Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Čile Kamata na bankovne kredite
Tečaj
Trenutna vrijednost Kamata na bankovne kredite u Čile je 10,06 %. Kamata na bankovne kredite u Čile povećala se na 10,06 % dana 01. 08. 2024., nakon što je bila 9,88 % dana 01. 07. 2024.. Od 01. 01. 2002. do 01. 09. 2024., prosječni BDP u Čile bio je 8,43 %. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 02. 2023. s 16,61 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 2020. s 4,44 %.
Kamata na bankovne kredite ·
Max
Kamatna stopa bankovnog kredita | |
---|---|
01. 01. 2002. | 9,02 % |
01. 02. 2002. | 8,68 % |
01. 03. 2002. | 8,08 % |
01. 04. 2002. | 8,83 % |
01. 05. 2002. | 7,37 % |
01. 06. 2002. | 7,39 % |
01. 07. 2002. | 7,26 % |
01. 08. 2002. | 6,48 % |
01. 09. 2002. | 6,17 % |
01. 10. 2002. | 6,19 % |
01. 11. 2002. | 6,22 % |
01. 12. 2002. | 6,14 % |
01. 01. 2003. | 5,94 % |
01. 02. 2003. | 5,84 % |
01. 03. 2003. | 6,02 % |
01. 04. 2003. | 5,92 % |
01. 05. 2003. | 6,01 % |
01. 06. 2003. | 5,85 % |
01. 07. 2003. | 5,63 % |
01. 08. 2003. | 5,76 % |
01. 09. 2003. | 5,62 % |
01. 10. 2003. | 5,67 % |
01. 11. 2003. | 5,58 % |
01. 12. 2003. | 5,50 % |
01. 01. 2004. | 6,11 % |
01. 02. 2004. | 6,41 % |
01. 03. 2004. | 6,94 % |
01. 04. 2004. | 6,64 % |
01. 05. 2004. | 6,96 % |
01. 06. 2004. | 7,25 % |
01. 07. 2004. | 6,93 % |
01. 08. 2004. | 6,97 % |
01. 09. 2004. | 6,47 % |
01. 10. 2004. | 6,52 % |
01. 11. 2004. | 7,04 % |
01. 12. 2004. | 7,11 % |
01. 01. 2005. | 7,39 % |
01. 02. 2005. | 7,86 % |
01. 03. 2005. | 8,19 % |
01. 04. 2005. | 8,19 % |
01. 05. 2005. | 8,81 % |
01. 06. 2005. | 8,74 % |
01. 07. 2005. | 9,18 % |
01. 08. 2005. | 9,36 % |
01. 09. 2005. | 9,05 % |
01. 10. 2005. | 9,46 % |
01. 11. 2005. | 9,91 % |
01. 12. 2005. | 10,14 % |
01. 01. 2006. | 10,27 % |
01. 02. 2006. | 10,69 % |
01. 03. 2006. | 10,24 % |
01. 04. 2006. | 10,70 % |
01. 05. 2006. | 10,70 % |
01. 06. 2006. | 10,09 % |
01. 07. 2006. | 9,96 % |
01. 08. 2006. | 10,31 % |
01. 09. 2006. | 10,35 % |
01. 10. 2006. | 10,33 % |
01. 11. 2006. | 10,17 % |
01. 12. 2006. | 10,25 % |
01. 01. 2007. | 10,08 % |
01. 02. 2007. | 9,95 % |
01. 03. 2007. | 9,82 % |
01. 04. 2007. | 9,95 % |
01. 05. 2007. | 10,03 % |
01. 06. 2007. | 9,82 % |
01. 07. 2007. | 9,99 % |
01. 08. 2007. | 9,91 % |
01. 09. 2007. | 10,13 % |
01. 10. 2007. | 10,15 % |
01. 11. 2007. | 10,17 % |
01. 12. 2007. | 10,21 % |
01. 01. 2008. | 10,55 % |
01. 02. 2008. | 10,52 % |
01. 03. 2008. | 10,61 % |
01. 04. 2008. | 10,59 % |
01. 05. 2008. | 10,68 % |
01. 06. 2008. | 10,88 % |
01. 07. 2008. | 11,43 % |
01. 08. 2008. | 11,87 % |
01. 09. 2008. | 12,80 % |
01. 10. 2008. | 15,15 % |
01. 11. 2008. | 15,13 % |
01. 12. 2008. | 14,91 % |
01. 01. 2009. | 13,51 % |
01. 02. 2009. | 12,22 % |
01. 03. 2009. | 10,06 % |
01. 04. 2009. | 8,77 % |
