Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Australija Građevinska proizvodnja
Tečaj
Trenutna vrijednost Građevinska proizvodnja u Australija je 1 %. Građevinska proizvodnja u Australija smanjila se na 1 % na dan 01. 09. 2023., nakon što je bila 1,9 % na dan 01. 06. 2023.. Od 01. 12. 1986. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Australija bio je 0,80 %. Najviša vrijednost ikad postignuta je na dan 01. 09. 2017. s 17,90 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 09. 2000. s −18,90 %.
Građevinska proizvodnja ·
Max
Građevinska proizvodnja | |
---|---|
01. 03. 1987. | 3,80 % |
01. 09. 1987. | 0,70 % |
01. 12. 1987. | 6,00 % |
01. 03. 1988. | 1,60 % |
01. 09. 1988. | 4,10 % |
01. 12. 1988. | 2,80 % |
01. 03. 1989. | 3,30 % |
01. 06. 1989. | 4,00 % |
01. 09. 1989. | 2,80 % |
01. 03. 1992. | 1,40 % |
01. 09. 1992. | 0,40 % |
01. 12. 1992. | 2,80 % |
01. 03. 1993. | 4,30 % |
01. 09. 1993. | 0,90 % |
01. 12. 1993. | 0,10 % |
01. 03. 1994. | 3,10 % |
01. 06. 1994. | 3,30 % |
01. 09. 1994. | 0,40 % |
01. 12. 1994. | 1,40 % |
01. 06. 1995. | 0,80 % |
01. 09. 1995. | 0,30 % |
01. 06. 1996. | 1,20 % |
01. 09. 1996. | 3,40 % |
01. 03. 1997. | 3,40 % |
01. 06. 1997. | 0,10 % |
01. 09. 1997. | 2,10 % |
01. 12. 1997. | 5,00 % |
01. 03. 1998. | 7,60 % |
01. 09. 1998. | 1,10 % |
01. 12. 1998. | 4,90 % |
01. 06. 1999. | 1,60 % |
01. 09. 1999. | 1,40 % |
01. 12. 1999. | 1,10 % |
01. 03. 2000. | 1,60 % |
01. 06. 2000. | 5,30 % |
01. 03. 2001. | 1,00 % |
01. 06. 2001. | 3,30 % |
01. 09. 2001. | 4,60 % |
01. 12. 2001. | 4,30 % |
01. 03. 2002. | 8,20 % |
01. 06. 2002. | 2,50 % |
01. 09. 2002. | 6,30 % |
01. 12. 2002. | 3,50 % |
01. 03. 2003. | 1,50 % |
01. 09. 2003. | 1,40 % |
01. 12. 2003. | 5,50 % |
01. 03. 2004. | 2,80 % |
01. 09. 2004. | 0,80 % |
01. 12. 2004. | 1,10 % |
01. 03. 2005. | 1,90 % |
01. 06. 2005. | 4,40 % |
01. 09. 2005. | 2,90 % |
01. 12. 2005. | 0,50 % |
01. 03. 2006. | 1,50 % |
01. 06. 2006. | 4,30 % |
01. 12. 2006. | 4,20 % |
01. 03. 2007. | 4,40 % |
01. 09. 2007. | 3,10 % |
01. 03. 2008. | 7,40 % |
01. 09. 2008. | 5,50 % |
01. 12. 2008. | 1,00 % |
01. 06. 2009. | 0,10 % |
01. 09. 2009. | 1,00 % |
01. 03. 2010. | 3,60 % |
01. 06. 2010. | 5,70 % |
01. 12. 2010. | 2,00 % |
01. 03. 2011. | 1,80 % |
01. 06. 2011. | 1,80 % |
