Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Azerbajdžan Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Azerbajdžan iznosi 24 % of GDP. Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Azerbajdžan je pala na 24 % of GDP dana 01. 01. 2022., nakon što je bila 29,5 % of GDP dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1995. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan bio je 24,56 % of GDP. Povijesni maksimum je postignut dana 01. 01. 2020. s 36,50 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2001. s 15,20 % of GDP.
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Državna potrošnja u odnosu na BDP | |
---|---|
01. 01. 1995. | 20,10 % of GDP |
01. 01. 1996. | 17,60 % of GDP |
01. 01. 1997. | 18,60 % of GDP |
01. 01. 1998. | 15,40 % of GDP |
01. 01. 1999. | 17,30 % of GDP |
01. 01. 2000. | 16,20 % of GDP |
01. 01. 2001. | 15,20 % of GDP |
01. 01. 2002. | 15,40 % of GDP |
01. 01. 2003. | 17,30 % of GDP |
01. 01. 2004. | 17,60 % of GDP |
01. 01. 2005. | 18,00 % of GDP |
01. 01. 2006. | 21,40 % of GDP |
01. 01. 2007. | 24,00 % of GDP |
01. 01. 2008. | 26,60 % of GDP |
01. 01. 2009. | 30,60 % of GDP |
01. 01. 2010. | 28,30 % of GDP |
01. 01. 2011. | 30,70 % of GDP |
01. 01. 2012. | 31,70 % of GDP |
01. 01. 2013. | 33,20 % of GDP |
01. 01. 2014. | 31,70 % of GDP |
01. 01. 2015. | 32,70 % of GDP |
01. 01. 2016. | 29,60 % of GDP |
01. 01. 2017. | 25,10 % of GDP |
01. 01. 2018. | 28,50 % of GDP |
01. 01. 2019. | 29,90 % of GDP |
01. 01. 2020. | 36,50 % of GDP |
01. 01. 2021. | 29,50 % of GDP |
01. 01. 2022. | 24,00 % of GDP |
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 24 % of GDP |
01. 01. 2021. | 29,5 % of GDP |
01. 01. 2020. | 36,5 % of GDP |
01. 01. 2019. | 29,9 % of GDP |
01. 01. 2018. | 28,5 % of GDP |
01. 01. 2017. | 25,1 % of GDP |
01. 01. 2016. | 29,6 % of GDP |
01. 01. 2015. | 32,7 % of GDP |
01. 01. 2014. | 31,7 % of GDP |
01. 01. 2013. | 33,2 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇿 Državna potrošnja | 5,253 milijardi AZN | 1,724 milijardi AZN | Mjesečno |
🇦🇿 Državna potrošnja | 3,608 milijardi AZN | 4,309 milijardi AZN | Kvartal |
🇦🇿 Državni proračun | −0,7 % of GDP | −1 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Dug države prema BDP-u | 21,9 % of GDP | 11,7 % of GDP | Godišnje |
🇦🇿 Indeks korupcije | 23 Points | 23 Points | Godišnje |
🇦🇿 Prihodi države | 6,555 milijardi AZN | 3,466 milijardi AZN | Mjesečno |
🇦🇿 Rang korupcije | 154 | 157 | Godišnje |
🇦🇿 vojni troškovi | 3,562 milijardi USD | 2,991 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇿 Vrijednost državnog proračuna | 821,7 mil. AZN | 1,302 milijardi AZN | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Kategorija "Vladina potrošnja prema BDP-u" jedno je od ključnih područja makroekonomskih analiza koje pružamo na našoj web stranici, eulerpool. Kao ozbiljna i profesionalna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, naš cilj je osigurati precizne i detaljne informacije koje korisnicima omogućuju donošenje informiranih odluka. Ova kategorija igra važnu ulogu u razumijevanju dinamike ekonomske politike i njenog učinka na ukupno gospodarsko zdravlje zemlje. Vladina potrošnja prema BDP-u odnosi se na omjer javnih izdataka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovaj pokazatelj pruža jasan uvid u razmjere vladine intervencije u gospodarstvu. Veća vladina potrošnja često znači veću ulogu države u financiranju javnih usluga, infrastrukture i socijalnih programa, dok manja potrošnja može ukazivati na tržišno orijentiraniju gospodarsku politiku. Svaka zemlja ima svoj jedinstveni pristup upravljanju javnim financijama, a praćenje vladine potrošnje kao postotka BDP-a ključno je za razumijevanje tog pristupa. Na primjer, zemlje skandinavskog modela poznate su po visokoj