01. 05. 2009. | 8,07 % |
01. 06. 2009. | 7,98 % |
01. 07. 2009. | 7,24 % |
01. 08. 2009. | 5,99 % |
01. 09. 2009. | 5,77 % |
01. 10. 2009. | 5,61 % |
01. 11. 2009. | 5,25 % |
01. 12. 2009. | 4,74 % |
01. 01. 2010. | 7,04 % |
01. 02. 2010. | 5,63 % |
01. 03. 2010. | 5,42 % |
01. 04. 2010. | 5,44 % |
01. 05. 2010. | 5,10 % |
01. 06. 2010. | 5,26 % |
01. 07. 2010. | 5,86 % |
01. 08. 2010. | 6,91 % |
01. 09. 2010. | 6,87 % |
01. 10. 2010. | 7,14 % |
01. 11. 2010. | 7,19 % |
01. 12. 2010. | 7,38 % |
01. 01. 2011. | 7,60 % |
01. 02. 2011. | 7,91 % |
01. 03. 2011. | 8,25 % |
01. 04. 2011. | 8,42 % |
01. 05. 2011. | 8,66 % |
01. 06. 2011. | 9,10 % |
01. 07. 2011. | 9,48 % |
01. 08. 2011. | 9,61 % |
01. 09. 2011. | 9,30 % |
01. 10. 2011. | 9,59 % |
01. 11. 2011. | 9,50 % |
01. 12. 2011. | 9,28 % |
01. 01. 2012. | 9,39 % |
01. 02. 2012. | 9,46 % |
01. 03. 2012. | 9,33 % |
01. 04. 2012. | 9,84 % |
01. 05. 2012. | 9,97 % |
01. 06. 2012. | 9,45 % |
01. 07. 2012. | 9,43 % |
01. 08. 2012. | 9,64 % |
01. 09. 2012. | 9,53 % |
01. 10. 2012. | 9,43 % |
01. 11. 2012. | 9,19 % |
01. 12. 2012. | 8,94 % |
01. 01. 2013. | 9,31 % |
01. 02. 2013. | 9,68 % |
01. 03. 2013. | 9,29 % |
01. 04. 2013. | 9,22 % |
01. 05. 2013. | 9,13 % |
01. 06. 2013. | 9,04 % |
01. 07. 2013. | 9,22 % |
01. 08. 2013. | 8,90 % |
01. 09. 2013. | 9,24 % |
01. 10. 2013. | 8,82 % |
01. 11. 2013. | 8,89 % |
01. 12. 2013. | 8,35 % |
01. 01. 2014. | 8,57 % |
01. 02. 2014. | 8,53 % |
01. 03. 2014. | 8,47 % |
01. 04. 2014. | 8,72 % |
01. 05. 2014. | 8,55 % |
01. 06. 2014. | 8,22 % |
01. 07. 2014. | 8,05 % |
01. 08. 2014. | 7,67 % |
01. 09. 2014. | 7,35 % |
01. 10. 2014. | 7,31 % |
01. 11. 2014. | 6,90 % |
01. 12. 2014. | 6,88 % |
01. 01. 2015. | 7,07 % |
01. 02. 2015. | 7,13 % |
01. 03. 2015. | 7,15 % |
01. 04. 2015. | 7,04 % |
01. 05. 2015. | 6,88 % |
01. 06. 2015. | 7,06 % |
01. 07. 2015. | 6,83 % |
01. 08. 2015. | 7,07 % |
01. 09. 2015. | 6,34 % |
01. 10. 2015. | 6,24 % |
01. 11. 2015. | 6,93 % |
01. 12. 2015. | 6,86 % |
01. 01. 2016. | 7,28 % |
01. 02. 2016. | 7,75 % |
01. 03. 2016. | 7,71 % |
01. 04. 2016. | 7,47 % |
01. 05. 2016. | 7,45 % |
01. 06. 2016. | 7,16 % |
01. 07. 2016. | 6,81 % |
01. 08. 2016. | 6,75 % |
01. 09. 2016. | 6,88 % |
01. 10. 2016. | 7,68 % |
01. 11. 2016. | 7,57 % |
01. 12. 2016. | 7,64 % |
01. 01. 2017. | 7,88 % |
01. 02. 2017. | 8,84 % |
01. 03. 2017. | 8,18 % |
01. 04. 2017. | 7,48 % |
01. 05. 2017. | 7,03 % |
01. 06. 2017. | 7,25 % |
01. 07. 2017. | 7,08 % |
01. 08. 2017. | 6,79 % |
01. 09. 2017. | 6,90 % |
01. 10. 2017. | 6,67 % |
01. 11. 2017. | 6,57 % |
01. 12. 2017. | 6,50 % |
01. 01. 2018. | 6,37 % |
01. 02. 2018. | 6,94 % |
01. 03. 2018. | 6,19 % |
01. 04. 2018. | 6,27 % |
01. 05. 2018. | 6,14 % |
01. 06. 2018. | 6,05 % |
01. 07. 2018. | 6,23 % |
01. 08. 2018. | 6,32 % |