01. 09. 2011. | 9,90 % |
01. 03. 2012. | 8,90 % |
01. 06. 2012. | 1,00 % |
01. 09. 2012. | 1,70 % |
01. 12. 2012. | 1,60 % |
01. 09. 2013. | 3,20 % |
01. 06. 2015. | 3,00 % |
01. 12. 2016. | 2,00 % |
01. 03. 2017. | 1,00 % |
01. 06. 2017. | 9,20 % |
01. 09. 2017. | 17,90 % |
01. 03. 2018. | 2,00 % |
01. 06. 2018. | 0,80 % |
01. 09. 2019. | 1,20 % |
01. 03. 2020. | 0,60 % |
01. 06. 2020. | 0,30 % |
01. 12. 2020. | 0,10 % |
01. 03. 2021. | 1,10 % |
01. 06. 2021. | 2,80 % |
01. 12. 2021. | 1,40 % |
01. 09. 2022. | 4,00 % |
01. 12. 2022. | 0,60 % |
01. 03. 2023. | 4,30 % |
01. 06. 2023. | 1,90 % |
01. 09. 2023. | 1,00 % |
Građevinska proizvodnja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 1 % |
01. 06. 2023. | 1,9 % |
01. 03. 2023. | 4,3 % |
01. 12. 2022. | 0,6 % |
01. 09. 2022. | 4 % |
01. 12. 2021. | 1,4 % |
01. 06. 2021. | 2,8 % |
01. 03. 2021. | 1,1 % |
01. 12. 2020. | 0,1 % |
01. 06. 2020. | 0,3 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Građevinska proizvodnja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇺 Cijene stambenih nekretnina | 6,93 % | 2,36 % | Kvartal |
🇦🇺 Cijene stanova CoreLogic MoM | 0,7 % | 0,8 % | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za gradnju | 9.252 | 9.199 | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za gradnju | 14.175 | 13.442 | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za gradnju mjesečno | 4,4 % | −3,9 % | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za gradnju YoY | −3,7 % | −8,2 % | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za privatne kuće | −0,5 % | 1,9 % | Mjesečno |
🇦🇺 Dozvole za stanogradnju | 3.981 | 3.936 | Mjesečno |
🇦🇺 Hipotekarna kamatna stopa | 6,06 % | 6,05 % | Mjesečno |
🇦🇺 Hipotekarni kredit | 18,49 milijardi AUD | 17,731 milijardi AUD | Mjesečno |
🇦🇺 Investicijski krediti za stambene zgrade | 11,711 milijardi AUD | 11,016 milijardi AUD | Mjesečno |
🇦🇺 Prodaja novogradnje | 3.762 Units | 3.758 Units | Mjesečno |
🇦🇺 Prosječne cijene kuća | 933.8 AUD | 920.4 AUD | Kvartal |
🇦🇺 Stopa vlasništva domova | 66 % | 66,2 % | Godišnje |
U Australiji, građevinska proizvodnja odnosi se na kvartalnu promjenu u vrijednosti izvedenih građevinskih radova, uključujući građevinske i inženjerske radove u privatnom i javnom sektoru.
