Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Sjedinjene Američke Države Narudžbe trajnih dobara bez obrane
Tečaj
Trenutna vrijednost Narudžbe trajnih dobara bez obrane u Sjedinjene Američke Države iznosi 1,7 %. Narudžbe trajnih dobara bez obrane u Sjedinjene Američke Države su pale na 1,7 % dana 01. 02. 2024., nakon što su iznosile 6,8 % dana 01. 11. 2023.. Od 01. 03. 1992. do 01. 05. 2024., prosječni BDP u Sjedinjene Američke Države bio je 0,32 %. Svevremenski maksimum postignut je dana 01. 07. 2014. s 28,00 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 08. 2014. s −20,90 %.
Narudžbe trajnih dobara bez obrane ·
Max
Narudžbe trajnih dobara bez obrane | |
---|---|
01. 03. 1992. | 6,70 % |
01. 04. 1992. | 2,30 % |
01. 05. 1992. | 1,40 % |
01. 07. 1992. | 0,70 % |
01. 10. 1992. | 1,50 % |
01. 12. 1992. | 3,10 % |
01. 02. 1993. | 5,00 % |
01. 04. 1993. | 1,30 % |
01. 06. 1993. | 3,90 % |
01. 08. 1993. | 1,80 % |
01. 10. 1993. | 4,20 % |
01. 12. 1993. | 2,70 % |
01. 01. 1994. | 2,00 % |
01. 02. 1994. | 0,90 % |
01. 03. 1994. | 0,10 % |
01. 04. 1994. | 2,30 % |
01. 05. 1994. | 0,70 % |
01. 06. 1994. | 2,20 % |
01. 08. 1994. | 0,70 % |
01. 09. 1994. | 0,10 % |
01. 10. 1994. | 1,40 % |
01. 11. 1994. | 1,60 % |
01. 12. 1994. | 1,00 % |
01. 01. 1995. | 0,70 % |
01. 02. 1995. | 0,50 % |
01. 05. 1995. | 0,60 % |
01. 08. 1995. | 3,00 % |
01. 09. 1995. | 4,40 % |
01. 11. 1995. | 0,80 % |
01. 12. 1995. | 4,20 % |
01. 03. 1996. | 4,80 % |
01. 05. 1996. | 4,00 % |
01. 06. 1996. | 0,30 % |
01. 07. 1996. | 0,70 % |
01. 09. 1996. | 4,70 % |
01. 01. 1997. | 3,40 % |
01. 02. 1997. | 4,20 % |
01. 04. 1997. | 3,10 % |
01. 06. 1997. | 3,30 % |
01. 07. 1997. | 2,60 % |
01. 09. 1997. | 0,90 % |
01. 10. 1997. | 0,10 % |
01. 11. 1997. | 7,30 % |
01. 02. 1998. | 4,00 % |
01. 04. 1998. | 0,90 % |
01. 05. 1998. | 1,20 % |
01. 08. 1998. | 5,20 % |
01. 09. 1998. | 0,10 % |
01. 11. 1998. | 1,80 % |
01. 01. 1999. | 4,20 % |
01. 04. 1999. | 0,20 % |
01. 05. 1999. | 1,10 % |
01. 07. 1999. | 2,60 % |
01. 08. 1999. | 1,40 % |
01. 10. 1999. | 1,10 % |
01. 12. 1999. | 3,80 % |
01. 01. 2000. | 1,60 % |
01. 03. 2000. | 4,70 % |
01. 04. 2000. | 1,60 % |
01. 06. 2000. | 5,20 % |
01. 09. 2000. | 6,60 % |
01. 11. 2000. | 0,80 % |
01. 12. 2000. | 2,00 % |
01. 02. 2001. | 1,30 % |
01. 05. 2001. | 3,10 % |
01. 08. 2001. | 0,90 % |
01. 11. 2001. | 3,20 % |
01. 12. 2001. | 0,50 % |
01. 02. 2002. | 3,10 % |
01. 04. 2002. | 4,20 % |
01. 05. 2002. | 0,90 % |
01. 07. 2002. | 3,30 % |
01. 08. 2002. | 3,00 % |
01. 10. 2002. | 3,20 % |
01. 01. 2003. | 3,80 % |
01. 02. 2003. | 1,30 % |
01. 05. 2003. | 1,80 % |
01. 06. 2003. | 2,30 % |
01. 09. 2003. | 4,70 % |
01. 10. 2003. | 1,70 % |
01. 11. 2003. | 0,10 % |
01. 02. 2004. | 2,00 % |
01. 03. 2004. | 5,80 % |
01. 05. 2004. | 0,80 % |
01. 06. 2004. | 0,10 % |
01. 07. 2004. | 1,00 % |
01. 09. 2004. | 1,20 % |
01. 11. 2004. | 4,70 % |
01. 12. 2004. | 1,30 % |
01. 01. 2005. | 0,50 % |
01. 02. 2005. | 0,90 % |