01. 09. 2018. | 5,98 % |
01. 10. 2018. | 6,00 % |
01. 11. 2018. | 6,05 % |
01. 12. 2018. | 6,17 % |
01. 01. 2019. | 6,28 % |
01. 02. 2019. | 6,78 % |
01. 03. 2019. | 6,80 % |
01. 04. 2019. | 6,33 % |
01. 05. 2019. | 5,65 % |
01. 06. 2019. | 5,41 % |
01. 07. 2019. | 5,60 % |
01. 08. 2019. | 5,68 % |
01. 09. 2019. | 4,99 % |
01. 10. 2019. | 4,90 % |
01. 11. 2019. | 4,96 % |
01. 12. 2019. | 5,17 % |
01. 01. 2020. | 6,22 % |
01. 02. 2020. | 6,24 % |
01. 03. 2020. | 5,53 % |
01. 04. 2020. | 5,56 % |
01. 05. 2020. | 4,81 % |
01. 06. 2020. | 4,58 % |
01. 07. 2020. | 4,82 % |
01. 08. 2020. | 4,50 % |
01. 09. 2020. | 4,44 % |
01. 10. 2020. | 5,11 % |
01. 11. 2020. | 5,53 % |
01. 12. 2020. | 4,98 % |
01. 01. 2021. | 5,54 % |
01. 02. 2021. | 5,80 % |
01. 03. 2021. | 4,88 % |
01. 04. 2021. | 4,84 % |
01. 05. 2021. | 4,80 % |
01. 06. 2021. | 5,19 % |
01. 07. 2021. | 4,67 % |
01. 08. 2021. | 5,58 % |
01. 09. 2021. | 5,98 % |
01. 10. 2021. | 7,08 % |
01. 11. 2021. | 8,58 % |
01. 12. 2021. | 8,71 % |
01. 01. 2022. | 9,26 % |
01. 02. 2022. | 10,82 % |
01. 03. 2022. | 11,19 % |
01. 04. 2022. | 11,92 % |
01. 05. 2022. | 12,28 % |
01. 06. 2022. | 12,99 % |
01. 07. 2022. | 13,75 % |
01. 08. 2022. | 14,10 % |
01. 09. 2022. | 14,54 % |
01. 10. 2022. | 15,05 % |
01. 11. 2022. | 14,88 % |
01. 12. 2022. | 15,28 % |
01. 01. 2023. | 15,73 % |
01. 02. 2023. | 16,61 % |
01. 03. 2023. | 16,28 % |
01. 04. 2023. | 16,37 % |
01. 05. 2023. | 16,09 % |
01. 06. 2023. | 15,80 % |
01. 07. 2023. | 15,74 % |
01. 08. 2023. | 14,39 % |
01. 09. 2023. | 14,28 % |
01. 10. 2023. | 13,99 % |
01. 11. 2023. | 13,22 % |
01. 12. 2023. | 12,47 % |
01. 01. 2024. | 12,71 % |
01. 02. 2024. | 12,08 % |
01. 03. 2024. | 12,39 % |
01. 04. 2024. | 11,56 % |
01. 05. 2024. | 11,18 % |
01. 06. 2024. | 9,97 % |
01. 07. 2024. | 9,88 % |
01. 08. 2024. | 10,06 % |
Kamata na bankovne kredite Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 08. 2024. | 10,06 % |
01. 07. 2024. | 9,88 % |
01. 06. 2024. | 9,97 % |
01. 05. 2024. | 11,18 % |
01. 04. 2024. | 11,56 % |
01. 03. 2024. | 12,39 % |
01. 02. 2024. | 12,08 % |
01. 01. 2024. | 12,71 % |
01. 12. 2023. | 12,47 % |
01. 11. 2023. | 13,22 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Kamata na bankovne kredite
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇱 Cijene benzina | 1,57 USD/Liter | 1,42 USD/Liter | Mjesečno |
🇨🇱 Dugovanje kućanstava prema BDP-u | 46,2 % of GDP | 46,3 % of GDP | Kvartal |
🇨🇱 Krediti privatnog sektora | 227,112 Bio. CLP | 227,567 Bio. CLP | Mjesečno |
🇨🇱 Potrošačka potrošnja | 31,907 Bio. CLP | 31,626 Bio. CLP | Kvartal |
🇨🇱 Potrošački krediti | 29,414 Bio. CLP | 29,402 Bio. CLP | Mjesečno |
🇨🇱 Povjerenje potrošača | 30,4 points | 31,4 points | Mjesečno |
🇨🇱 Promet u maloprodaji MoM | 0,4 % | 0,8 % | Mjesečno |
🇨🇱 Promet u maloprodaji YoY | 7,9 % | 1,2 % | Mjesečno |
