Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Hrvatska Novčana masa M0
Tečaj
Trenutna vrijednost Novčana masa M0 u Hrvatska je 9,613 milijardi EUR. Novčana masa M0 u Hrvatska povećana je na 9,613 milijardi EUR dana 01. 03. 2024., nakon što je bila 9,49 milijardi EUR dana 01. 02. 2024.. Od 01. 12. 2010. do 01. 04. 2024., prosječni BDP u Hrvatska bio je 3,92 milijardi EUR. Najveća vrijednost zabilježena je dana 01. 01. 2023. s 11,29 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 2022. s 1,95 milijardi EUR.
Novčana masa M0 ·
Max
Monetarna baza M0 | |
---|---|
01. 12. 2010. | 2,03 milijardi EUR |
01. 01. 2011. | 1,97 milijardi EUR |
01. 02. 2011. | 1,98 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 1,99 milijardi EUR |
01. 04. 2011. | 2,06 milijardi EUR |
01. 05. 2011. | 2,09 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 2,23 milijardi EUR |
01. 07. 2011. | 2,40 milijardi EUR |
01. 08. 2011. | 2,36 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 2,27 milijardi EUR |
01. 10. 2011. | 2,19 milijardi EUR |
01. 11. 2011. | 2,18 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 2,22 milijardi EUR |
01. 01. 2012. | 2,13 milijardi EUR |
01. 02. 2012. | 2,13 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 2,15 milijardi EUR |
01. 04. 2012. | 2,17 milijardi EUR |
01. 05. 2012. | 2,23 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 2,36 milijardi EUR |
01. 07. 2012. | 2,48 milijardi EUR |
01. 08. 2012. | 2,48 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 2,38 milijardi EUR |
01. 10. 2012. | 2,27 milijardi EUR |
01. 11. 2012. | 2,22 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 2,25 milijardi EUR |
01. 01. 2013. | 2,17 milijardi EUR |
01. 02. 2013. | 2,18 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 2,25 milijardi EUR |
01. 04. 2013. | 2,28 milijardi EUR |
01. 05. 2013. | 2,35 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 2,46 milijardi EUR |
01. 07. 2013. | 2,53 milijardi EUR |
01. 08. 2013. | 2,53 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 2,44 milijardi EUR |
01. 10. 2013. | 2,35 milijardi EUR |
01. 11. 2013. | 2,30 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 2,31 milijardi EUR |
01. 01. 2014. | 2,25 milijardi EUR |
01. 02. 2014. | 2,28 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 2,27 milijardi EUR |
01. 04. 2014. | 2,34 milijardi EUR |
01. 05. 2014. | 2,39 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 2,51 milijardi EUR |
01. 07. 2014. | 2,64 milijardi EUR |
01. 08. 2014. | 2,70 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 2,56 milijardi EUR |
01. 10. 2014. | 2,48 milijardi EUR |
01. 11. 2014. | 2,46 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 2,46 milijardi EUR |
01. 01. 2015. | 2,42 milijardi EUR |
01. 02. 2015. | 2,45 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 2,44 milijardi EUR |
01. 04. 2015. | 2,49 milijardi EUR |
01. 05. 2015. | 2,56 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 2,69 milijardi EUR |
01. 07. 2015. | 2,86 milijardi EUR |
01. 08. 2015. | 2,85 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 2,76 milijardi EUR |
01. 10. 2015. | 2,69 milijardi EUR |
01. 11. 2015. | 2,64 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 2,67 milijardi EUR |
01. 01. 2016. | 2,64 milijardi EUR |
01. 02. 2016. | 2,61 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 2,63 milijardi EUR |
01. 04. 2016. | 2,69 milijardi EUR |
01. 05. 2016. | 2,76 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 2,95 milijardi EUR |
01. 07. 2016. | 3,16 milijardi EUR |
01. 08. 2016. | 3,14 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 3,05 milijardi EUR |
01. 10. 2016. | 2,97 milijardi EUR |
01. 11. 2016. | 2,92 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 2,98 milijardi EUR |
01. 01. 2017. | 2,92 milijardi EUR |
01. 02. 2017. | 2,94 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 2,97 milijardi EUR |
01. 04. 2017. | 3,08 milijardi EUR |
01. 05. 2017. | 3,14 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 3,34 milijardi EUR |
01. 07. 2017. | 3,52 milijardi EUR |
01. 08. 2017. | 3,54 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 3,47 milijardi EUR |
01. 10. 2017. | 3,37 milijardi EUR |
01. 11. 2017. | 3,33 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 3,39 milijardi EUR |
01. 01. 2018. | 3,28 milijardi EUR |
01. 02. 2018. | 3,28 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 3,35 milijardi EUR |
01. 04. 2018. | 3,42 milijardi EUR |
01. 05. 2018. | 3,55 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 3,70 milijardi EUR |
01. 07. 2018. | 3,89 milijardi EUR |
01. 08. 2018. | 3,91 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 3,86 milijardi EUR |
