUR dana 01. 03. 2024., nakon što je bila 3,657 milijardi EUR dana 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 1995. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Hrvatska bio je 2,43 milijardi EUR. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 12. 2023. s 3,66 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1996. s 1,80 milijardi EUR.
Vladina potrošnja ·
Max
Državna potrošnja | |
---|---|
01. 03. 1995. | 1,82 milijardi EUR |
01. 06. 1995. | 1,94 milijardi EUR |
01. 09. 1995. | 1,93 milijardi EUR |
01. 12. 1995. | 1,99 milijardi EUR |
01. 03. 1996. | 1,80 milijardi EUR |
01. 06. 1996. | 1,90 milijardi EUR |
01. 09. 1996. | 1,87 milijardi EUR |
01. 12. 1996. | 1,98 milijardi EUR |
01. 03. 1997. | 1,83 milijardi EUR |
01. 06. 1997. | 1,92 milijardi EUR |
01. 09. 1997. | 1,95 milijardi EUR |
01. 12. 1997. | 2,02 milijardi EUR |
01. 03. 1998. | 1,90 milijardi EUR |
01. 06. 1998. | 2,03 milijardi EUR |
01. 09. 1998. | 1,98 milijardi EUR |
01. 12. 1998. | 1,98 milijardi EUR |
01. 03. 1999. | 1,92 milijardi EUR |
01. 06. 1999. | 2,01 milijardi EUR |
01. 09. 1999. | 2,02 milijardi EUR |
01. 12. 1999. | 2,04 milijardi EUR |
01. 03. 2000. | 1,91 milijardi EUR |
01. 06. 2000. | 1,94 milijardi EUR |
01. 09. 2000. | 1,94 milijardi EUR |
01. 12. 2000. | 1,94 milijardi EUR |
01. 03. 2001. | 1,84 milijardi EUR |
01. 06. 2001. | 1,87 milijardi EUR |
01. 09. 2001. | 1,87 milijardi EUR |
01. 12. 2001. | 1,90 milijardi EUR |
01. 03. 2002. | 1,96 milijardi EUR |
01. 06. 2002. | 1,95 milijardi EUR |
01. 09. 2002. | 2,03 milijardi EUR |
01. 12. 2002. | 2,06 milijardi EUR |
01. 03. 2003. | 2,01 milijardi EUR |
01. 06. 2003. | 1,96 milijardi EUR |
01. 09. 2003. | 2,03 milijardi EUR |
01. 12. 2003. | 2,18 milijardi EUR |
01. 03. 2004. | 2,11 milijardi EUR |
01. 06. 2004. | 2,04 milijardi EUR |
01. 09. 2004. | 2,09 milijardi EUR |
01. 12. 2004. | 2,21 milijardi EUR |
01. 03. 2005. | 2,17 milijardi EUR |
01. 06. 2005. | 2,10 milijardi EUR |
01. 09. 2005. | 2,18 milijardi EUR |
01. 12. 2005. | 2,25 milijardi EUR |
01. 03. 2006. | 2,27 milijardi EUR |
01. 06. 2006. | 2,20 milijardi EUR |
01. 09. 2006. | 2,37 milijardi EUR |
01. 12. 2006. | 2,43 milijardi EUR |
01. 03. 2007. | 2,44 milijardi EUR |
01. 06. 2007. | 2,39 milijardi EUR |
01. 09. 2007. | 2,54 milijardi EUR |
01. 12. 2007. | 2,49 milijardi EUR |
01. 03. 2008. | 2,46 milijardi EUR |
01. 06. 2008. | 2,36 milijardi EUR |
01. 09. 2008. | 2,56 milijardi EUR |
01. 12. 2008. | 2,59 milijardi EUR |
01. 03. 2009. | 2,55 milijardi EUR |
01. 06. 2009. | 2,46 milijardi EUR |
01. 09. 2009. | 2,59 milijardi EUR |
01. 12. 2009. | 2,56 milijardi EUR |
01. 03. 2010. | 2,55 milijardi EUR |
01. 06. 2010. | 2,47 milijardi EUR |
01. 09. 2010. | 2,61 milijardi EUR |
01. 12. 2010. | 2,47 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 2,63 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 2,53 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 2,62 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 2,53 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 2,61 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 2,50 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 2,55 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 2,49 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 2,65 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 2,48 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 2,60 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 2,47 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 2,63 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 2,53 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 2,68 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 2,50 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 2,63 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 2,52 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 2,65 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 2,50 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 2,67 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 2,55 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 2,66 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 2,52 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 2,70 