Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Čile Proizvodnja bakra
Tečaj
Trenutna vrijednost Proizvodnja bakra u Čile iznosi 443.6 Tonnes. Proizvodnja bakra u Čile smanjila se na 443.6 Tonnes dana 01. 07. 2024., nakon što je bila 451.6 Tonnes dana 01. 06. 2024.. Od 01. 01. 2011. do 01. 08. 2024., prosječni BDP u Čile iznosio je 466.631,10 Tonnes. Rekordna vrijednost postignuta je dana 01. 12. 2018. s 555.000,00 Tonnes, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 02. 2011. s 356.200,00 Tonnes.
Proizvodnja bakra ·
Max
Proizvodnja bakra | |
---|---|
01. 01. 2011. | 429.000,00 Tonnes |
01. 02. 2011. | 356.200,00 Tonnes |
01. 03. 2011. | 434.400,00 Tonnes |
01. 04. 2011. | 438.300,00 Tonnes |
01. 05. 2011. | 442.600,00 Tonnes |
01. 06. 2011. | 428.800,00 Tonnes |
01. 07. 2011. | 377.400,00 Tonnes |
01. 08. 2011. | 429.300,00 Tonnes |
01. 09. 2011. | 441.600,00 Tonnes |
01. 10. 2011. | 469.700,00 Tonnes |
01. 11. 2011. | 466.400,00 Tonnes |
01. 12. 2011. | 522.800,00 Tonnes |
01. 01. 2012. | 436.900,00 Tonnes |
01. 02. 2012. | 408.900,00 Tonnes |
01. 03. 2012. | 446.300,00 Tonnes |
01. 04. 2012. | 447.000,00 Tonnes |
01. 05. 2012. | 458.200,00 Tonnes |
01. 06. 2012. | 452.700,00 Tonnes |
01. 07. 2012. | 414.300,00 Tonnes |
01. 08. 2012. | 458.300,00 Tonnes |
01. 09. 2012. | 464.200,00 Tonnes |
01. 10. 2012. | 476.600,00 Tonnes |
01. 11. 2012. | 478.500,00 Tonnes |
01. 12. 2012. | 513.300,00 Tonnes |
01. 01. 2013. | 473.400,00 Tonnes |
01. 02. 2013. | 420.600,00 Tonnes |
01. 03. 2013. | 483.800,00 Tonnes |
01. 04. 2013. | 441.700,00 Tonnes |
01. 05. 2013. | 475.100,00 Tonnes |
01. 06. 2013. | 482.300,00 Tonnes |
01. 07. 2013. | 480.400,00 Tonnes |
01. 08. 2013. | 493.100,00 Tonnes |
01. 09. 2013. | 489.200,00 Tonnes |
01. 10. 2013. | 507.700,00 Tonnes |
01. 11. 2013. | 514.900,00 Tonnes |
01. 12. 2013. | 525.500,00 Tonnes |
01. 01. 2014. | 462.000,00 Tonnes |
01. 02. 2014. | 450.600,00 Tonnes |
01. 03. 2014. | 485.900,00 Tonnes |
01. 04. 2014. | 471.200,00 Tonnes |
01. 05. 2014. | 497.000,00 Tonnes |
01. 06. 2014. | 497.400,00 Tonnes |
01. 07. 2014. | 467.100,00 Tonnes |
01. 08. 2014. | 485.000,00 Tonnes |
01. 09. 2014. | 468.900,00 Tonnes |
01. 10. 2014. | 498.000,00 Tonnes |
01. 11. 2014. | 479.800,00 Tonnes |
01. 12. 2014. | 528.100,00 Tonnes |
01. 01. 2015. | 523.900,00 Tonnes |
01. 02. 2015. | 449.000,00 Tonnes |
01. 03. 2015. | 476.300,00 Tonnes |
01. 04. 2015. | 473.700,00 Tonnes |
01. 05. 2015. | 511.900,00 Tonnes |
01. 06. 2015. | 518.200,00 Tonnes |
01. 07. 2015. | 458.000,00 Tonnes |
01. 08. 2015. | 443.700,00 Tonnes |
01. 09. 2015. | 475.200,00 Tonnes |
01. 10. 2015. | 506.900,00 Tonnes |
01. 11. 2015. | 489.800,00 Tonnes |
01. 12. 2015. | 499.000,00 Tonnes |
01. 01. 2016. | 462.800,00 Tonnes |
01. 02. 2016. | 451.700,00 Tonnes |
01. 03. 2016. | 491.600,00 Tonnes |
01. 04. 2016. | 435.300,00 Tonnes |
01. 05. 2016. | 476.700,00 Tonnes |
01. 06. 2016. | 479.800,00 Tonnes |
01. 07. 2016. | 449.500,00 Tonnes |
01. 08. 2016. | 460.000,00 Tonnes |
01. 09. 2016. | 464.600,00 Tonnes |
01. 10. 2016. | 451.500,00 Tonnes |
01. 11. 2016. | 481.300,00 Tonnes |