Makro stranice za druge zemlje u Australija
Što je Građevinska proizvodnja
Kategorija "Građevinskog Outputa" pruža ključne informacije koje su vitalne za razumijevanje makroekonomskih trendova unutar građevinskog sektora, a ovaj sektor je često indikator ekonomske stabilnosti i razvoja. Eulerpool, kao reputabilna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, nudi detaljni pregled situacije u građevinskom sektoru kroz analiziranje građevinskog outputa. Ovaj je tekst osmišljen kako bi dao sveobuhvatan uvid u važnost i implikacije podataka o građevinskom outputu te naglasio vrijednost ovakvih informacija za investitore, analitičare, policy makere, kao i za širu javnost. Građevinski output obuhvaća sveukupnu proizvodnju građevinskog sektora, uključujući stambenu izgradnju, komercijalne nekretnine, te infrastrukturu. On se obično mjeri kroz bruto dodanu vrijednost građevinske aktivnosti, broj izdavanja građevinskih dozvola, vrijednost završenih građevinskih radova te različite druge pokazatelje. Izgradnja zgrada, cesta, mostova i drugih infrastrukturnih projekata predstavlja značajnu komponentu nacionalne ekonomije. Jedna od ključnih korisnosti praćenja građevinskog outputa je identificiranje trendova u ekonomskom rastu i razvoja. Na primjer, porast građevinske aktivnosti često ukazuje na povoljnu ekonomsku klimu. On može biti rezultat rasta populacije što vodi povećanju potražnje za stambenim kapacitetima ili manifestacija povećanja privatnih i javnih investicija u infrastrukturu. S druge strane, pad građevinskog outputa može signalizirati ekonomske izazove, kao što su smanjenje investicijskih aktivnosti ili pad potražnje, te služi kao indikator za moguće nadolazeće recesije. Za investitore su podaci o građevinskom outputu posebno vrijedni. Ulaganja u nekretnine i građevinski sektor općenito zahtijevaju analitički pristup koji se temelji na razumijevanju makroekonomskih pokazatelja. Građevinski output može značajno utjecati na cijene nekretnina. Ako podaci pokazuju da se građevinska aktivnost povećava, to može dovesti do veće konkurencije i veće ponude, što potencijalno smanjuje cijene. Inversno tome, smanjena građevinska aktivnost može rezultirati manjkom ponude i posljedično višim cijenama nekretnina. Podaci koje pruža Eulerpool omogućuju investitorima da donesu informirane odluke, minimizirajući rizik i maksimalizirajući prinose. Građevinski output također ima značajan utjecaj na tržište rada. Građevinski sektor je jedan od većih poslodavaca, a promjene u građevinskoj aktivnosti direktno utječu na zapošljavanje. Visoka građevinska aktivnost može voditi povećanju broja poslova i smanjenju nezaposlenosti, dok pad aktivnosti može rezultirati otpuštanjima i povećanjem stope nezaposlenosti. Stoga, praćenje podataka o građevinskom outputu pomaže policy makerima u kreiranju učinkovitih politika tržišta rada i gospodarskog razvoja. Uz to, podaci o građevinskom outputu pružaju korisne uvide za analitičare i ekonomske stručnjake. Analizira se korelacija između građevinske aktivnosti i drugih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto domaći proizvod (BDP), inflacija, kamatne stope i razina potrošačkog povjerenja. Razumijevanje ovih povezanosti je bitno za predviđanje budućih ekonomskih kretanja i donošenje strateških odluka. Kod analize građevinskog outputa također je ključno uzeti u obzir sezonske i regionalne varijacije. Građevinski sektor je vrlo osjetljiv na sezonske promjene, kao što su vremenski uvjeti, koji mogu utjecati na tempo građevinskih aktivnosti. Regionalne razlike poput urbanih i ruralnih područja, razvijenih i manje razvijenih regija također igraju važnu ulogu u analizi podataka te omogućuju preciznije razumijevanje tržišnih dinamika. Osim kvantitativnih aspekata, kvalitativni atributi građevinskog outputa također igraju značajnu ulogu. Kvaliteta građevinskih projekata, učinkovitost upotrijebljenih materijala te ekološki utjecaji postaju sve važniji faktori. Razvoj održive gradnje i upotreba novih tehnologija (npr., zelena gradnja, energetski efikasne zgrade) sve više oblikuju građevinski sektor. Podaci prikupljeni od strane Eulerpool-a pomažu u praćenju ovih trendova te pridonose razumijevanju njihove implikacije na širi ekonomski kontekst. Zaključno, praćenje i analiza građevinskog outputa kroz platformu Eulerpool pruža ključne informacije za različite dionike, uključujući investitore, analitičare, policy makere te širu javnost. Kroz sveobuhvatnu i detaljnu analizu, korisnici mogu donijeti informirane odluke koje pridonose optimizaciji investicijskih strategija, kreiranju učinkovitih ekonomskih politika, te općem boljem razumijevanju gospodarskih trendova. Eulerpool se pozicionira kao nezaobilazan alat za svakoga tko želi imati pouzdan i detaljan uvid u makroekonomske podatke građevinskog sektora.