Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Egipat Državni prihodi
Tečaj
Trenutna vrijednost Državni prihodi u Egipat iznosi 1,347 Bio. EGP. Državni prihodi u Egipat porasli su na 1,347 Bio. EGP na dan 01. 01. 2022., nakon što su bili 1,109 Bio. EGP na dan 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 2003. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Egipat iznosio je 537,74 milijardi EGP. Najviša vrijednost ikad postignuta je na dan 01. 01. 2023. sa 1,52 Bio. EGP, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 01. 2003. sa 109,24 milijardi EGP.
Državni prihodi ·
Max
Prihodi države | |
---|---|
01. 01. 2003. | 109,24 milijardi EGP |
01. 01. 2004. | 123,96 milijardi EGP |
01. 01. 2005. | 132,92 milijardi EGP |
01. 01. 2006. | 175,93 milijardi EGP |
01. 01. 2007. | 205,65 milijardi EGP |
01. 01. 2008. | 248,83 milijardi EGP |
01. 01. 2009. | 288,54 milijardi EGP |
01. 01. 2010. | 303,37 milijardi EGP |
01. 01. 2011. | 265,29 milijardi EGP |
01. 01. 2012. | 303,62 milijardi EGP |
01. 01. 2013. | 350,32 milijardi EGP |
01. 01. 2014. | 456,79 milijardi EGP |
01. 01. 2015. | 465,24 milijardi EGP |
01. 01. 2016. | 491,49 milijardi EGP |
01. 01. 2017. | 659,18 milijardi EGP |
01. 01. 2018. | 821,13 milijardi EGP |
01. 01. 2019. | 941,91 milijardi EGP |
01. 01. 2020. | 975,43 milijardi EGP |
01. 01. 2021. | 1,11 Bio. EGP |
01. 01. 2022. | 1,35 Bio. EGP |
Državni prihodi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 1,347 Bio. EGP |
01. 01. 2021. | 1,109 Bio. EGP |
01. 01. 2020. | 975,429 milijardi EGP |
01. 01. 2019. | 941,91 milijardi EGP |
01. 01. 2018. | 821,134 milijardi EGP |
01. 01. 2017. | 659,184 milijardi EGP |
01. 01. 2016. | 491,488 milijardi EGP |
01. 01. 2015. | 465,241 milijardi EGP |
01. 01. 2014. | 456,788 milijardi EGP |
01. 01. 2013. | 350,322 milijardi EGP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Državni prihodi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇪🇬 Državna potrošnja | 2,991 Bio. EGP | 2,185 Bio. EGP | Godišnje |
🇪🇬 Državna potrošnja | 135,1 milijardi EGP | 158,13 milijardi EGP | Kvartal |
🇪🇬 Državni proračun | −7,1 % of GDP | −6,1 % of GDP | Godišnje |
🇪🇬 Dug države prema BDP-u | 95,8 % of GDP | 87,2 % of GDP | Godišnje |
🇪🇬 Indeks korupcije | 35 Points | 30 Points | Godišnje |
🇪🇬 Rang korupcije | 108 | 130 | Godišnje |
🇪🇬 vojni troškovi | 3,165 milijardi USD | 4,646 milijardi USD | Godišnje |
🇪🇬 Vrijednost državnog proračuna | −824,44 milijardi EGP | −609,901 milijardi EGP | Godišnje |
Prihodi vlade odnose se na sve prihode koje vlada ostvaruje, uključujući poreze, carine, prihode od državnih poduzeća, kapitalne prihode i stranu pomoć. Prihodi vlade sastavni su dio izračuna proračunske ravnoteže vlade.