01. 10. 2018. | 3,74 milijardi EUR |
01. 11. 2018. | 3,70 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 3,73 milijardi EUR |
01. 01. 2019. | 3,66 milijardi EUR |
01. 02. 2019. | 3,69 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 3,76 milijardi EUR |
01. 04. 2019. | 3,83 milijardi EUR |
01. 05. 2019. | 3,93 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 4,12 milijardi EUR |
01. 07. 2019. | 4,25 milijardi EUR |
01. 08. 2019. | 4,29 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 4,18 milijardi EUR |
01. 10. 2019. | 4,10 milijardi EUR |
01. 11. 2019. | 4,08 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 4,11 milijardi EUR |
01. 01. 2020. | 4,05 milijardi EUR |
01. 02. 2020. | 4,09 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 4,24 milijardi EUR |
01. 04. 2020. | 4,32 milijardi EUR |
01. 05. 2020. | 4,41 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 4,51 milijardi EUR |
01. 07. 2020. | 4,66 milijardi EUR |
01. 08. 2020. | 4,62 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 4,53 milijardi EUR |
01. 10. 2020. | 4,50 milijardi EUR |
01. 11. 2020. | 4,48 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 4,53 milijardi EUR |
01. 01. 2021. | 4,53 milijardi EUR |
01. 02. 2021. | 4,58 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 4,59 milijardi EUR |
01. 04. 2021. | 4,64 milijardi EUR |
01. 05. 2021. | 4,73 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 4,86 milijardi EUR |
01. 07. 2021. | 5,07 milijardi EUR |
01. 08. 2021. | 5,07 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 4,96 milijardi EUR |
01. 10. 2021. | 4,87 milijardi EUR |
01. 11. 2021. | 4,80 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 4,81 milijardi EUR |
01. 01. 2022. | 4,67 milijardi EUR |
01. 02. 2022. | 4,62 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 4,60 milijardi EUR |
01. 04. 2022. | 4,61 milijardi EUR |
01. 05. 2022. | 4,62 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 4,68 milijardi EUR |
01. 07. 2022. | 4,74 milijardi EUR |
01. 08. 2022. | 4,41 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 4,03 milijardi EUR |
01. 10. 2022. | 3,64 milijardi EUR |
01. 11. 2022. | 3,15 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 1,95 milijardi EUR |
01. 01. 2023. | 11,29 milijardi EUR |
01. 02. 2023. | 10,69 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 10,59 milijardi EUR |
01. 04. 2023. | 10,47 milijardi EUR |
01. 05. 2023. | 10,23 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 10,10 milijardi EUR |
01. 07. 2023. | 9,97 milijardi EUR |
01. 08. 2023. | 9,80 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 10,40 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 10,27 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 10,32 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 10,30 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 9,10 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 9,49 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 9,61 milijardi EUR |
Novčana masa M0 Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 9,613 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 9,49 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 9,095 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 10,298 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 10,32 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 10,271 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 10,399 milijardi EUR |
01. 08. 2023. | 9,797 milijardi EUR |
01. 07. 2023. | 9,969 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 10,098 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Novčana masa M0
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇭🇷 Bilanca banaka | 114,82 milijardi EUR | 112,469 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Bilanca središnje banke | 46,522 milijardi EUR | 44,847 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Devizne rezerve | 2,84 milijardi EUR | 2,774 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Količina novca M2 | 68,316 milijardi EUR | 68,199 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Krediti privatnom sektoru | 14,953 milijardi EUR | 15,016 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 M3 novčana agregacija | 69,285 milijardi EUR | 69,43 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Obujam novca M1 | 53,08 milijardi EUR | 52,504 milijardi EUR | Mjesečno |
🇭🇷 Stopa kamate na depozite. | 0,02 % | 0,02 % | Mjesečno |
Hrvatska novčana masa M0 predstavlja najlikvidniju mjeru novčane mase koja uključuje kovanice i novčanice u optjecaju, te druge imovinske oblike koji se lako mogu pretvoriti u gotovinu. Novčane mase M0 i M1 također su poznate kao uski novac.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Novčana masa M0
