Bugarska Nezaposlene osobe

Cijena

Tečaj
149.520
Promjena +/-
-1.600
Promjena %
-1,06 %

Trenutna vrijednost Nezaposlene osobe u Bugarska iznosi 149.520 . Nezaposlene osobe u Bugarska pala je na 149.520 dana 01. 04. 2026., nakon što je bilo 151.120 dana 01. 03. 2026.. Od 01. 06. 1990. do 01. 04. 2026., prosječni BDP u Bugarska je bio 362.123,42 . Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 04. 2000. s 726.358 , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 06. 1990. s 22.000 .

Izvor: Minstry of Labour and Social Policy, Bulgaria

macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_downmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low

Nezaposlene osobe

Nezaposlene osobe

  • Max

Nezaposlene osobe
Date
Nezaposlene osobe
6. sij 1990.
22.000 base
7. sij 1990.
31.030 base
8. sij 1990.
32.790 base
9. sij 1990.
38.990 base
10. sij 1990.
48.390 base
11. sij 1990.
59.140 base
12. sij 1990.
65.070 base
1. sij 1991.
74.130 base
2. sij 1991.
103.180 base
3. sij 1991.
134.790 base
4. sij 1991.
176.930 base
5. sij 1991.
205.960 base
6. sij 1991.
233.720 base
7. sij 1991.
280.070 base
8. sij 1991.
316.270 base
Access this data via the Eulerpool API

Nezaposlene osobe Povijest

Nezaposlene osobe — Povijest
DatumVrijednost
149.520
151.120
153.170
153.150
147.060
145.820
146.060
143.570
148.150
150.060
...

Slični makroekonomski pokazatelji za Nezaposlene osobe

Nezaposlene osobe

U Bugarskoj, nezaposlene osobe su pojedinci koji nemaju posao i aktivno traže zaposlenje.

