Professional-grade financial intelligence
20M+ securities. Real-time data. Institutional insights.
Trusted by professionals at Goldman Sachs, BlackRock, and JPMorgan
Nizozemska Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Nizozemska iznosi 355 % of GDP. Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Nizozemska porastao je na 355 % of GDP dana 01. 03. 2025., nakon što je bio 349 % of GDP dana 01. 12. 2024.. Od 01. 03. 2013. do 01. 03. 2025., prosječni BDP u Nizozemska iznosio je 500,24 % of GDP. Najviša vrijednost ikada zabilježena je dana 01. 03. 2015. s 604,00 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 2024. s 349,00 % of GDP.
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Inozemni dug prema BDP-u | |
---|---|
01. 03. 2013. | 556,00 % of GDP |
01. 06. 2013. | 560,00 % of GDP |
01. 09. 2013. | 559,00 % of GDP |
01. 12. 2013. | 548,00 % of GDP |
01. 03. 2014. | 559,00 % of GDP |
01. 06. 2014. | 566,00 % of GDP |
01. 09. 2014. | 578,00 % of GDP |
01. 12. 2014. | 580,00 % of GDP |
01. 03. 2015. | 604,00 % of GDP |
01. 06. 2015. | 593,00 % of GDP |
01. 09. 2015. | 593,00 % of GDP |
01. 12. 2015. | 585,00 % of GDP |
01. 03. 2016. | 586,00 % of GDP |
01. 06. 2016. | 593,00 % of GDP |
01. 09. 2016. | 594,00 % of GDP |
01. 12. 2016. | 582,00 % of GDP |
01. 03. 2017. | 594,00 % of GDP |
01. 06. 2017. | 579,00 % of GDP |
01. 09. 2017. | 564,00 % of GDP |
01. 12. 2017. | 549,00 % of GDP |
01. 03. 2018. | 552,00 % of GDP |
01. 06. 2018. | 552,00 % of GDP |
01. 09. 2018. | 550,00 % of GDP |
01. 12. 2018. | 521,00 % of GDP |
01. 03. 2019. | 524,00 % of GDP |
01. 06. 2019. | 505,00 % of GDP |
01. 09. 2019. | 504,00 % of GDP |
01. 12. 2019. | 483,00 % of GDP |
01. 03. 2020. | 487,00 % of GDP |
01. 06. 2020. | 497,00 % of GDP |
01. 09. 2020. | 494,00 % of GDP |
01. 12. 2020. | 471,00 % of GDP |
01. 03. 2021. | 476,00 % of GDP |
01. 06. 2021. | 462,00 % of GDP |
01. 09. 2021. | 457,00 % of GDP |
01. 12. 2021. | 440,00 % of GDP |
01. 03. 2022. | 433,00 % of GDP |
01. 06. 2022. | 421,00 % of GDP |
01. 09. 2022. | 420,00 % of GDP |
01. 12. 2022. | 396,00 % of GDP |
01. 03. 2023. | 399,00 % of GDP |
01. 06. 2023. | 391,00 % of GDP |
01. 09. 2023. | 391,00 % of GDP |
01. 12. 2023. | 371,00 % of GDP |
01. 03. 2024. | 371,00 % of GDP |
01. 06. 2024. | 359,00 % of GDP |
01. 09. 2024. | 359,00 % of GDP |
01. 12. 2024. | 349,00 % of GDP |
01. 03. 2025. | 355,00 % of GDP |
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2025. | 355 % of GDP |
01. 12. 2024. | 349 % of GDP |
01. 09. 2024. | 359 % of GDP |
01. 06. 2024. | 359 % of GDP |
01. 03. 2024. | 371 % of GDP |
01. 12. 2023. | 371 % of GDP |
01. 09. 2023. | 391 % of GDP |
01. 06. 2023. | 391 % of GDP |
01. 03. 2023. | 399 % of GDP |
01. 12. 2022. | 396 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇱 Indeks terorizma | 1,402 Points | 0,577 Points | Godišnje |
🇳🇱 Inozemni dug | 4,035 Bio. EUR | 3,922 Bio. EUR | Kvartal |
🇳🇱 Izvozi | 67,117 milijardi EUR | 66,369 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Prijenosi | 31 mil. EUR | 32 mil. EUR | Kvartal |
🇳🇱 Prodaja oružja | 258 mil. SIPRI TIV | 323 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇳🇱 Proizvodnja sirove nafte | 22 BBL/D/1K | 22 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇳🇱 Strane izravne investicije | 18,369 milijardi EUR | −20,068 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Tečajna lista | 28,216 milijardi EUR | 34,515 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Tečajna lista prema BDP-u | 9,1 % of GDP | 9,4 % of GDP | Godišnje |
🇳🇱 Tokovi kapitala | 22,328 milijardi EUR | 20,015 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Trgovačka bilanca | 10,541 milijardi EUR | 9,285 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Trgovački uvjeti | 98,9 points | 98,7 points | Mjesečno |
🇳🇱 Uvoz prirodnog plina | 188.443,356 Terajoule | 190.601,387 Terajoule | Mjesečno |