01. 04. 2005. | 3,60 % |
01. 05. 2005. | 6,00 % |
01. 06. 2005. | 1,10 % |
01. 08. 2005. | 5,70 % |
01. 10. 2005. | 2,40 % |
01. 11. 2005. | 6,30 % |
01. 02. 2006. | 1,50 % |
01. 03. 2006. | 4,80 % |
01. 05. 2006. | 1,00 % |
01. 06. 2006. | 0,60 % |
01. 09. 2006. | 9,80 % |
01. 11. 2006. | 1,30 % |
01. 12. 2006. | 3,30 % |
01. 02. 2007. | 0,60 % |
01. 03. 2007. | 5,20 % |
01. 04. 2007. | 0,60 % |
01. 06. 2007. | 1,20 % |
01. 07. 2007. | 0,40 % |
01. 10. 2007. | 0,20 % |
01. 11. 2007. | 1,00 % |
01. 12. 2007. | 4,70 % |
01. 06. 2008. | 0,70 % |
01. 05. 2009. | 2,20 % |
01. 06. 2009. | 0,60 % |
01. 07. 2009. | 3,90 % |
01. 08. 2009. | 3,20 % |
01. 09. 2009. | 0,10 % |
01. 10. 2009. | 2,00 % |
01. 11. 2009. | 0,70 % |
01. 01. 2010. | 9,00 % |
01. 02. 2010. | 1,20 % |
01. 03. 2010. | 0,80 % |
01. 04. 2010. | 1,50 % |
01. 05. 2010. | 3,70 % |
01. 08. 2010. | 2,90 % |
01. 09. 2010. | 4,30 % |
01. 11. 2010. | 0,20 % |
01. 01. 2011. | 4,10 % |
01. 03. 2011. | 8,00 % |
01. 05. 2011. | 3,50 % |
01. 07. 2011. | 2,90 % |
01. 08. 2011. | 3,90 % |
01. 10. 2011. | 3,80 % |
01. 11. 2011. | 2,10 % |
01. 12. 2011. | 5,20 % |
01. 01. 2012. | 0,50 % |
01. 05. 2012. | 0,20 % |
01. 07. 2012. | 2,50 % |
01. 09. 2012. | 7,70 % |
01. 10. 2012. | 0,90 % |
01. 12. 2012. | 1,00 % |
01. 01. 2013. | 2,60 % |
01. 02. 2013. | 4,20 % |
01. 04. 2013. | 3,40 % |
01. 05. 2013. | 4,50 % |
01. 06. 2013. | 3,40 % |
01. 08. 2013. | 3,50 % |
01. 09. 2013. | 5,00 % |
01. 11. 2013. | 6,00 % |
01. 02. 2014. | 2,20 % |
01. 03. 2014. | 0,90 % |
01. 05. 2014. | 2,30 % |
01. 06. 2014. | 0,70 % |
01. 07. 2014. | 28,00 % |
01. 09. 2014. | 0,10 % |
01. 01. 2015. | 0,10 % |
01. 03. 2015. | 3,20 % |
01. 06. 2015. | 5,10 % |
01. 08. 2015. | 0,30 % |
01. 10. 2015. | 2,50 % |
01. 01. 2016. | 3,90 % |
01. 04. 2016. | 6,90 % |
01. 07. 2016. | 3,20 % |
01. 08. 2016. | 0,30 % |
01. 10. 2016. | 7,60 % |
01. 12. 2016. | 1,60 % |
01. 01. 2017. | 1,10 % |
01. 02. 2017. | 1,90 % |
01. 04. 2017. | 0,10 % |
01. 05. 2017. | 0,30 % |
01. 06. 2017. | 6,60 % |
01. 08. 2017. | 3,00 % |
01. 09. 2017. | 3,30 % |
01. 10. 2017. | 0,30 % |
01. 11. 2017. | 2,30 % |
01. 12. 2017. | 2,00 % |
01. 02. 2018. | 3,60 % |
01. 03. 2018. | 2,90 % |
01. 08. 2018. | 2,50 % |
01. 12. 2018. | 3,00 % |
01. 03. 2019. | 2,20 % |
01. 06. 2019. | 0,90 % |
01. 07. 2019. | 1,40 % |
01. 01. 2020. | 9,10 % |
01. 05. 2020. | 13,00 % |
01. 06. 2020. | 11,50 % |
01. 07. 2020. | 9,90 % |
01. 08. 2020. | 1,50 % |
01. 09. 2020. | 4,10 % |
01. 10. 2020. | 0,80 % |
01. 11. 2020. | 0,30 % |
01. 12. 2020. | 2,50 % |
01. 01. 2021. | 3,40 % |
01. 02. 2021. | 0,20 % |
01. 03. 2021. | 0,60 % |
01. 04. 2021. | 0,70 % |
01. 05. 2021. | 2,00 % |
01. 06. 2021. | 1,20 % |
01. 08. 2021. | 3,20 % |
01. 10. 2021. | 1,50 % |
01. 11. 2021. | 2,30 % |
01. 12. 2021. | 2,40 % |
01. 01. 2022. | 2,30 % |
01. 03. 2022. | 0,40 % |
01. 04. 2022. | 0,90 % |
01. 05. 2022. | 0,50 % |
01. 07. 2022. | 0,50 % |
01. 09. 2022. | 2,00 % |
01. 10. 2022. | 0,50 % |