U Čileu, kamatna stopa bankovnih zajmova predstavlja prosječnu stopu kamata koju komercijalne banke naplaćuju poduzećima za kratkoročne zajmove.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Kamata na bankovne kredite
Naslov: Kamatna stopa za bankarske kredite Uvod Bankarski sustav i kamatne stope igraju ključnu ulogu u makroekonomiji zemlje, posebno kada se analizira bankarska kamatna stopa, poznata i kao kamatna stopa za bankarske kredite. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana za prikazivanje makroekonomskih podataka, pruža detaljne informacije o ovoj bitnoj ekonomskoj varijabli koja utječe na gospodarstvo, potrošače i poduzeća. Definicija i Važnost Kamatne Stope za Bankarske Kredite Kamatna stopa za bankarske kredite odnosi se na postotak po kojem banke posuđuju novac potrošačima i poslovnim subjektima. Ova stopa se može razlikovati ovisno o raznim faktorima, uključujući kreditni rizik, trajanje zajma, regulatorne zahtjeve i ukupno gospodarsko stanje. Kamatna stopa za bankarske kredite ključna je za makroekonomsku stabilnost i ravnotežu, jer utječe na razine potrošnje, investicija i potražnje za novcem. Faktori koji Utječu na Kamatnu Stopu za Bankarske Kredite Postoji nekoliko faktora koji određuju visinu kamatne stope za bankarske kredite. Prvi je osnovna kamatna stopa koju određuje središnja banka. Osnovna kamatna stopa je alat monetarne politike koji središnje banke koriste kako bi upravljale inflacijom i stabilizirale gospodarstvo. Kada središnja banka povećava osnovnu kamatnu stopu, to znači da banke moraju plaćati više kako bi posuđivale novac, što se često prenosi na potrošače i poduzeća. Drugi faktor je kreditni rizik zajmoprimca. Zajmoprimci s višim kreditnim rizikom obično plaćaju veće kamatne stope zbog povećanog rizika neplaćanja. Tu je i faktor tržišne konkurencije; u visoko konkurentnim tržištima banke mogu ponuditi niže kamatne stope kako bi privukle više klijenata. Utjecaj Kamatne Stope za Bankarske Kredite na Gospodarstvo Kamatna stopa za bankarske kredite ima značajan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Kada su kamatne stope visoke, posuđivanje postaje skuplje, što može rezultirati smanjenjem investicija i potrošnje. Poduzeća će biti manje sklona uzimanju kredita za financiranje novih projekata ili širenje poslovanja, dok će potrošači odgađati kupovinu velikih objekata poput kuća i automobila. Suprotno tome, niže kamatne stope potiču posuđivanje, što povećava potrošnju i investicije. Kada su kamatne stope niske, poduzeća imaju pristup jeftinijem kapitalu, što može dovesti do povećanog zapošljavanja i ekonomskog rasta. Na taj način, kamatna stopa za bankarske kredite djeluje kao ključni regulator ekonomskih aktivnosti. Inflacija i Kamatna Stopa za Bankarske Kredite Inflacija