Naslov: Opskrba Novcem M0: Temelj Makroekonomskih Analiza Uvođenjem i analiziranjem različitih makroekonomskih pokazatelja, možemo dobiti uvid u složeni svijet ekonomije, omogućavajući nam bolje razumijevanje ekonomskih tokova i dinamike. Jedan od temeljnih elemenata makroekonomskih analiza je 'Money Supply M0', odnosno ponudba novca M0. Na Eulerpoolu, kao profesionalnoj platformi za prikaz makroekonomskih podataka, posvećujemo pažnju prikazu i interpretaciji ovih ključnih indikatora kako bismo omogućili korisnicima detaljno razumijevanje ekonomskih kretanja. U ovom članku ćemo detaljno istražiti što je M0, njegov značaj, način mjerenja, kao i kako utječe na ekonomiju. Money Supply M0 se odnosi na ukupnu količinu gotovog novca u optjecaju unutar jedne ekonomije, uključujući kovanice i papirnate novčanice koje se nalaze izvan banaka. Ovo je najlikvidniji dio ponude novca, budući da predstavlja sredstva koja su odmah dostupna za trošenje i transakcije. M0 je temeljna kategorija ponude novca i često se naziva 'monetarna baza' ili 'osnovni novac', jer su svi drugi oblici ponude novca izvedeni od njega. Važnost M0 u razumijevanju ekonomije ne može se precijeniti. Kao najsigurniji i najlikvidniji oblik novca, M0 predstavlja temeljnu mjeru za analizu novčanih tokova unutar gospodarstva. Rast ili pad M0 može imati značajne implikacije za financijske institucije, investitore, poslovne subjekte i potrošače. Na primjer, povećanje M0 obično ukazuje na povećanu raspoloživost gotovine, što može dovesti do povećane potrošnje i investicija, dok smanjenje M0 može signalizirati stezanje novčanih tokova i potencijalno smanjenje ekonomske aktivnosti. Mjerenje M0 zahtijeva preciznu metodologiju i transparentnost. Centralne banke su obično odgovorne za praćenje i objavljivanje podataka o M0. Na primjer, Hrvatska narodna banka redovito objavljuje statističke izvještaje koji sadrže podatke o količini novca u optjecaju. Ovi podaci se prikupljaju na temelju informacija koje banke pružaju o stanju gotovinskih rezervi i količini fizičkih sredstava koja su trenutno u optjecaju u gospodarstvu. Jedan od ključnih razloga zašto je M0 kritičan za makroekonomske analize leži u njegovom izravnom učinku na inflaciju. Naime, kada centralna banka povećava M0, u optjecaj ulazi više novca, što može dovesti do rasta inflacije ako se rast ponude novca ne prati proporcionalnim rastom proizvodnje dobara i usluga. S druge strane, smanjenje M0 može dovesti do deflacije, jer smanjenje gotovine u optjecaju može smanjiti potražnju za proizvodima i uslugama. Stoga politike koje centralne banke provode kako bi regulirale M0 imaju značajan utjecaj na cjelokupnu ekonomsku stabilnost. Osim inflacije i deflacije, M0 također igra ključnu ulogu u određivanju kamatnih stopa. Centralne banke, putem svojih monetarnih politika, mogu manipulirati M0 kao sredstvo kontrole kratkoročnih kamatnih stopa. Smanjenjem ili povećanjem monetarne baze, centralne banke utječu na količinu kredita koje banke mogu ponuditi, što posljedično utječe na kamatne stope. Niže kamatne stope obično potiču investicije i potrošnju jer je posuđivanje novca jeftinije, dok više kamatne stope mogu imati suprotan efekt i poticati štednju. Pregledom povijesnih kretanja M0 u Hrvatskoj, možemo bolje razumjeti kako ekonomski šokovi i promjene u politikama utječu na gospodarstvo. Na primjer, tijekom globalne financijske krize 2008. godine, mnoge centralne banke uključujući Hrvatsku narodnu banku, poduzimale su mjere za povećanje M0 kako bi potaknule likvidnost i stabilizirale financijska tržišta. Slične intervencije su zabilježene i tijekom pandemije COVID-19, kada su centralne banke diljem svijeta povećale M0 kroz različite programe kvantitativnog popuštanja kako bi podržale gospodarstva zahvaćena krizom. Analizirati M0 omogućava nam bolje predviđanje budućih ekonomskih trendova i kretanja. Na Eulerpoolu, analiziramo podatke o M0 kako bismo kreirali sveobuhvatne makroekonomske analize i prognoze. Koristeći napredne analitičke alate i metodologije, pomažemo poslovnim subjektima, investitorima i ostalim dionicima da donesu informirane odluke bazirane na temeljitim podacima i uvidima. Zaključno, Money Supply M0 je osnova za razumijevanje mnogih ekonomskih fenomena i politike koje oblikuju gospodarstvo. Promjene u M0 mogu imati dalekosežne posljedice po inflaciju, kamatne stope, potrošnju, investicije i ukupnu ekonomsku stabilnost. Kao profesionalna platforma, Eulerpool ostaje posvećena pružanju točnih, ažuriranih i detaljnih informacija o M0 i drugim ključnim makroekonomskim pokazateljima, kako bi naši korisnici imali pouzdane podatke za svoje ekonomske analize i poslovne odluke.