Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Azerbajdžan Uvozi
Tečaj
Trenutna vrijednost Uvozi u Azerbajdžan je 4,182 milijardi USD. Uvozi u Azerbajdžan povećani su na 4,182 milijardi USD dana 01. 09. 2023., nakon što su bili 3,905 milijardi USD dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1998. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan bio je 1,86 milijardi USD. Najveća vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 06. 2019. s 4,75 milijardi USD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1999. s 312,01 mil. USD.
Uvozi ·
Max
Uvozi | |
---|---|
01. 03. 1998. | 368,41 mil. USD |
01. 06. 1998. | 433,97 mil. USD |
01. 09. 1998. | 448,91 mil. USD |
01. 12. 1998. | 472,62 mil. USD |
01. 03. 1999. | 312,01 mil. USD |
01. 06. 1999. | 331,46 mil. USD |
01. 09. 1999. | 416,66 mil. USD |
01. 12. 1999. | 373,26 mil. USD |
01. 03. 2000. | 384,26 mil. USD |
01. 06. 2000. | 363,74 mil. USD |
01. 09. 2000. | 327,79 mil. USD |
01. 12. 2000. | 463,22 mil. USD |
01. 03. 2001. | 316,86 mil. USD |
01. 06. 2001. | 333,31 mil. USD |
01. 09. 2001. | 414,31 mil. USD |
01. 12. 2001. | 400,59 mil. USD |
01. 03. 2002. | 388,54 mil. USD |
01. 06. 2002. | 404,73 mil. USD |
01. 09. 2002. | 466,82 mil. USD |
01. 12. 2002. | 563,25 mil. USD |
01. 03. 2003. | 486,58 mil. USD |
01. 06. 2003. | 677,68 mil. USD |
01. 09. 2003. | 681,25 mil. USD |
01. 12. 2003. | 877,20 mil. USD |
01. 03. 2004. | 712,08 mil. USD |
01. 06. 2004. | 840,43 mil. USD |
01. 09. 2004. | 1,00 milijardi USD |
01. 12. 2004. | 1,03 milijardi USD |
01. 03. 2005. | 1,12 milijardi USD |
01. 06. 2005. | 1,01 milijardi USD |
01. 09. 2005. | 1,22 milijardi USD |
01. 12. 2005. | 1,01 milijardi USD |
01. 03. 2006. | 958,14 mil. USD |
01. 06. 2006. | 1,26 milijardi USD |
01. 09. 2006. | 1,46 milijardi USD |
01. 12. 2006. | 1,59 milijardi USD |
01. 03. 2007. | 1,19 milijardi USD |
01. 06. 2007. | 1,42 milijardi USD |
01. 09. 2007. | 1,56 milijardi USD |
01. 12. 2007. | 1,89 milijardi USD |
01. 03. 2008. | 1,42 milijardi USD |
01. 06. 2008. | 1,79 milijardi USD |
01. 09. 2008. | 2,28 milijardi USD |
01. 12. 2008. | 2,08 milijardi USD |
01. 03. 2009. | 1,48 milijardi USD |
01. 06. 2009. | 1,45 milijardi USD |
01. 09. 2009. | 1,79 milijardi USD |
01. 12. 2009. | 1,79 milijardi USD |
01. 03. 2010. | 1,22 milijardi USD |
01. 06. 2010. | 1,74 milijardi USD |
01. 09. 2010. | 1,71 milijardi USD |
01. 12. 2010. | 2,08 milijardi USD |
01. 03. 2011. | 1,99 milijardi USD |
01. 06. 2011. | 2,58 milijardi USD |
01. 09. 2011. | 2,65 milijardi USD |
01. 12. 2011. | 2,94 milijardi USD |
01. 03. 2012. | 2,15 milijardi USD |
01. 06. 2012. | 2,67 milijardi USD |
01. 09. 2012. | 2,48 milijardi USD |
01. 12. 2012. | 3,12 milijardi USD |
01. 03. 2013. | 2,24 milijardi USD |
01. 06. 2013. | 2,86 milijardi USD |
01. 09. 2013. | 2,70 milijardi USD |
01. 12. 2013. | 2,52 milijardi USD |
01. 03. 2014. | 1,96 milijardi USD |
01. 06. 2014. | 2,51 milijardi USD |
01. 09. 2014. | 2,26 milijardi USD |