01. 12. 2016. | 507.400,00 Tonnes |
01. 01. 2017. | 451.900,00 Tonnes |
01. 02. 2017. | 376.600,00 Tonnes |
01. 03. 2017. | 378.500,00 Tonnes |
01. 04. 2017. | 429.100,00 Tonnes |
01. 05. 2017. | 468.200,00 Tonnes |
01. 06. 2017. | 451.800,00 Tonnes |
01. 07. 2017. | 472.800,00 Tonnes |
01. 08. 2017. | 502.100,00 Tonnes |
01. 09. 2017. | 480.400,00 Tonnes |
01. 10. 2017. | 516.600,00 Tonnes |
01. 11. 2017. | 504.200,00 Tonnes |
01. 12. 2017. | 537.800,00 Tonnes |
01. 01. 2018. | 479.600,00 Tonnes |
01. 02. 2018. | 454.100,00 Tonnes |
01. 03. 2018. | 494.100,00 Tonnes |
01. 04. 2018. | 449.600,00 Tonnes |
01. 05. 2018. | 496.200,00 Tonnes |
01. 06. 2018. | 476.700,00 Tonnes |
01. 07. 2018. | 485.200,00 Tonnes |
01. 08. 2018. | 463.200,00 Tonnes |
01. 09. 2018. | 481.400,00 Tonnes |
01. 10. 2018. | 493.000,00 Tonnes |
01. 11. 2018. | 538.000,00 Tonnes |
01. 12. 2018. | 555.000,00 Tonnes |
01. 01. 2019. | 457.900,00 Tonnes |
01. 02. 2019. | 415.100,00 Tonnes |
01. 03. 2019. | 476.300,00 Tonnes |
01. 04. 2019. | 460.200,00 Tonnes |
01. 05. 2019. | 490.300,00 Tonnes |
01. 06. 2019. | 472.900,00 Tonnes |
01. 07. 2019. | 488.400,00 Tonnes |
01. 08. 2019. | 515.300,00 Tonnes |
01. 09. 2019. | 486.000,00 Tonnes |
01. 10. 2019. | 491.600,00 Tonnes |
01. 11. 2019. | 501.800,00 Tonnes |
01. 12. 2019. | 552.600,00 Tonnes |
01. 01. 2020. | 465.600,00 Tonnes |
01. 02. 2020. | 450.400,00 Tonnes |
01. 03. 2020. | 496.300,00 Tonnes |
01. 04. 2020. | 473.000,00 Tonnes |
01. 05. 2020. | 493.600,00 Tonnes |
01. 06. 2020. | 470.300,00 Tonnes |
01. 07. 2020. | 466.200,00 Tonnes |
01. 08. 2020. | 487.100,00 Tonnes |
01. 09. 2020. | 482.300,00 Tonnes |
01. 10. 2020. | 490.200,00 Tonnes |
01. 11. 2020. | 491.100,00 Tonnes |
01. 12. 2020. | 504.500,00 Tonnes |
01. 01. 2021. | 462.400,00 Tonnes |
01. 02. 2021. | 427.800,00 Tonnes |
01. 03. 2021. | 489.300,00 Tonnes |
01. 04. 2021. | 465.300,00 Tonnes |
01. 05. 2021. | 491.100,00 Tonnes |
01. 06. 2021. | 482.600,00 Tonnes |
01. 07. 2021. | 467.800,00 Tonnes |
01. 08. 2021. | 464.200,00 Tonnes |
01. 09. 2021. | 449.100,00 Tonnes |
01. 10. 2021. | 472.300,00 Tonnes |
01. 11. 2021. | 483.200,00 Tonnes |
01. 12. 2021. | 501.000,00 Tonnes |
01. 01. 2022. | 427.600,00 Tonnes |
01. 02. 2022. | 397.100,00 Tonnes |
01. 03. 2022. | 459.700,00 Tonnes |
01. 04. 2022. | 420.000,00 Tonnes |
01. 05. 2022. | 477.600,00 Tonnes |
01. 06. 2022. | 459.700,00 Tonnes |
01. 07. 2022. | 427.600,00 Tonnes |
01. 08. 2022. | 420.500,00 Tonnes |
01. 09. 2022. | 436.900,00 Tonnes |
01. 10. 2022. | 482.900,00 Tonnes |
01. 11. 2022. | 456.900,00 Tonnes |
01. 12. 2022. | 495.800,00 Tonnes |
01. 01. 2023. | 433.400,00 Tonnes |
01. 02. 2023. | 382.200,00 Tonnes |
01. 03. 2023. | 437.800,00 Tonnes |
01. 04. 2023. | 414.800,00 Tonnes |
01. 05. 2023. | 411.200,00 Tonnes |
01. 06. 2023. | 458.600,00 Tonnes |
01. 07. 2023. | 435.100,00 Tonnes |
01. 08. 2023. | 439.300,00 Tonnes |
01. 09. 2023. | 458.700,00 Tonnes |
01. 10. 2023. | 461.700,00 Tonnes |
01. 11. 2023. | 444.900,00 Tonnes |
01. 12. 2023. | 495.500,00 Tonnes |
01. 01. 2024. | 436.200,00 Tonnes |
01. 02. 2024. | 420.200,00 Tonnes |
01. 03. 2024. | 437.400,00 Tonnes |