razini vladine potrošnje, što se odražava u njihovim sustavima socijalne skrbi. S druge strane, zemlje s liberalnijom ekonomskom politikom, poput Sjedinjenih Američkih Država, obično imaju niži omjer vladine potrošnje prema BDP-u. Naša platforma, eulerpool, nudi detaljne prikaze i analize ovih podataka kroz različite grafove i statistike. Koristeći naše alate, korisnici mogu brzo i jednostavno identificirati trendove, usporediti zemlje i analizirati povijesne podatke, što im omogućuje donošenje preciznih i uravnoteženih zaključaka. Vladina potrošnja sastoji se od nekoliko ključnih komponenti, uključujući potrošnju na javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, obrane, infrastrukture te socijalnih i gospodarskih programa. Visoka razina investicija u ove sektore može potaknuti gospodarski rast kroz povećanje produktivnosti, smanjenje nezaposlenosti i osiguranje socijalne stabilnosti. Međutim, također treba uzeti u obzir moguće negativne učinke visokih izdataka, kao što su povećanje javnog duga i potencijalno smanjenje učinkovitosti privatnog sektora. Važno je razumjeti da omjer vladine potrošnje prema BDP-u ne daje potpunu sliku bez konteksta dodatnih ekonomskih indikatora. Na primjer, visoka razina vladine potrošnje može biti održiva ako je popraćena odgovarajućim prihodima od poreza i nizom drugih prihoda. Nasuprot tome, zemlja s niskim prihodima može se suočiti s izazovima održavanja visoke razine potrošnje, što može dovesti do deficita i stvaranja duga. Eulerpool koristi sofisticirane metode analize kako bi pružio korisnicima duboko razumijevanje ovih dinamika. Naša baza podataka obuhvaća vremenske serije koje omogućuju praćenje promjena kroz godine, kao i usporedbe među zemljama s različitim razinama gospodarskog razvoja i različitim pristupima ekonomskoj politici. Još jedan važan aspekt analize vladine potrošnje prema BDP-u jest razumijevanje njezinog učinka na ekonomsku nejednakost. Države s većom razinom potrošnje često koriste te izdatke za smanjenje nejednakosti kroz redistributivne politike, poput progresivnog oporezivanja i socijalnih transfera. Analizirajući ove podatke, korisnici mogu procijeniti koliko su takve politike učinkovite u različitim gospodarskim kontekstima. Također je ključno analizirati kako se mijenja struktura vladine potrošnje kroz vrijeme. Na primjer, dok zemlje u razvoju mogu povećati potrošnju na osnovnu infrastrukturu i obrazovanje, razvijene zemlje mogu preusmjeriti fokus na zdravstvenu skrb i inovacije. Ove promjene često odražavaju evoluciju gospodarskih potreba i prioriteta. Eulerpool omogućuje korisnicima da prilagode svoje preglede podataka prema različitim kriterijima, uključujući geografske regije, razdoblja i specifične sektore javne potrošnje. Naši interaktivni alati i vizualizacije pomažu korisnicima da koriste podatke na način koji najbolje odgovara njihovim potrebama, bilo da se radi o akademskim istraživanjima, poslovnoj analizi ili donošenju političkih odluka. Uz to, angažman s relevantnim ekonomskim teorijama i istraživanjima pomaže našim korisnicima da kontekstualiziraju podatke i donesu dobro informirane zaključke. Naša professionalna platforma, eulerpool, nudi bogatstvo resursa koji omogućuju duboko razumijevanje kompleksnih ekonomskih pojava i njihovo implikacije na stvarni svijet. Zaključno, analiza vladine potrošnje prema BDP-u pruža ključne uvide u ulogu države u gospodarstvu, ekonomske prioritete i dugoročne razvojne strategije. Na eulerpool platformi, naši korisnici mogu pristupiti detaljnim i preciznim podacima koji im omogućuju donošenje informiranih odluka i razumijevanje složenih makroekonomskih dinamika. Bez obzira na razinu stručnosti ili specifične interese, naši alati i resursi osiguravaju vrhunsku podršku u analizi i interpretaciji ekonomskih podataka.