Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Kuba Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Kuba iznosi 58,8 % of GDP. Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Kuba je pala na 58,8 % of GDP dana 01. 01. 2021., nakon što je bila 69,2 % of GDP dana 01. 01. 2020.. Od 01. 01. 2004. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Kuba bio je 64,93 % of GDP. Povijesni maksimum je postignut dana 01. 01. 2008. s 78,10 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2022. s 49,80 % of GDP.
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Državna potrošnja u odnosu na BDP | |
---|---|
01. 01. 2004. | 53,00 % of GDP |
01. 01. 2005. | 63,70 % of GDP |
01. 01. 2006. | 63,20 % of GDP |
01. 01. 2007. | 68,20 % of GDP |
01. 01. 2008. | 78,10 % of GDP |
01. 01. 2009. | 75,60 % of GDP |
01. 01. 2010. | 70,00 % of GDP |
01. 01. 2011. | 66,70 % of GDP |
01. 01. 2012. | 70,10 % of GDP |
01. 01. 2013. | 64,60 % of GDP |
01. 01. 2014. | 60,80 % of GDP |
01. 01. 2015. | 63,40 % of GDP |
01. 01. 2016. | 63,30 % of GDP |
01. 01. 2017. | 66,00 % of GDP |
01. 01. 2018. | 65,50 % of GDP |
01. 01. 2019. | 63,60 % of GDP |
01. 01. 2020. | 69,20 % of GDP |
01. 01. 2021. | 58,80 % of GDP |
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2021. | 58,8 % of GDP |
01. 01. 2020. | 69,2 % of GDP |
01. 01. 2019. | 63,6 % of GDP |
01. 01. 2018. | 65,5 % of GDP |
01. 01. 2017. | 66 % of GDP |
01. 01. 2016. | 63,3 % of GDP |
01. 01. 2015. | 63,4 % of GDP |
01. 01. 2014. | 60,8 % of GDP |
01. 01. 2013. | 64,6 % of GDP |
01. 01. 2012. | 70,1 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇺 Državna potrošnja | 315,26 milijardi CUP | 320,502 milijardi CUP | Godišnje |
🇨🇺 Državni proračun | −11,1 % of GDP | −11,7 % of GDP | Godišnje |
🇨🇺 Dug države prema BDP-u | 119 % of GDP | 117 % of GDP | Godišnje |
🇨🇺 Indeks korupcije | 42 Points | 45 Points | Godišnje |
🇨🇺 Prihodi države | 244,028 milijardi CUP | 256,138 milijardi CUP | Godišnje |
🇨🇺 Rang korupcije | 76 | 65 | Godišnje |
🇨🇺 Vrijednost državnog proračuna | −70,376 milijardi CUP | −63,697 milijardi CUP | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Kategorija "Vladina potrošnja prema BDP-u" jedno je od ključnih područja makroekonomskih analiza koje pružamo na našoj web stranici, eulerpool. Kao ozbiljna i profesionalna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, naš cilj je osigurati precizne i detaljne informacije koje korisnicima omogućuju donošenje informiranih odluka. Ova kategorija igra važnu ulogu u razumijevanju dinamike ekonomske politike i njenog učinka na ukupno gospodarsko zdravlje zemlje. Vladina potrošnja prema BDP-u odnosi se na omjer javnih izdataka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovaj pokazatelj pruža jasan uvid u razmjere vladine intervencije u gospodarstvu. Veća vladina potrošnja često znači veću ulogu države u financiranju javnih usluga, infrastrukture i socijalnih programa, dok manja potrošnja može ukazivati na tržišno orijentiraniju gospodarsku politiku. Svaka zemlja ima svoj jedinstveni pristup upravljanju javnim financijama, a praćenje vladine potrošnje kao postotka BDP-a ključno je za razumijevanje tog pristupa. Na primjer, zemlje skandinavskog modela poznate su po visokoj razini vladine potrošnje, što se odražava u njihovim sustavima socijalne skrbi. S druge strane, zemlje s liberalnijom ekonomskom politikom, poput Sjedinjenih Američkih Država, obično imaju niži omjer vladine potrošnje prema BDP-u. Naša platforma, eulerpool, nudi detaljne