01. 12. 2014. | 2,61 milijardi USD |
01. 03. 2015. | 2,49 milijardi USD |
01. 06. 2015. | 2,43 milijardi USD |
01. 09. 2015. | 2,10 milijardi USD |
01. 12. 2015. | 2,75 milijardi USD |
01. 03. 2016. | 1,93 milijardi USD |
01. 06. 2016. | 2,40 milijardi USD |
01. 09. 2016. | 2,29 milijardi USD |
01. 12. 2016. | 2,38 milijardi USD |
01. 03. 2017. | 1,67 milijardi USD |
01. 06. 2017. | 1,97 milijardi USD |
01. 09. 2017. | 2,76 milijardi USD |
01. 12. 2017. | 2,39 milijardi USD |
01. 03. 2018. | 2,19 milijardi USD |
01. 06. 2018. | 2,73 milijardi USD |
01. 09. 2018. | 2,99 milijardi USD |
01. 12. 2018. | 3,06 milijardi USD |
01. 03. 2019. | 2,26 milijardi USD |
01. 06. 2019. | 4,75 milijardi USD |
01. 09. 2019. | 3,08 milijardi USD |
01. 12. 2019. | 3,21 milijardi USD |
01. 03. 2020. | 2,59 milijardi USD |
01. 06. 2020. | 2,20 milijardi USD |
01. 09. 2020. | 2,63 milijardi USD |
01. 12. 2020. | 2,66 milijardi USD |
01. 03. 2021. | 2,29 milijardi USD |
01. 06. 2021. | 2,54 milijardi USD |
01. 09. 2021. | 2,65 milijardi USD |
01. 12. 2021. | 2,93 milijardi USD |
01. 03. 2022. | 2,68 milijardi USD |
01. 06. 2022. | 3,20 milijardi USD |
01. 09. 2022. | 3,66 milijardi USD |
01. 12. 2022. | 3,97 milijardi USD |
01. 03. 2023. | 3,76 milijardi USD |
01. 06. 2023. | 3,91 milijardi USD |
01. 09. 2023. | 4,18 milijardi USD |
Uvozi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 4,182 milijardi USD |
01. 06. 2023. | 3,905 milijardi USD |
01. 03. 2023. | 3,763 milijardi USD |
01. 12. 2022. | 3,975 milijardi USD |
01. 09. 2022. | 3,655 milijardi USD |
01. 06. 2022. | 3,202 milijardi USD |
01. 03. 2022. | 2,677 milijardi USD |
01. 12. 2021. | 2,932 milijardi USD |
01. 09. 2021. | 2,653 milijardi USD |
01. 06. 2021. | 2,542 milijardi USD |
Slični makroekonomski pokazatelji za Uvozi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇿 Dolasci turista | 9.493 | 1.848 | Godišnje |
🇦🇿 Indeks terorizma | 0 Points | 0 Points | Godišnje |
🇦🇿 Inozemni dug | 15,277 milijardi USD | 15,648 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇿 Izvozi | 7,376 milijardi USD | 6,669 milijardi USD | Kvartal |
🇦🇿 Prijenosi | 225,7 mil. USD | 243 mil. USD | Kvartal |
🇦🇿 Proizvodnja sirove nafte | 595 BBL/D/1K | 595 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇦🇿 Strane izravne investicije | 2,286 milijardi USD | 1,393 milijardi USD | Kvartal |
🇦🇿 Tečajna lista | 1,655 milijardi USD | 1,519 milijardi USD | Kvartal |
🇦🇿 Tečajna lista prema BDP-u | 16,3 % of GDP | 30,5 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Tokovi kapitala | 4,682 milijardi USD | 108,2 mil. USD | Kvartal |
🇦🇿 Trgovačka bilanca | 2,829 milijardi USD | 2,488 milijardi USD | Kvartal |
🇦🇿 Zlatne rezerve | 0 Tonnes | 0 Tonnes | Kvartal |
Azerbajdžan uglavnom uvozi osobne automobile, pšenicu, cigarete, farmaceutske proizvode, konvertere, šećer i strojeve. Glavni izvozni partneri Azerbajdžana su Turska, Rusija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Italija.
