Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Argentina Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Argentina je 78,352 milijardi ARS. Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Argentina pao je na 78,352 milijardi ARS dana 01. 03. 2024., nakon što je bio 91,596 milijardi ARS dana 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 2004. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Argentina bio je 86,76 milijardi ARS. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 09. 2011. s 102,95 milijardi ARS, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2004. s 58,57 milijardi ARS.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga ·
Max
BIP iz usluga | |
---|---|
01. 03. 2004. | 58,57 milijardi ARS |
01. 06. 2004. | 60,89 milijardi ARS |
01. 09. 2004. | 60,10 milijardi ARS |
01. 12. 2004. | 60,58 milijardi ARS |
01. 03. 2005. | 63,58 milijardi ARS |
01. 06. 2005. | 68,15 milijardi ARS |
01. 09. 2005. | 66,66 milijardi ARS |
01. 12. 2005. | 66,76 milijardi ARS |
01. 03. 2006. | 70,20 milijardi ARS |
01. 06. 2006. | 73,88 milijardi ARS |
01. 09. 2006. | 74,13 milijardi ARS |
01. 12. 2006. | 74,66 milijardi ARS |
01. 03. 2007. | 77,31 milijardi ARS |
01. 06. 2007. | 81,61 milijardi ARS |
01. 09. 2007. | 82,88 milijardi ARS |
01. 12. 2007. | 85,22 milijardi ARS |
01. 03. 2008. | 84,13 milijardi ARS |
01. 06. 2008. | 90,60 milijardi ARS |
01. 09. 2008. | 88,74 milijardi ARS |
01. 12. 2008. | 80,84 milijardi ARS |
01. 03. 2009. | 75,11 milijardi ARS |
01. 06. 2009. | 78,25 milijardi ARS |
01. 09. 2009. | 81,21 milijardi ARS |
01. 12. 2009. | 81,95 milijardi ARS |
01. 03. 2010. | 80,94 milijardi ARS |
01. 06. 2010. | 88,74 milijardi ARS |
01. 09. 2010. | 92,70 milijardi ARS |
01. 12. 2010. | 94,26 milijardi ARS |
01. 03. 2011. | 91,68 milijardi ARS |
01. 06. 2011. | 100,33 milijardi ARS |
01. 09. 2011. | 102,95 milijardi ARS |
01. 12. 2011. | 99,78 milijardi ARS |
01. 03. 2012. | 91,80 milijardi ARS |
01. 06. 2012. | 94,06 milijardi ARS |
01. 09. 2012. | 98,49 milijardi ARS |
01. 12. 2012. | 99,43 milijardi ARS |
01. 03. 2013. | 93,06 milijardi ARS |
01. 06. 2013. | 101,33 milijardi ARS |
01. 09. 2013. | 101,14 milijardi ARS |
01. 12. 2013. | 97,82 milijardi ARS |
01. 03. 2014. | 88,49 milijardi ARS |
01. 06. 2014. | 92,10 milijardi ARS |
01. 09. 2014. | 93,04 milijardi ARS |
01. 12. 2014. | 92,80 milijardi ARS |
01. 03. 2015. | 89,16 milijardi ARS |
01. 06. 2015. | 96,39 milijardi ARS |
01. 09. 2015. | 98,18 milijardi ARS |
01. 12. 2015. | 95,67 milijardi ARS |
01. 03. 2016. | 88,62 milijardi ARS |
01. 06. 2016. | 92,56 milijardi ARS |
01. 09. 2016. | 92,73 milijardi ARS |
01. 12. 2016. | 93,15 milijardi ARS |
01. 03. 2017. | 88,07 milijardi ARS |
01. 06. 2017. | 95,48 milijardi ARS |
01. 09. 2017. | 96,56 milijardi ARS |
01. 12. 2017. | 99,05 milijardi ARS |
01. 03. 2018. | 93,93 milijardi ARS |
01. 06. 2018. | 94,74 milijardi ARS |
01. 09. 2018. | 88,88 milijardi ARS |
01. 12. 2018. | 86,40 milijardi ARS |
01. 03. 2019. | 81,88 milijardi ARS |
01. 06. 2019. | 85,90 milijardi ARS |
01. 09. 2019. | 84,02 milijardi ARS |
01. 12. 2019. | 84,28 milijardi ARS |
01. 03. 2020. | 77,23 milijardi ARS |
01. 06. 2020. | 71,66 milijardi ARS |
01. 09. 2020. | 82,54 milijardi ARS |
01. 12. 2020. | 86,93 milijardi ARS |
01. 03. 2021. | 85,31 milijardi ARS |
01. 06. 2021. | 91,27 milijardi ARS |
01. 09. 2021. | 91,71 milijardi ARS |
01. 12. 2021. | 93,15 milijardi ARS |
01. 03. 2022. | 89,52 milijardi ARS |
01. 06. 2022. | 100,22 milijardi ARS |
01. 09. 2022. | 99,30 milijardi ARS |
01. 12. 2022. | 95,24 milijardi ARS |
01. 03. 2023. | 92,66 milijardi ARS |
01. 06. 2023. | 101,60 milijardi ARS |
01. 09. 2023. | 98,38 milijardi ARS |
01. 12. 2023. | 91,60 milijardi ARS |
01. 03. 2024. | 78,35 milijardi ARS |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 78,352 milijardi ARS |
01. 12. 2023. | 91,596 milijardi ARS |
01. 09. 2023. | 98,377 milijardi ARS |
01. 06. 2023. | 101,602 milijardi ARS |
01. 03. 2023. | 92,656 milijardi ARS |
01. 12. 2022. | 95,242 milijardi ARS |
01. 09. 2022. | 99,303 milijardi ARS |
01. 06. 2022. | 100,219 milijardi ARS |
01. 03. 2022. | 89,525 milijardi ARS |