01. 12. 2022. | 4,90 % |
01. 03. 2023. | 3,20 % |
01. 05. 2023. | 3,10 % |
01. 06. 2023. | 5,80 % |
01. 09. 2023. | 5,00 % |
01. 11. 2023. | 6,80 % |
01. 02. 2024. | 1,70 % |
Narudžbe trajnih dobara bez obrane Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 02. 2024. | 1,7 % |
01. 11. 2023. | 6,8 % |
01. 09. 2023. | 5 % |
01. 06. 2023. | 5,8 % |
01. 05. 2023. | 3,1 % |
01. 03. 2023. | 3,2 % |
01. 12. 2022. | 4,9 % |
01. 10. 2022. | 0,5 % |
01. 09. 2022. | 2 % |
01. 07. 2022. | 0,5 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Narudžbe trajnih dobara bez obrane
Naručivanje trajnih dobara, isključujući obranu, odnosi se na nove narudžbe postavljene kod proizvođača za isporuku trajnih dobara u budućnosti, isključujući narudžbe za obranu.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Narudžbe trajnih dobara bez obrane
Narudžbe trajnijih dobara, isključujući obranu, predstavljaju jednu od ključnih kategorija makroekonomskih pokazatelja koje pratimo na Eulerpoolu. Ovaj pojam obuhvaća narudžbe za robu čija je očekivana trajnost najmanje tri godine, a koja se ne koristi u vojne svrhe. Primjer trajnijih dobara uključuje proizvode poput automobila, kućanskih aparata, strojeva i opreme, među ostalima. Praćenje ovih narudžbi važno je za analizu općeg ekonomskog zdravlja i aktivnosti u proizvodnom sektoru. Uz sve veći značaj globalnog tržišta, narudžbe trajnijih dobara pružaju uvid u potrošačke i poslovne perspektive, budući da reflektiraju odluke o značajnim kapitalnim ulaganjima. Kada se narudžbe trajnijih dobara povećavaju, to obično signalizira povećanje povjerenja potrošača i poslovnih subjekata u ekonomiju. S druge strane, pad u narudžbama može biti indikator ekonomske nesigurnosti ili očekivanog usporavanja. Analiza narudžbi trajnijih dobara isključujući obranu posebno je važna jer omogućuje usredotočeniju evaluaciju civilnog sektora ekonomije, odvajajući vojne troškove koji su često podložni različitim političkim i geo-strateškim utjecajima. To nam omogućuje precizniji uvid u potrošačke i investicijske trendove unutar privatnog sektora. Jedan od ključnih aspekata koji utječe na razinu narudžbi trajnijih dobara je stanje industrijske proizvodnje. Visoka industrijska proizvodnja znači visok stupanj aktivnosti unutar tvornica i proizvodnih pogona, što posljedično utječe na veće narudžbe opreme i strojeva potrebnih za održavanje ili povećanje proizvodnje. Visoka potražnja za tim dobrima može također dovesti do zaposlenosti, što dodatno potpomaže gospodarski rast. Financijsko tržište također pažljivo prati ove podatke, jer rendgenski signalizira poslovno povjerenje i investicijsku dinamiku. Ako narudžbe rastu, to može rezultirati pozitivnim sentimentom među investitorima, što može povisiti cijene dionica industrijskih kompanija. Suprotno tome, pad narudžbi može rezultirati opreznošću među investitorima te smanjenjem vrijednosti dionica. Makroekonomisti također koriste podatke o narudžbama trajnijih