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Uvozi
U današnjem globaliziranom svijetu, pojam uvoza ima ogromnu važnost za makroekonomske analize i poslovno planiranje. Uvoz, kao ključni aspekt međunarodne trgovine, predstavlja kupovinu dobara i usluga iz strane zemlje radi korištenja na domaćem tržištu. Na našem profesionalnom portalu, Eulerpool, posvećeni smo pružanju vjerodostojnih i detaljnih makroekonomskih podataka, uključujući i sveobuhvatne informacije o uvozu. Uvoz igra presudnu ulogu u makroekonomiji zemlje, utječući na nekoliko ključnih faktora kao što su bruto domaći proizvod (BDP), zaposlenost, i platna bilanca. Priliv stranih proizvoda i usluga može značajno doprinijeti povećanju potrošnje, tehnološkoj modernizaciji, i poboljšanju životnog standarda građana. No, važno je razumjeti sve nijanse i potencijalne posljedice uvoza kako bi se donijele informirane odluke na državnoj i korporativnoj razini. Zvanični statistički podaci o uvozu pružaju ključne uvide u gospodarsku situaciju zemlje. Na Eulerpool platformi, analiziramo elemente poput strukture uvoza prema sektorima, geografskih distribucija, te vremenskih trendova. Na primjer, promjene u vrijednostima uvoza koje proizlaze iz određenih sektora poput energetike, tehnologije ili automobilske industrije, mogu ukazati na značajne gospodarske promjene i prilagodbe. U makroekonomskim analizama, pratimo i učinke uvoza na domaće tržište rada. Visok stupanj uvoza može negativno utjecati na domaću proizvodnju i zaposlenost, naročito u industrijama koje ne mogu konkurirati cijenama ili kvaliteti stranih proizvoda. S druge strane, uvoz naprednih tehnologija i sirovina često može poboljšati produktivnost domaće ekonomije i stvoriti nove radne prilike. Jedan od ključnih elemenata u analizi uvoza jest i valutni tečaj. Promjene u tečaju domaće valute mogu značajno utjecati na vrijednost uvoza. Slabljenje domaće valute čini uvoz skupljim, što može dovesti do smanjenja potražnje za stranim proizvodima. Nasuprot tome, jačanje domaće valute može olakšati uvoz, ali i pritiskati domaće proizvođače. Na našoj platformi, Eulerpool, pružamo alate za praćenje i analizu valutnih kretanja i njihovih učinaka na uvoz. Pored izravnih ekonomskih učinaka, uvoz ima i značajne političke implikacije. Trgovinski sporazumi, carinske barijere i druge regulative često su ključni faktori koji utječu na volumen i vrstu uvoza. Na primjer, strože carinske mjere mogu zaštititi domaću proizvodnju, ali i povećati cijene uvoznih proizvoda za potrošače. Globalni trgovinski odnosi i geopolitičke tenzije također mogu značajno utjecati na obrazac uvoza. U posljednjih nekoliko godina, svijet je svjedočio značajnim promjenama u globalnim trgovinskim tokovima, potaknutim čimbenicima poput pandemije COVID-19 i globalnih napetosti. Takvi događaji često izazivaju disrupcije u lancima opskrbe, što može uzrokovati nagle promjene u uvozu određenih kategorija proizvoda. U tom kontekstu, praćenje aktualnih podataka o uvozu postaje još važnije za procjenu ekonomskih rizika i prilike. Na Eulerpool platformi, osim pružanja podataka, nudimo i analitičke alate koji pomažu korisnicima da donesu obrazovane odluke. Na primjer, korisnici mogu pregledavati trendove uvoza kroz različite vremenske periode, uspoređivati uvoz različitih zemalja, te analizirati povezanost uvoza s drugim makroekonomskim indikatorima poput inflacije, nezaposlenosti i gospodarskog rasta. Jedan od ključnih proizvoda našeg portala su individualizirana izvješća koja nude dublje uvide i prilagođene analize. Ovakva izvješća mogu biti izuzetno korisna za poslovne subjekte koji planiraju međunarodne ekspanzije, kao i za državne agencije koje se bave postavljanjem trgovinskih politika i regulacija. Naš cilj je omogućiti korisnicima pristup sveobuhvatnim i ažuriranim informacijama koje su ključne za donošenje strateških odluka. Konačno, važno je napomenuti da uspješan pristup uvozu zahtijeva integrirani pristup koji uzima u obzir ekonomsku, političku i društvenu dinamiku. Na Eulerpool platformi ponosimo se time što pružamo sveobuhvatne podatke i analitiku koji omogućuju našim korisnicima da razumiju složenost međunarodne trgovine i da se prilagode promjenjivom globalnom okruženju. Uzevši u obzir sve aspekte uvoza i njegovu važnost u makroekonomiji, pružamo vam najvjerodostojnije i najdetaljnije informacije koje će vam pomoći da razumijete i navigirate kroz kompleksni svijet međunarodne trgovine. Naš cilj je da vam pružimo alate i uvide potrebne za optimizaciju vaših poslovnih strategija i donošenje informiranih odluka koje će doprinijeti rastu i uspjehu vaše organizacije. Pratite nas na Eulerpool platformi za najnovije makroekonomske podatke i analize o uvozu i drugim ključnim ekonomskim indikatorima.