01. 04. 2024. | 408.500,00 Tonnes |
01. 05. 2024. | 444.600,00 Tonnes |
01. 06. 2024. | 451.600,00 Tonnes |
01. 07. 2024. | 443.600,00 Tonnes |
Proizvodnja bakra Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 07. 2024. | 443.6 Tonnes |
01. 06. 2024. | 451.6 Tonnes |
01. 05. 2024. | 444.6 Tonnes |
01. 04. 2024. | 408.5 Tonnes |
01. 03. 2024. | 437.4 Tonnes |
01. 02. 2024. | 420.2 Tonnes |
01. 01. 2024. | 436.2 Tonnes |
01. 12. 2023. | 495.5 Tonnes |
01. 11. 2023. | 444.9 Tonnes |
01. 10. 2023. | 461.7 Tonnes |
Slični makroekonomski pokazatelji za Proizvodnja bakra
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇱 Industrijska proizvodnja | 2,3 % | 2 % | Mjesečno |
🇨🇱 Industrijska proizvodnja mjesečno | −5,5 % | 1,8 % | Mjesečno |
🇨🇱 Poslovna klima | 45,29 points | 44,07 points | Mjesečno |
🇨🇱 Proizvodnja. | −2,2 % | 5,1 % | Mjesečno |
🇨🇱 Promjene u razini zaliha | 1,1 Bio. CLP | −1,669 Bio. CLP | Kvartal |
🇨🇱 Rani pokazatelj | 1,1 % | 3,5 % | Mjesečno |
🇨🇱 Rudarska proizvodnja | 1,3 % | 8,89 % | Mjesečno |
🇨🇱 Ukupna prodaja vozila | 25.765 Units | 28.335 Units | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Proizvodnja bakra
**Copper Production: Makroekonomski Pogled** Copper production, or "proizvodnja bakra," is a critical component in the global economy, significantly contributing to numerous industries, from electronics to construction. Naši korisnici na Eulerpoolu mogu očekivati detaljan pregled makroekonomskih aspekata proizvodnje bakra, koji ostavljaju dubok utjecaj na rast i razvoj gospodarstva, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini. Bakra predstavlja jedan od najvažnijih metala u suvremenom svijetu. Njegova široka upotreba u industrijama kao što su elektronika, građevina, transport i mnoge druge, čini ga nezamjenjivim resursom. Proizvodnja bakra uključuje kompleksan proces, počevši od eksploatacije rudnika, pa sve do rafinacije i kasnije proizvodnje krajnjih proizvoda. Upravo ova raznovrsna upotreba čini proizvodnju bakra ključnim indikatorom makroekonomskih kretanja. Jedan od najvažnijih aspekata proizvodnje bakra je rudarska industrija. Najveći svjetski proizvođači bakra su zemlje s izdašnim rudnim bogatstvima kao što su Čile, Peru, Australija i Sjedinjene Američke Države. Na primjer, Čile, kao vodeći svjetski proizvođač, kontrolira značajan dio globalne proizvodnje bakra, što mu daje stratešku prednost na svjetskom tržištu. Eksploatacija bakra u tim zemljama značajno doprinosi njihovom bruto domaćem proizvodu (BDP) i zapošljava veliki broj radnika, čime se direktno utječe na ekonomski rast i razvoj. Također, makroekonomski utjecaj proizvodnje bakra može se promatrati kroz prizmu globalne trgovine. Bakra je važna izvozna roba za mnoge zemlje, što znači da svaka promjena u proizvodnji ili cijeni bakra može imati širok utjecaj na njihove trgovinske bilance. Na primjer, ako dođe do smanjenja proizvodnje bakra, to može uzrokovati porast cijena na globalnom tržištu, što će pozitivno utjecati na profitne marže izvoznika, ali može negativno utjecati na potrošačke cijene i inflaciju u zemljama uvoznicama. Ciklička priroda cijena