Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Bahrein Rang korupcije
Tečaj
Trenutna vrijednost Rang korupcije u Bahrein iznosi 69 . Rang korupcije u Bahrein je smanjen na 69 na dan 01. 01. 2022., nakon što je bio 78 na dan 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 2003. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Bahrein iznosio je 59,86 . Najviša vrijednost ikada zabilježena je na dan 01. 01. 2017. s 133,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 01. 2003. s 27,00 .
Rang korupcije ·
Max
Rang korupcije | |
---|---|
01. 01. 2003. | 27,00 |
01. 01. 2004. | 34,00 |
01. 01. 2005. | 36,00 |
01. 01. 2006. | 36,00 |
01. 01. 2007. | 46,00 |
01. 01. 2008. | 43,00 |
01. 01. 2009. | 46,00 |
01. 01. 2010. | 48,00 |
01. 01. 2011. | 46,00 |
01. 01. 2012. | 53,00 |
01. 01. 2013. | 57,00 |
01. 01. 2014. | 55,00 |
01. 01. 2015. | 50,00 |
01. 01. 2016. | 70,00 |
01. 01. 2017. | 133,00 |
01. 01. 2018. | 99,00 |
01. 01. 2019. | 77,00 |
01. 01. 2020. | 78,00 |
01. 01. 2021. | 78,00 |
01. 01. 2022. | 69,00 |
Rang korupcije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 69 |
01. 01. 2021. | 78 |
01. 01. 2020. | 78 |
01. 01. 2019. | 77 |
01. 01. 2018. | 99 |
01. 01. 2017. | 133 |
01. 01. 2016. | 70 |
01. 01. 2015. | 50 |
01. 01. 2014. | 55 |
01. 01. 2013. | 57 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Rang korupcije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇧🇭 Državna potrošnja | 3,569 milijardi BHD | 3,614 milijardi BHD | Godišnje |
🇧🇭 Državna potrošnja | 2,234 milijardi BHD | 2,043 milijardi BHD | Godišnje |
🇧🇭 Državni dug | 15,201 milijardi BHD | 14,637 milijardi BHD | Kvartal |
🇧🇭 Državni proračun | −5,6 % of GDP | −11,6 % of GDP | Godišnje |
🇧🇭 Dug države prema BDP-u | 121,2 % of GDP | 117,6 % of GDP | Godišnje |
🇧🇭 Indeks korupcije | 42 Points | 44 Points | Godišnje |
🇧🇭 Prihodi države | 2,457 milijardi BHD | 2,406 milijardi BHD | Godišnje |
🇧🇭 vojni troškovi | 1,384 milijardi USD | 1,381 milijardi USD | Godišnje |
🇧🇭 Vrijednost državnog proračuna | −520,04 mil. BHD | −1,112 milijardi BHD | Godišnje |
Indeks percepcije korupcije rangira zemlje i teritorije na temelju percepcije korumpiranosti njihovog javnog sektora. Rang zemlje ili teritorije ukazuje na njen položaj u odnosu na druge zemlje i teritorije na indeksu.