je još jedan kritičan čimbenik koji je povezan s kamatnim stopama. Središnje banke često koriste osnovnu kamatnu stopu kao alat za kontrolu inflacije. Kada inflacija raste iznad ciljane razine, središnja banka može povećati kamatnu stopu kako bi smanjila količinu novca u optjecaju. Povećana kamatna stopa smanjuje potražnju za kreditima, što može usporiti gospodarski rast i smanjiti inflaciju. Na taj način, kamatna stopa za bankarske kredite služi kao mehanizam za održavanje ekonomskog balansa i sprječavanje makroekonomskih neravnoteža. Regulacija i Politike Regulacija i politike također igraju ključnu ulogu u određivanju kamatnih stopa za bankarske kredite. Središnje banke i druge regulativne agencije imaaju nadzor nad bankarskim sektorom i mogu uvesti različite mjere koje izravno ili neizravno utječu na kamatne stope. To može uključivati promjene u osnovnoj kamatnoj stopi, kao i različite suptilnije oblike regulatornih zahtjeva kao što su rezervni zahtjevi ili kapitalni omjeri. S druge strane, fiskalne politike vlade također mogu utjecati na kamatne stope. Na primjer, deficitno financiranje može uzrokovati povećanje kamatnih stopa zbog povećane potražnje za kapitalom na tržištu. Globalni Utjecaji Kamatna stopa za bankarske kredite nije izolirani fenomen; ona je također podložna globalnim utjecajima. Događaji na međunarodnim financijskim tržištima, promjene u kamatnim stopama u drugim zemljama i globalni ekonomski trendovi mogu imati neposredan učinak na domaće kamatne stope. Na primjer, povećanje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama može rezultirati povećanjem kamatnih stopa u drugim zemljama kako bi se zadržale međunarodne kapitalne tokove. Donositelji politika moraju stoga uzeti u obzir globalne trendove i prilagoditi svoje strategije kako bi osigurali makroekonomsku stabilnost. U tom kontekstu, detaljno praćenje kamatnih stopa na globalnoj razini, što pruža web stranica poput eulerpool, može biti od ključne važnosti za učinkovito donošenje politika. Zaključak Kamatna stopa za bankarske kredite igra ključnu ulogu u makroekonomiji jedne zemlje. Ona regulira ekonomske aktivnosti, utječe na inflaciju, kontrolira investicije i potrošnju te služi kao važan alat za donošenje monetarnih i fiskalnih politika. Faktorima kao što su osnovna kamatna stopa, kreditni rizik, tržišna konkurencija, inflacija, regulacija i globalni trendovi svi doprinose složenosti i važnosti ove ekonomske varijable. Eulerpool pruža detaljne i točne podatke o kamatnim stopama za bankarske kredite, što omogućuje korisnicima da bolje razumiju i predviđaju makroekonomske trendove. Korištenjem naših resursa, analitičari, istraživači i donositelji politika mogu efikasnije upravljati ekonomskim izazovima i prilagoditi svoje strategije za postizanje optimalnih rezultata.