prikaze i analize ovih podataka kroz različite grafove i statistike. Koristeći naše alate, korisnici mogu brzo i jednostavno identificirati trendove, usporediti zemlje i analizirati povijesne podatke, što im omogućuje donošenje preciznih i uravnoteženih zaključaka. Vladina potrošnja sastoji se od nekoliko ključnih komponenti, uključujući potrošnju na javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, obrane, infrastrukture te socijalnih i gospodarskih programa. Visoka razina investicija u ove sektore može potaknuti gospodarski rast kroz povećanje produktivnosti, smanjenje nezaposlenosti i osiguranje socijalne stabilnosti. Međutim, također treba uzeti u obzir moguće negativne učinke visokih izdataka, kao što su povećanje javnog duga i potencijalno smanjenje učinkovitosti privatnog sektora. Važno je razumjeti da omjer vladine potrošnje prema BDP-u ne daje potpunu sliku bez konteksta dodatnih ekonomskih indikatora. Na primjer, visoka razina vladine potrošnje može biti održiva ako je popraćena odgovarajućim prihodima od poreza i nizom drugih prihoda. Nasuprot tome, zemlja s niskim prihodima može se suočiti s izazovima održavanja visoke razine potrošnje, što može dovesti do deficita i stvaranja duga. Eulerpool koristi sofisticirane metode analize kako bi pružio korisnicima duboko razumijevanje ovih dinamika. Naša baza podataka obuhvaća vremenske serije koje omogućuju praćenje promjena kroz godine, kao i usporedbe među zemljama s različitim razinama gospodarskog razvoja i različitim pristupima ekonomskoj politici. Još jedan važan aspekt analize vladine potrošnje prema BDP-u jest razumijevanje njezinog učinka na ekonomsku nejednakost. Države s većom razinom potrošnje često koriste te izdatke za smanjenje nejednakosti kroz redistributivne politike, poput progresivnog oporezivanja i socijalnih transfera. Analizirajući ove podatke, korisnici mogu procijeniti koliko su takve politike učinkovite u različitim gospodarskim kontekstima. Također je ključno analizirati kako se mijenja struktura vladine potrošnje kroz vrijeme. Na primjer, dok zemlje u razvoju mogu povećati potrošnju na osnovnu infrastrukturu i obrazovanje, razvijene zemlje mogu preusmjeriti fokus na zdravstvenu skrb i inovacije. Ove promjene često odražavaju evoluciju gospodarskih potreba i prioriteta. Eulerpool omogućuje korisnicima da prilagode svoje preglede podataka prema različitim kriterijima, uključujući geografske regije, razdoblja i specifične sektore javne potrošnje. Naši interaktivni alati i vizualizacije pomažu korisnicima da koriste podatke na način koji najbolje odgovara njihovim potrebama, bilo da se radi o akademskim istraživanjima, poslovnoj analizi ili donošenju političkih odluka. Uz to, angažman s relevantnim ekonomskim teorijama i istraživanjima pomaže našim korisnicima da kontekstualiziraju podatke i donesu dobro informirane zaključke. Naša professionalna platforma, eulerpool, nudi bogatstvo resursa koji omogućuju duboko razumijevanje kompleksnih ekonomskih pojava i njihovo implikacije na stvarni svijet. Zaključno, analiza vladine potrošnje prema BDP-u pruža ključne uvide u ulogu države u gospodarstvu, ekonomske prioritete i dugoročne razvojne strategije. Na eulerpool platformi, naši korisnici mogu pristupiti detaljnim i preciznim podacima koji im omogućuju donošenje informiranih odluka i razumijevanje složenih makroekonomskih dinamika. Bez obzira na razinu stručnosti ili specifične interese, naši alati i resursi osiguravaju vrhunsku podršku u analizi i interpretaciji ekonomskih podataka.