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 2,59 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 2,72 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 2,61 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 2,74 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 2,68 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 2,75 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 2,69 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 2,80 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 2,71 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 2,81 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 2,84 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 2,89 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 2,81 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 2,95 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 2,90 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 2,73 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 3,05 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 2,83 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 3,30 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 2,85 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 2,98 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 2,90 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 3,49 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 3,02 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 3,28 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 3,07 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 3,66 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 3,05 milijardi EUR |
Vladina potrošnja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 3,053 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 3,657 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 3,07 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 3,282 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 3,022 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 3,494 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 2,896 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 2,982 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 2,849 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 3,301 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vladina potrošnja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇭🇷 Državna potrošnja | 11,301 milijardi EUR | 8,384 milijardi EUR | Kvartal |
🇭🇷 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 21,8 % of GDP | 21,1 % of GDP | Godišnje |
🇭🇷 Državni dug | 49,158 milijardi EUR | 48,205 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Državni proračun | −0,7 % of GDP | 0 % of GDP | Godišnje |
🇭🇷 Dug države prema BDP-u | 63,5 % of GDP | 68,2 % of GDP | Godišnje |
🇭🇷 Indeks korupcije | 50 Points | 50 Points | Godišnje |
🇭🇷 Prihodi države | 9,788 milijardi EUR | 9,381 milijardi EUR | Kvartal |
🇭🇷 Rang korupcije | 57 | 57 | Godišnje |
🇭🇷 vojni troškovi | 1,439 milijardi USD | 1,282 milijardi USD | Godišnje |
🇭🇷 Vrijednost državnog proračuna | −1,513 milijardi EUR | 996,8 mil. EUR | Kvartal |
🇭🇷 Zahtjevi za azil | 70 persons | 80 persons | Mjesečno |
Javna potrošnja odnosi se na javne izdatke za robu i usluge te je glavni sastavni dio BDP-a. Politike javne potrošnje poput postavljanja proračunskih ciljeva, prilagođavanja oporezivanja, povećanja javne potrošnje i javnih radova vrlo su učinkoviti alati za utjecanje na gospodarski rast.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Vladina potrošnja
Državna potrošnja (Government Spending) je ključna komponenta makroekonomskih analizâ i ima značajnu ulogu u oblikovanju ekonomske politike svake zemlje. Kao kategorija koja se često koristi u procjeni makroekonomskih performansi, državna potrošnja obuhvaća različite aspekte koji se protežu od izdataka za infrastrukturu, javne usluge, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje pa sve do sigurnosnih i obrambenih potreba. Naš portal, eulerpool, specijaliziran je za prikaz makroekonomskih podataka i pruža detaljne uvide u dinamiku i strukturu državne potrošnje. Državna potrošnja odnosi se na sve troškove koje država čini za pružanje javnih dobara i usluga. U ekonomskoj