Makro stranice za druge zemlje u Afrika
- 🇩🇿Alžir
- 🇦🇴Angola
- 🇧🇯Benin
- 🇧🇼Botswana
- 🇧🇫Burkina Faso
- 🇧🇮Burundi
- 🇨🇲Kamerun
- 🇨🇻Kap Verde
- 🇨🇫Srednjoafrička Republika
- 🇹🇩Čad
- 🇰🇲Komori
- 🇨🇬Kongo
- 🇿🇦Južnoafrička Republika
- 🇩🇯Džibuti
- 🇬🇶Ekvatorska Gvineja
- 🇪🇷Eritreja
- 🇪🇹Etiopija
- 🇬🇦Gabon
- 🇬🇲Gambija
- 🇬🇭Gana
- 🇬🇳Gvineja
- 🇬🇼Gvineja Bisau
- 🇨🇮Obala Bjelokosti
- 🇰🇪Kenija
- 🇱🇸Lesoto
- 🇱🇷Liberija
- 🇱🇾Libija
- 🇲🇬Madagaskar
- 🇲🇼Malavi
- 🇲🇱Mali
- 🇲🇷Mauritanija
- 🇲🇺Mauricij
- 🇲🇦Maroko
- 🇲🇿Mozambik
- 🇳🇦Namibija
- 🇳🇪Niger
- 🇳🇬Nigerija
- 🇷🇼Ruanda
- 🇸🇹São Tomé i Príncipe
- 🇸🇳Senegal
- 🇸🇨Sejšeli
- 🇸🇱Sierra Leone
- 🇸🇴Somalija
- Južni Sudan
- 🇸🇩Sudan
- 🇸🇿Svazioland
- 🇹🇿Tanzanija
- 🇹🇬Togo
- 🇹🇳Tunis
- 🇺🇬Uganda
- 🇿🇲Zambija
- 🇿🇼Zimbabve
Što je Državni prihodi
Kategorija "Vladini prihodi" na našoj web stranici Eulerpool obuhvaća složene i raznolike vrste primanja kojima suverene države stječu financijska sredstva za financiranje svojih aktivnosti i usluga. Kao profesionalna platforma specijalizirana za prikazivanje makroekonomskih podataka, mi pružamo detaljan uvid u različite aspekte i izvore vladinih prihoda, analizirajući kako se tim prihodima upravlja te koje su njihove ključne komponente i implikacije za šire gospodarstvo. Vladini prihodi, poznati i kao fiskalni prihodi, od presudne su važnosti za održavanje fiskalne stabilnosti i omogućavanje države da ispunjava svoje ekonomske i socijalne obveze. Oni omogućuju vladi financiranje javnih dobara i usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, te socijalno osiguranje. Bez stabilnih i adekvatnih prihoda, vlada bi se suočila s ozbiljnim ograničenjima u provedbi svojih politika i programa. Postoji nekoliko ključnih izvora vladinih prihoda, među kojima najvažniju ulogu imaju porezi. Porezni sustav zemlje, koji uključuje različite vrste poreza poput poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost (PDV), korporacijski porez, carinske pristojbe i trošarine, predstavlja osnovnu komponentu ukupnih prihoda. Svaka od tih vrsta poreza ima specifične karakteristike i doprinosi u različitim omjerima ovisno o strukturi gospodarskih djelatnosti i socijalnim potrebama stanovništva. Porez na dohodak, primjerice, najčešće se naplaćuje od pojedinaca i kućanstava na osnovu njihovih prihoda. Ovaj porez ima veliku ulogu u redistribuciji bogatstva unutar društva, smanjujući nejednakosti i pružajući financijska sredstva za socijalne programe i javne usluge. S druge strane, porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se na širok spektrum roba i usluga te je značajan izvor prihoda koji ima relativno stabilan tok, budući da se naplaćuje pri svakoj transakciji. Osim poreza, drugi važan izvor vladinih prihoda dolazi iz različitih vrsta pristojbi i naknada koje se naplaćuju za usluge koje pruža vlada. To mogu biti administrativne pristojbe, naknade za izdavanje dozvola i licenci, te sudske pristojbe. Ove pristojbe i naknade igraju dvostruku funkciju – ne samo da prikupljaju sredstva za vladu već i reguliraju ili ograničavaju određene aktivnosti u skladu s politikama javnog interesa. Također, važan komponent vladinih prihoda su prihodi od javnih poduzeća i imovine. Država često posjeduje različite vrste imovine - od poljoprivrednog i šumskog zemljišta do zgrada i infrastrukturnih objekata, kao i kontrolne udjele u raznim poduzećima. Prihodi koji proizlaze iz ovih izvora uključuju najamnine, dividende od vlasničkih udjela, te prihode od prodaje roba i usluga koje pružaju javna poduzeća. Upravljanje ovom imovinom i strateškim resursima radi optimalnog generiranja prihoda često je ključno pitanje za mnoge vlade. Međutim, vladini prihodi nisu uvijek konstantni i stabilni. Fluktuacije u gospodarstvu, promjene u zakonodavstvu, te međunarodni događaji i trendovi mogu značajno utjecati na iznose koji se prikupljaju. Također, fiskalna politika, koja uključuje odluke o visini i strukturi poreza te raspodjeli državne potrošnje, ima veliki utjecaj na ukupne prihode. Važno je za vladu imati fleksibilnost i sposobnost prilagodbe kako bi mogla učinkovito odgovoriti na promjenjive okolnosti i osigurati dugoročnu fiskalnu održivost. Primjena modernih tehnologija i podataka također ima veliki potencijal za poboljšanje učinkovitosti prikupljanja vladinih prihoda. Digitalizacija poreznih sustava, primjena analitike velikih podataka, te korištenje raznih informacijskih sustava može znatno povećati točnost i učinkovitost u naplati poreza i drugih pristojbi, smanjujući tako mogućnosti za prijevare i izbjegavanje poreza. U zaključku, razumijevanje i analiza vladinih prihoda ključno je za svaku državu koja teži održivoj fiskalnoj politici i efikasnom pružanju javnih usluga. Naša web stranica Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o svim aspektima vladinih prihoda, omogućavajući istraživačima, analitičarima, političarima i općoj javnosti uvid u ključne komponente i procese koji oblikuju financijsku stabilnost i gospodarski razvoj. Kroz našu platformu omogućavamo dublje razumijevanje kompleksnih dinamika koje stoje iza podataka o vladinim prihodima, pružajući sveobuhvatne analize i uvide potrebne za donošenje informiranih odluka.