bakra je još jedan ključni makroekonomski faktor. Cijene bakra često se kreću u skladu s globalnim ekonomskim ciklusima. Tijekom razdoblja gospodarskog rasta, potražnja za bakrom raste, što dovodi do povećanja cijena. Suprotno tome, tijekom gospodarskih recesija, potražnja za bakrom opada, a time i cijene padaju. Ove cikličke oscilacije cijena bakra koriste se kao pokazatelj globalne gospodarske aktivnosti, često kod analize tržišta od strane ekonomista i investitora. Kada govorimo o tehnološkim inovacijama, bakra igra ključnu ulogu. Na primjer, bakra je nezamjenjiv u proizvodnji električnih vozila i obnovljivih izvora energije kao što su solarni paneli i vjetroturbine. Stoga, svaka inovacija koja smanjuje troškove ili poboljšava efikasnost upotrebe bakra može imati značajan makroekonomski utjecaj. Nadalje, zemlje koje ulažu u ove tehnologije mogu postati lideri u proizvodnji i izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću, čime dodatno jačaju svoje ekonomije. Ključni izazovi s kojima se suočava proizvodnja bakra uključuju ekološke i regulativne aspekte. Eksploatacija i prerada bakra mogu imati ozbiljne posljedice po okoliš, uključujući degradaciju zemljišta i zagađenje vode i zraka. Usprkos tome, sve veći pritisak javnosti i regulatori zahtijevaju da rudarska industrija primjenjuje održive prakse. Implementacija politika koje osiguravaju održivo rudarenje može značajno smanjiti štetne utjecaje na okoliš, ali može povećati troškove proizvodnje. Takve promjene često dovode do makroekonomskih prilagodbi, kako unutar zemlje proizvođača, tako i na globalnom tržištu. Još jedan važan aspekt makroekonomičnosti proizvodnje bakra je radna snaga. Rudarska industrija zapošljava veliki broj ljudi, a uvjeti rada i plaće u ovom sektoru često su predmet rasprava. Povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada može dovesti do povećanja troškova proizvodnje, ali također može pozitivno utjecati na ekonomiju kroz veći dohodak domaćinstava i potrošnju. Istovremeno, smanjenje radnih mjesta kao posljedica automatizacije može dovesti do socioekonomskih izazova, uključujući povećanje nezaposlenosti. U konačnici, proizvodnja bakra i njezin makroekonomski utjecaj nisu izolirani; oni su duboko povezani s globalnim trendovima i događanjima. Na primjer, geopolitičke tenzije i trgovinski ratovi mogu značajno utjecati na dostupnost i cijenu bakra. Promjene u politici velikih svjetskih ekonomija, poput SAD-a i Kine, također mogu imati domino efekt na globalnoj razini, utječući na sve sudionike u lancu opskrbe bakra. Zaključno, proizvodnja bakra je kompleksan proces s dubokim makroekonomskim implikacijama. Na Eulerpoolu nudimo detaljne analize i podatke koji pomažu našim korisnicima da shvate ove dinamičke procese i njihovu ulogu u globalnoj ekonomiji. Bilo da ste investitor, ekonomist ili jednostavno zainteresirani za globalne ekonomske trendove, naši podaci i analize osigurat će vam sve potrebne informacije za donošenje informiranih odluka. Proizvodnja bakra nije samo pitanje rudarenja i rafinacije; to je ogledalo globalnih ekonomskih kretanja i izazova s kojima se susreće suvremeni svijet.