Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Farski otoci Proračun vlade
Tečaj
Trenutna vrijednost Proračun vlade u Farski otoci je 0,2 % of GDP. Proračun vlade u Farski otoci smanjio se na 0,2 % of GDP na datum 01. 01. 2021., nakon što je bio 0,8 % of GDP na datum 01. 01. 2018.. Od 01. 01. 1998. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Farski otoci bio je 2,23 % of GDP. Rekordna vrijednost zabilježena je na datum 01. 01. 1998. sa 23,50 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 01. 2020. sa −4,40 % of GDP.
Proračun vlade ·
Max
Državni proračun | |
---|---|
01. 01. 1998. | 23,50 % of GDP |
01. 01. 1999. | 12,50 % of GDP |
01. 01. 2000. | 10,30 % of GDP |
01. 01. 2001. | 11,20 % of GDP |
01. 01. 2002. | 4,80 % of GDP |
01. 01. 2003. | 2,10 % of GDP |
01. 01. 2006. | 2,50 % of GDP |
01. 01. 2007. | 2,50 % of GDP |
01. 01. 2015. | 1,30 % of GDP |
01. 01. 2016. | 2,00 % of GDP |
01. 01. 2017. | 2,70 % of GDP |
01. 01. 2018. | 0,80 % of GDP |
01. 01. 2021. | 0,20 % of GDP |
Proračun vlade Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2021. | 0,2 % of GDP |
01. 01. 2018. | 0,8 % of GDP |
01. 01. 2017. | 2,7 % of GDP |
01. 01. 2016. | 2 % of GDP |
01. 01. 2015. | 1,3 % of GDP |
01. 01. 2007. | 2,5 % of GDP |
01. 01. 2006. | 2,5 % of GDP |
01. 01. 2003. | 2,1 % of GDP |
01. 01. 2002. | 4,8 % of GDP |
01. 01. 2001. | 11,2 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Proračun vlade
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇫🇴 Državna potrošnja | 12,027 milijardi DKK | 11,708 milijardi DKK | Godišnje |
🇫🇴 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 47,8 % of GDP | 50,9 % of GDP | Godišnje |
🇫🇴 Prihodi države | 12,301 milijardi DKK | 11,749 milijardi DKK | Godišnje |
🇫🇴 Vrijednost državnog proračuna | 274,3 mil. DKK | 41 mil. DKK | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Proračun vlade
Budžet Vlade: Temelj Pregleda Javne Financijske Političke Strategije | Eulerpool Budžet vlade (proračun) predstavlja jednog od ključnih instrumenata javne financijske politike. U tom kontekstu, evo sveobuhvatne analize kategorije 'Vladin budžet', koja se prikazuje na našoj profesionalnoj web stranici za makroekonomske podatke, Eulerpool. Budžet vlade nije samo jednostavna računica prihoda i rashoda, već složeni politički dokument koji odražava ekonomske prioritete zemlje, socijalne politike i strategije ulaganja za budući gospodarski razvoj. Proračun u ekonomskom kontekstu funkcionira kao okvir unutar kojeg vlada upravlja nacionalnim financijama. Njime se procjenjuju projekcije prihoda iz različitih izvora, poput poreza, carina, doprinosa socijalnog osiguranja, kao i drugih prihoda poput prihoda od imovine ili prodaje državne imovine. Rashodna strana proračuna uključuje potrošnju na zdravstvo, obrazovanje, obranu, socijalnu skrb i investicije u infrastrukturu. Sklad između prihoda i rashoda ključno je pitanje jer osigurava fiskalnu stabilnost zemlje. Proces izrade budžeta započinje godišnje i uključuje niz koraka, od prijedloga izvršne vlasti, parlamentarnih rasprava, do konačnog usvajanja. Izrađivanje prijedloga budžeta obuhvaća detaljnu evaluaciju prethodnih financijskih izvještaja, te prognoze za buduće financijske tokove. Ovo je kritična faza koja uključuje analizu ekonomske situacije i fiskalne politike, koristeći različite ekonometrike modele i makroekonomske projekcije. Fiska politika i budžet su neraskidivo povezani. Fiskalna politika koristi budžet kao alat za upravljanje gospodarskom aktivnošću zemlje. Vlada može povećavati ili smanjivati poreze, prilagođavati potrošnju u različitim sektorima, te upravljati javnim dugom, sve sa ciljem postizanja makroekonomske stabilnosti. Primjerice, u vrijeme gospodarskog usporavanja, vlada može koristiti ekspazivnu fiskalnu politiku kroz povećanu javnu potrošnju i smanjenje poreza kako bi potaknula ekonomsku aktivnost. Javni dug i deficit također su ključni elementi proračuna. Proračunski deficit nastaje kada su rashodi veći od prihoda, dok pojam javnog duga referira na ukupne neotplaćene zajmove koje vlada mora vratiti. Upravljanje deficitom i dugom temeljne su komponente fiskalne odgovornosti. Smanjenje deficita često se postiže kroz kombinaciju povećanja prihoda i smanjenja potrošnje, što zahtijeva temeljite političke i ekonomske odluke. Razumijevanje budžetske transparencije također je važno. Transparentnost u izradi i izvršavanju budžeta ključna je za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje odgovornosti vlade. Otvoreni i pristupačni podaci omogućuju građanima, investitorima i međunarodnim institucijama uvid u financijske politike i odgovornost u trošenju javnih sredstava. Naša web stranica, Eulerpool, posvećena je pružanju detaljnih i ažurnih makroekonomskih podataka koji uključuju precizne informacije o vladinom budžetu, pomažući korisnicima da donose informirane odluke. Osim toga, budžet ima značajnu ulogu u dugoročnom planiranju i razvoju. Investicije u obrazovanje, istraživanje i razvoj, infrastrukturu i zdravstveni sustav pridonose održivom ekonomskom rastu. Kroz strateška ulaganja, vlada može stvoriti povoljne uvjete za gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i povećanje kvalitete života za sve građane. Naša platforma Eulerpool pomaže korisnicima da prate ove investicije i njihovu učinkovitost. Socijalne politike koje se financiraju kroz budžet također imaju ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti i zaštiti najugroženijih skupina u društvu. Sredstva za socijalnu pomoć, mirovine i zdravstvenu zaštitu osiguravaju osnovnu socijalnu sigurnost i promiču socijalnu koheziju. Međunarodni aspekti budžeta također ne smiju biti zanemareni. Globalna ekonomija je međusobno povezana i odluke jedne zemlje mogu imati utjecaj na međunarodna tržišta. U tom kontekstu, proračunska politika mora uzimati u obzir vanjske čimbenike poput globalnih ekonomskih trendova, cijena sirovina, međunarodnih trgovinskih sporazuma i geopolitike. Na Eulerpool platformi pružamo sveobuhvatne podatke koji omogućuju analizu tih globalnih trendova i njihov utjecaj na nacionalne proračune. Zaključno, budžet vlade je složeni dokument koji odražava ekonomsku strategiju i političke prioritete zemlje. Od izrade i usvajanja do izvršenja i evaluacije, svaki korak ima ključnu ulogu u osiguravanju fiskalne stabilnosti i promicanju održivog gospodarskog razvoja. Kroz platformu Eulerpool, omogućujemo jednostavan pristup detaljnim makroekonomskim podacima, pomažući korisnicima da bolje razumiju i analiziraju ove važne ekonomske aspekte. Kroz našu stručnost i preciznost, korisnici mogu donositi informirane odluke i steći dublji uvid u složenost javnih financija i fiskalnih politika.