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Rang korupcije
Naslov: Korupcijski Rang kao Makroekonomski Indikator: Razumijevanje i Značaj Korupcija je jedan od najsloženijih i najizazovnijih problema s kojima se suočavaju današnja društva. Ona ima dubok utjecaj na mnoge sektore, uključujući gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i društvene norme. U ovom kontekstu, korupcijski rang kao makroekonomski pokazatelj postaje ključan alat za procjenu i razumijevanje razine korupcije unutar različitih zemalja. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikazivanje makroekonomskih podataka i pružanje dubljeg uvida u pitanja poput korupcije. Cilj ovog članka je ponuditi sveobuhvatan pregled korupcijskog ranga i njegovog značaja u širem makroekonomskom kontekstu. Korupcija se može definirati kao zloupotreba javne moći za privatnu korist. To može uključivati razne oblike nepravilnosti poput mita, pronevjere, nepropisnog utjecaja i manipulacije poslovnim ili političkim procesima. Korupcijski rang, ili indeks percepcije korupcije, koristi se za mjerenje percepcije razine korupcije u javnom sektoru različitih zemalja. Ovi pokazatelji temelje se na anketama i stručnim procjenama, čime se omogućuje usporedba među zemljama i praćenje trendova tijekom vremena. Jedan od najpoznatijih indeksa za mjerenje korupcije je Indeks percepcije korupcije (CPI) kojeg objavljuje Transparency International. Ovaj indeks rangira zemlje na skali od 0 do 100, gdje 0 označava visoki nivo korupcije, a 100 vrlo nisku razinu korupcije. Indeks se temelji na procjenama stručnjaka i anketa među poslovnim ljudima i analitičarima. Ovaj rang nije samo broj; on je pokazatelj mnogih socioekonomskih dinamika koje mogu duboko utjecati na zemlju i njezino gospodarstvo. Korupcija ima negativan utjecaj na ekonomski rast jer smanjuje učinkovitost resursa, potiče nelegalne aktivnosti i narušava povjerenje investitora. Na primjer, zemlje s visokim razinama korupcije često bilježe niže stope rasta i poteškoće u privlačenju stranih investicija. Investitori traže stabilne i predvidljive uvjete, a visoka razina korupcije povećava rizik poslovanja i nepovjerenje u pravosudni i regulatorni sustav. Uz ekonomski rast, korupcija utječe i na distribuciju bogatstva unutar zemlje. Visoke razine korupcije često rezultiraju dubokim društvenim i ekonomskim nejednakostima, jer resursi i bogatstvo imaju tendenciju koncentrirati se u rukama nekolicine. Ovo može dovesti do društvene nestabilnosti, povećane kriminalnosti i nepovjerenja u institucije. Javni sektor također pati zbog korupcije. Kad javni službenici budu uključeni u koruptivne aktivnosti, povjerenje građana u državne institucije opada. To može rezultirati smanjenom učinkovitosti javnih službi, lošijom kvalitetom usluga i povećanim troškovima za građane. Na primjer, korupcija u zdravstvu može rezultirati lošijom kvalitetom zdravstvene skrbi, nedostatkom lijekova i opreme, dok korupcija u obrazovanju može dovesti do lošije kvalitete obrazovanja i smanjene dostupnosti obrazovnih resursa. Borba protiv korupcije i poboljšanje korupcijskog ranga zahtijeva sveobuhvatan i sustavan pristup. To uključuje jačanje zakonodavnih okvira, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, te promicanje etičkih normi i vrijednosti unutar društva. Ključna je uloga neovisnih tijela poput pravosuđa, revizorskih institucija i medija koji trebaju biti u stanju raditi bez pritisaka i utjecaja. Važnost transparentnosti u javnoj upravi ne može se dovoljno naglasiti. Povećanje transparentnosti pomaže u smanjenju korupcije jer omogućuje građanima i nevladinim organizacijama da nadziru rad državnih institucija. Upotreba digitalnih alata i e-uprave može značajno poboljšati transparentnost i smanjiti prilike za korupciju. Na primjer, online sustavi za javne nabave mogu smanjiti mogućnosti za manipulaciju i mito jer svi postupci postaju transparentniji i dostupniji široj javnosti. Uz to, edukacija i podizanje svijesti među građanima igraju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Kad su građani bolje informirani o svojim pravima i mehanizmima za prijavu korupcije, spremniji su sudjelovati u antikorupcijskim inicijativama. Nezavisne nevladine organizacije, mediji i educirani građani zajedno mogu stvoriti snažan pritisak za promjene i reforme. Da sumiramo, korupcijski rang je iznimno važan makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u razinu korupcije unutar različitih zemalja. Korupcija negativno utječe na ekonomski rast, društvenu jednakost, učinkovitost javnog sektora i povjerenje građana u institucije. Stoga je borba protiv korupcije ključ za održivi razvoj i blagostanje društva. Na web stranici eulerpool, trudimo se pružiti relevantne i pravovremene informacije kako bismo podigli svijest i omogućili bolje razumijevanje ovog kompleksnog problema. U konačnici, samo zajedničkim naporima možemo stvoriti transparentnija i pravednija društva.