🇳🇱 Uvozi | 56,577 milijardi EUR | 57,084 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Zlatne rezerve | 612,45 Tonnes | 612,45 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Vanjski dug prema BDP-u: Ključan pokazatelj makroekonomske stabilnosti U današnjem složenom globalnom ekonomskom okruženju, jedan od ključnih pokazatelja koji može značajno utjecati na percepciju ekonomske stabilnosti i održivosti neke zemlje je odnos vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Na stranici eulerpool, specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, pridajemo veliku važnost ovom pokazatelju. Razmatranje vanjskog duga u kontekstu BDP-a omogućuje dublje razumijevanje ne samo ekonomskih kapaciteta neke zemlje nego i njezine sposobnosti za otplatu dugova i suočavanje s potencijalnim financijskim krizama. Vanjski dug zemlje predstavlja ukupni iznos duga koji ta zemlja duguje inozemnim kreditorima. To uključuje dugove vlade, privatnih kompanija i financijskih institucija prema stranome kapitalu. BDP, s druge strane, je mjera ukupne vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih unutar granica određene zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično godinu dana. Omjer vanjskog duga prema BDP-u daje uvid u sposobnost zemlje da generira dovoljno ekonomskih sredstava za otplatu tih dugova. Visoki omjer vanjskog duga prema BDP-u može implicirati zaduženost zemlje i njenu potencijalnu nesposobnost za ispunjavanje financijskih obveza bez vanjske pomoći. To može dovesti do nepovoljnih ekonomskih posljedica, uključujući devalvaciju domaće valute, povećane kamatne stope i smanjenu investitorsku privlačnost. Međutim, vanjski dug nije nužno loš. Dug se može koristiti za financiranje rasta i razvoja zemlje, posebno ako se sredstva ulažu u produktivne svrhe koje mogu generirati budući prihod. Na web stranici eulerpool nudimo detaljnu analizu podataka o vanjskom dugu i BDP-u kako bismo omogućili korisnicima da donose informirane odluke. Naši podaci su prikupljeni iz pouzdanih izvora i redovito ažurirani kako bi odražavali najnovije trendove i promjene u globalnoj ekonomiji. Uz detaljne statistike, pružamo i interpretaciju podataka koja može pomoći u shvaćanju širih makroekonomskih konteksta. Kod praćenja omjera vanjskog duga prema BDP-u važno je uzeti u obzir i druge ekonomske varijable kao što su inflacija, kamatne stope, tekući račun platne bilance i devizne rezerve. Na eulerpoolu nudimo integrirane podatke koji omogućuju sveobuhvatan pristup analizi ekonomske situacije. Na taj način, korisnici imaju cjelovit uvid u ekonomski položaj zemlje i mogu bolje procijeniti financijske rizike i prilike. Povijesno gledano, zemlje koje su imale visok omjer vanjskog duga prema BDP-u suočavale su se s nizom izazova. Na primjer, Latinska Amerika u 1980-ima i Azija krajem 1990-ih doživjele su ozbiljne financijske krize djelomično zbog visoke razine vanjskog zaduženja. Takve krize rezultirale su gubitkom povjerenja investitora, smanjenjem stranih ulaganja i potrebom za intervencijom međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Smanjenje omjera vanjskog duga prema BDP-u može biti ključni korak prema povećanju ekonomske stabilnosti zemlje. To može uključivati mjere fiskalne discipline, strukturne reforme za poticanje rasta i produktivnosti te pažljivo upravljanje deviznim rezervama. Također, diversifikacija izvora prihoda i razvoj domaćih financijskih tržišta mogu smanjiti ovisnost o vanjskom financiranju. Važno je napomenuti da i zemlje s visokim BDP-om mogu imati značajan vanjski dug, ali njihova sposobnost za servisiranje tog duga često je bolja zbog većih prihoda i razvijenijih financijskih sustava. Primjeri takvih zemalja su Sjedinjene Američke Države i Japan, koje unatoč visokom vanjskom dugu uspijevaju održati povjerenje investitora zahvaljujući snažnoj i diversificiranoj ekonomiji. Kontekst globalizacije također igra ključnu ulogu u razumijevanju važnosti omjera vanjskog duga prema BDP-u. U globaliziranom svijetu, ekonomske sudbine zemalja su međusobno povezane. Dug jedne zemlje može utjecati na druge zemlje kroz trgovačke kanale, financijske tokove i izmjene tečajnih politika. Stoga, na eulerpoolu pružamo i podatke koji omogućuju komparativne analize između različitih zemalja, što pomaže korisnicima da bolje razumiju globalne ekonomske odnose. Zaključno, omjer vanjskog duga prema BDP-u je ključan pokazatelj ekonomske stabilnosti i održivosti zemlje. Redovito praćenje ovog pokazatelja, zajedno s drugim relevantnim ekonomskim varijablama, može pružiti dragocjene uvide u stanje nacionalne ekonomije i njene perspektive. Na eulerpoolu, posvećeni smo pružanju točnih, ažuriranih i sveobuhvatnih makroekonomskih podataka kako bismo podržali informirane odluke naših korisnika. U svijetu gdje je ekonomska stabilnost od presudne važnosti, razumijevanje i upravljanje vanjskim dugom u odnosu na BDP može biti ključ za dugoročni uspjeh i prosperitet. Posjetite nas na eulerpool kako biste pristupili najnovijim makroekonomskim podacima i analizam koje vam mogu pomoći da bolje razumijete ekonomske izazove i prilike današnjice.