dobara za predikciju bruto domaćeg proizvoda (BDP). Budući da trajnija dobra predstavljaju značajan dio investicijskih potrošnji, njihove promjene mogu imati neposredan utjecaj na BDP. Tako je bitno za kreatore ekonomske politike i analitičare zadržati temeljit nadzor nad ovim segmentom kako bi adekvatno reagirali na promjene u makroekonomskom okruženju. Osim unutarnjih čimbenika, vanjski čimbenici poput međunarodne trgovine, carinskih uvjeta i globalnih gospodarskih trendova također mogu značajno utjecati na razinu narudžbi trajnijih dobara. Na primjer, rastuća međunarodna potražnja za određenim dobrima može rezultirati višim narudžbama, dok protekcionističke mjere ili trgovinske barijere mogu imati suprotan učinak. Inflacija je još jedan važan faktor koji može utjecati na ove podatke. Inflacija može povećati cijene trajnijih dobara, što može suzbiti potrošačku i poslovnu potražnju za istima. Centralne banke često prate ove podatke kako bi donijele odluke o monetarnoj politici, kao što su promjene kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju ili stimulirale gospodarsku aktivnost. Uz spomenute aspekte, tehnološki napredak i inovacije igraju veliku ulogu u narudžbama trajnijih dobara. Razvoj novih tehnologija može potaknuti kompanije na osvježavanje njihove opreme i tehnologije, što posljedično može povećati narudžbe trajnijih dobara. Na primjer, prelazak na zelene tehnologije i smanjenje emisija može rezultirati značajnim narudžbama novih uređaja i sustava u cilju usklađivanja s ekološkim standardima. Isto tako, prateći podatke o narudžbama trajnijih dobara, ključno je uzeti u obzir sezonska kretanja. Neki sektori, poput poljoprivrede i građevinske industrije, podložni su sezonskim fluktuacijama koje mogu značajno utjecati na narudžbe trajnijih dobara. Praćenje sezonskih trendova omogućuje analitičarima precizniju interpretaciju i predikciju ekonomskih uvjeta. U Eulerpoolu posvećujemo posebnu pažnju komparativnoj analizi narudžbi trajnijih dobara u različitim vremenskim razdobljima. To omogućuje identificiranje dugoročnih trendova i prepoznavanje potencijalnih prekretnica u ekonomskoj aktivnosti. Komparativna analiza također uključuje usporedbu s podacima iz drugih makroekonomskih kategorija, kao što su industrijska proizvodnja, BDP, inflacija i tržište rada, kako bi se dobila sveobuhvatna slika ekonomskog stanja. Bez obzira radi li se o proizvođačima, investitorima, makroekonomistima ili politikarima, prikupljanje i analiza podataka o narudžbama trajnijih dobara ključna je za razumijevanje i predviđanje ekonomskih trendova. Stoga, naš tim na Eulerpoolu kontinuirano radi na ažuriranju i preciznoj interpretaciji ovih podataka, pružajući korisnicima pouzdane informacije za donošenje temeljitih i informiranih odluka. Praćenje narudžbi trajnijih dobara isključujući obranu omogućuje nam analiziranje ključnih segmenata tržišta, a time i bolje razumijevanje ekonomskih impulsa koji oblikuju našu budućnost.