Što je Nezaposlene osobe

Unemployed Persons, ili nezaposlene osobe, predstavljaju ključnu makroekonomsku kategoriju u analizi ekonomskih performansi jedne zemlje. Naša stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikupljanje i prikazivanje makroekonomskih podataka, te vam ovim putem želimo pružiti detaljan uvid u dinamiku nezaposlenosti u Hrvatskoj. Nezaposlenost je jedan od najvažnijih indikatora ekonomske stabilnosti i zdravlja. Ovaj pokazatelj utječe na političke odluke, socijalne politike, te ekonomsku strategiju zemlje. Kada je stopa nezaposlenosti visoka, povećava se socijalna nesigurnost, državne izdaci za socijalne beneficije rastu, a ukupna gospodarska aktivnost opada. Nasuprot tome, niska stopa nezaposlenosti obično odražava robustan ekonomski rast, povećanu kupovnu moć građana, i veću stabilnost. Postoji nekoliko vrsta nezaposlenosti koje je važno razumjeti: ciklička nezaposlenost, strukturna nezaposlenost, frikcijska nezaposlenost, te sezonska nezaposlenost. Ciklička nezaposlenost, primjerice, javlja se kao posljedica ekonomskih padova. Kada gospodarstvo ulazi u recesiju, tvrtke smanjuju proizvodnju i otpuštaju radnike, što rezultira viškom radne snage. Strukturna nezaposlenost je posljedica promjena u ekonomiji koje dovode do toga da određene vještine postanu zastarjele. Ovo se često događa zbog tehnološkog napretka ili promjena u industrijskoj strukturi gospodarstva. Frikcijska nezaposlenost odnosi se na kratkoročne periode nezaposlenosti dok pojedinci prelaze sa jednog radnog mjesta na drugo, ili dok se mladi tek uključuju na tržište rada. Sezonska nezaposlenost je vezana uz određene industrije koje djeluju sezonski, poput turizma i poljoprivrede. Izračunavanje stope nezaposlenosti vrši se dijeljenjem broja nezaposlenih osoba s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva, te množenjem tog broja sa sto kako bi se dobio postotak. Statistički uredi redovito provode istraživanja o zaposlenosti kako bi osigurali točne podatke o nezaposlenosti. U Hrvatskoj se takve podatke obično prikuplja putem Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku (DZS). Visoka stopa nezaposlenosti može imati ozbiljne posljedice za društvo. Nezaposleni pojedinci su skloniji socijalnoj isključenosti, ekonomskim teškoćama, te imaju veći rizik od problema mentalnog zdravlja. Također, dugoročno visoka nezaposlenost može voditi ka gubitku vrijednih vještina i radne etike među radništvom, čineći teže njihov povratak u radnu snagu kada se ekonomska situacija poboljša. Hrvatska se, kao i mnoge druge zemlje, suočava s izazovima u području nezaposlenosti, posebice među mladima. Mladi su često u nepovoljnom položaju prilikom traženja posla zbog nedostatka radnog iskustva i relevantnih vještina. Kako bi se ovo stanje poboljšalo, vlada i obrazovne institucije provode različite programe obuke i zapošljavanja koji su prilagođeni potrebama tržišta rada. Na taj način nastoji se smanjiti jaz između ponude i potražnje za radničkim vještinama. Makroekonomske politike, poput fiskalne i monetarne politike, igraju ključnu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti. Fiskalna politika, koja uključuje promjene u državnoj potrošnji i porezima, može stimulirati ekonomski rast kroz povećanje javnih investicija i smanjenje poreznog opterećenja na poslovanje. Monetarna politika, koju provodi centralna banka kroz upravljanje kamatnim stopama i kontrolu monetarne mase, može utjecati na nivo ekonomskih aktivnosti i stopu nezaposlenosti. Osim unutarnjih ekonomskih politika, globalna ekonomska okruženja također imaju značajan utjecaj na tržište rada. Na primjer, globalne financijske krize, trgovinski sporovi, te promjene u međunarodnoj potražnji za robama i uslugama mogu utjecati na stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Također, integracija Hrvatske u Europsku uniju otvorila je nova tržišta rada, ali i donijela izazove vezane uz konkurenciju radne snage i migracije. Naša web stranica, eulerpool, posvećena je pružanju sveobuhvatnih i ažuriranih makroekonomskih podataka. U kategoriji 'Unemployed Persons', korisnici mogu pronaći detaljne statistike o nezaposlenosti u Hrvatskoj, uključujući regionalne varijacije, demografske analize, te trendove kroz vrijeme. Naši podaci temelje se na najnovijim izvješćima i istraživanjima renomiranih institucija kao što su Državni zavod za statistiku, Eurostat, te različiti ekonomski analitički centri. Korisnici naše platforme mogu koristiti ove podatke za razne svrhe, uključujući izradu ekonomskih predviđanja, analizu tržišnih trendova, te donošenje informiranih poslovnih odluka. Na taj način, eulerpool doprinosi boljem razumijevanju ekonomskih trendova i pomaže profesionalcima i donositeljima odluka u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Bez obzira da li ste ekonomist, investitor, poslovni konzultant, ili student ekonomije, naši podaci o nezaposlenosti pružit će vam vrijedne uvide potrebne za analizu tržišta rada. U zaključku, kategorija 'Unemployed Persons' igra presudnu ulogu u makroekonomskoj analizi i strateškom planiranju. Kroz razumijevanje dinamike nezaposlenosti, možemo bolje predvidjeti ekonomske trendove, razviti učinkovitije ekonomske politike, te osigurati bolje uvjete za sve članove društva. Na eulerpool platformi, kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i dostupnosti naših podataka kako bismo pružili što točniju i relevantniju analizu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Posjećujući eulerpool, osiguravate sebi pristup najnovijim makroekonomskim podacima i analizama, što vam omogućava donošenje bolje informiranih odluka i doprinosi razumijevanju složenosti tržišta rada. Nadamo se da ćete pronaći našu platformu korisnom i edukativnom, te da će vam koristiti njezini resursi u vašem profesionalnom radu i istraživanjima.

Nezaposlene osobe Bugarska — FAQ

What is the current Nezaposlene osobe in Bugarska?

The current Nezaposlene osobe in Bugarska is 149.520 as of 01. 04. 2026..

How has the Nezaposlene osobe in Bugarska changed recently?

The Nezaposlene osobe in Bugarska decreased from 151.120 (01. 03. 2026.) to 149.520 (01. 04. 2026.).

What is the all-time high for Nezaposlene osobe in Bugarska?

The all-time high for Nezaposlene osobe in Bugarska was 726.358, recorded on 01. 04. 2000..

What is the all-time low for Nezaposlene osobe in Bugarska?

The all-time low for Nezaposlene osobe in Bugarska was 22.000, recorded on 01. 06. 1990..

What is the historical average of Nezaposlene osobe in Bugarska?

The historical average of Nezaposlene osobe in Bugarska is 362.123,42, calculated over the period from 01. 06. 1990. to 01. 04. 2026..

Where does the Nezaposlene osobe data for Bugarska come from?

The Nezaposlene osobe data for Bugarska is sourced from Minstry of Labour and Social Policy, Bulgaria and published on Eulerpool.