teoriji, ova kategorija igra ključnu ulogu kroz fiskalnu politiku kojom se država koristi kako bi stabilizirala ekonomiju, promicala gospodarski rast i smanjivala nejednakosti. Kroz eulerpool, korisnici mogu pratiti kako vlade različitih zemalja alociraju sredstva i kako njihova potrošnja utječe na makroekonomske pokazatelje kao što su BDP, inflacija, nezaposlenost i javni dug. Jedan od temeljnih aspekata državne potrošnje je kapitalna potrošnja, koja uključuje ulaganja u dugoročne projekte poput izgradnje infrastrukture, modernizacije transportnih mreža i unapređenja energetske učinkovitosti. Kapitalna potrošnja ne samo da stvara neposredna radna mjesta, već također potiče dugoročni gospodarski rast čineći gospodarstvo konkurentnijim i produktivnijim. Na eulerpool-u, korisnici mogu analizirati podatke o kapitalnoj potrošnji različitih zemalja i dobiti uvid u utjecaj tih ulaganja na ukupne ekonomske performanse. Državna potrošnja također uključuje tekuće troškove, koji se odnose na operativne troškove države, uključujući plaće zaposlenika u javnim službama, troškove materijala i usluga te subvencije. Ovi izdaci imaju izravan utjecaj na privatnu potrošnju i ukupnu potražnju u gospodarstvu. Proučavanjem takvih podataka na eulerpool-u, analitičari i istraživači mogu bolje razumjeti kako javni sektor utječe na potražnju i stabilnost gospodarstva. Jedan od ključnih izazova u upravljanju državnom potrošnjom je osiguravanje održivosti javnog duga. Prekomjerna potrošnja može dovesti do velikih deficita i rasta javnog duga, što dugoročno može ograničiti sposobnost države da reagira na ekonomske šokove i investirati u ključne sektore. Na eulerpool-u, korisnici imaju pristup detaljnim statistikama o javnom dugu i deficitima koji pružaju transparentnost i omogućuju procjenu fiskalne održivosti zemalja. Osim izdataka, naša platforma omogućava praćenje prihoda države koji su ključni za razumijevanje ukupne fiskalne politike. Državni prihodi, koji uglavnom dolaze iz poreza, doprinosa i drugih prihoda, moraju biti dovoljno visoki da pokriju troškove javne potrošnje i smanje potrebu za zaduživanjem. Na eulerpool-u, korisnici mogu istražiti različite vrste prihoda i njihovu strukturu te ocijeniti fiskalnu poziciju država. Državna potrošnja također ima važnu redistributivnu funkciju, koja se očituje kroz socijalne programe kao što su socijalna skrb, mirovine, zdravstvena i obrazovna potpora. Ovi programi imaju snažan utjecaj na smanjenje nejednakosti i poboljšanje životnog standarda građana. Kroz podatke na eulerpool-u, moguće je pratiti razvoj i učinkovitost različitih socijalnih programa te procijeniti njihov utjecaj na ekonomske i socijalne pokazatelje. U kontekstu međunarodnih usporedbi, eulerpool pruža korisnicima ključno razumijevanje o tome kako različite zemlje koriste državnu potrošnju kako bi ostvarile svoje ekonomske ciljeve. Uvidi u međunarodne trendove mogu pomoći kreatorima politika u optimizaciji vlastitih strategija i prepoznavanju najbolje prakse. Naša platforma omogućuje usporedbu podataka o državnoj potrošnji među različitim zemljama, olakšavajući detaljnu analizu i identifikaciju ključnih faktora koji utječu na gospodarski uspjeh. Osim toga, korisnici eulerpool-a mogu pratiti promjene u državnoj potrošnji kroz vrijeme, što omogućuje razumijevanje dugoročnih trendova i procjenu budućih izazova. Naša bogata baza podataka omogućuje detaljne vremenske serije koje olakšavaju analizu cikličkih kretanja i sezonskih varijacija u državnoj potrošnji. Ključna prednost naše platforme je sposobnost prilagodljivog pretraživanja i vizualizacije podataka, što čini makroekonomske analize pristupačnijima i razumljivijima stručnjacima i laicima. Prateći podatke o državnoj potrošnji na eulerpool-u, korisnici mogu donositi informirane odluke, razvijati preciznije prognoze i oblikovati učinkovitije ekonomske politike. U konačnici, razumijevanje državne potrošnje kroz perspektivu eulerpool-a pruža sveobuhvatan i dublji uvid u makroekonomske dinamike i izazove s kojima se suočavaju ekonomije diljem svijeta. Kombinacijom detaljnih podataka, analitičkih alata i stručnih uvida, naša platforma omogućuje temeljite analize i podržava donošenje informiranih i strateških odluka u području ekonomske politike.