01. 12. 2021. | 93,153 milijardi ARS |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇷 BDP iz građevinskog sektora | 18,544 milijardi ARS | 21,526 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BDP iz komunalnih usluga | 13,488 milijardi ARS | 12,211 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BDP iz poljoprivrede | 83,227 milijardi ARS | 39,512 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BDP iz proizvodnje | 101,771 milijardi ARS | 96,337 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BDP iz rudarstva | 27,549 milijardi ARS | 26,608 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BDP po glavi stanovnika | 12.625,47 USD | 12.940,74 USD | Godišnje |
🇦🇷 BDP po glavi stanovnika PPP | 26.466,55 USD | 27.127,44 USD | Godišnje |
🇦🇷 BDP po stalnim cijenama | 669,101 milijardi ARS | 696,292 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BIP | 640,59 milijardi USD | 631,13 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇷 BIP iz javne uprave | 35,833 milijardi ARS | 36,119 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 BIP iz transportnog sektora | 56,47 milijardi ARS | 52,622 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 109,316 milijardi ARS | 139,18 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 Godišnja stopa rasta BDP-a | −5,1 % | −1,2 % | Kvartal |
🇦🇷 Indeks gospodarske aktivnosti | −3,8 % | −0,9 % | Mjesečno |
🇦🇷 Mjesečni BDP YoY | −1,7 % | −8,3 % | Mjesečno |
🇦🇷 Rast BDP-a u cijeloj godini | −1,55 % | 4,96 % | Godišnje |
🇦🇷 Stopa rasta BDP | −2,57 % | −2,49 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga
"BDP iz usluga, označen kao ključna makroekonomska kategorija, predstavlja one dijelove bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji proizlaze iz uslužnog sektora. Naš portal, Eulerpool, nastoji pružiti precizne i ažurirane informacije o svim ključnim ekonomskim pokazateljima, uključujući BDP iz usluga. Uslugovni sektor obuhvaća širok spektar aktivnosti, od financijskih usluga, trgovine na malo, informacijskih tehnologija, zdravstva, obrazovanja, turizma do profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Razumijevanje i analiza ovog segmenta BDP-a su od presudne važnosti za ekonomiste, investitore, kreatore ekonomskih politika i poslovne lidere. Uloga usluga u suvremenim ekonomijama postaje sve značajnija s obzirom na globalni trend prelaska s industrijskih na uslužne ekonomije. U mnogim razvijenim zemljama, uslužni sektor čini najveći udio ukupnog BDP-a. Ova promjena se dogodila zbog tehnološkog napretka, rasta digitalne ekonomije i promjena u potrošačkim navikama. Unutar naše platforme Eulerpool, korisnici mogu pratiti ove trendove i prilagoditi svoje poslovne i investicijske strategije. Uslužni sektor doprinosi ekonomiji na različite načine. Prvo, omogućava zapošljavanje velikog broja radne snage. U mnogim zemljama, većina radne snage je zaposlena upravo u ovom sektoru. Raznolikost poslova koju nudi uslužni sektor čini ga ključnim za stabilnost tržišta rada. Također, usluge često pružaju visokorazvijene profesije kao što su IT stručnjaci, financijski analitičari i medicinski radnici, što doprinosi rastu plaća i ukupne ekonomske produktivnosti. Osim toga, uslužni sektor je ključan za inovacije. Mnoge inovacije u digitalnoj ekonomiji, kao što su fintech, healthtech i edtech, dolaze upravo iz ovog sektora. Inovacije potiču konkurentnost, rast produktivnosti i stvaranje novih tržišta, što dugoročno doprinosi ekonomskom rastu. BDP iz usluga može također poslužiti kao indikator ukupne ekonomske stabilnosti. Na primjer, tijekom ekonomske krize, pad u uslužnom sektoru može signalizirati širenje ekonomskih problema na cijelu ekonomiju. S druge strane, rast u uslužnom sektoru može signalizirati oporavak i prosperitet. Analiza podataka o BDP-u iz usluga može također otkriti geografske i sektorske disparitete. Na primjer, određene regije mogu imati veću koncentraciju specifičnih uslužnih djelatnosti, što može stvoriti regionalne ekonomske neravnoteže. Isto tako, dinamičnost različitih podsektora unutar uslužnog sektora može pružiti detaljan uvid u strukturu i buduće smjerove ekonomije. Podaci o BDP-u iz usluga su ključni za donošenje politika. Kreatori ekonomskih politika koriste te informacije za planiranje državnih intervencija, kao što su subvencije za određene sektore ili regije, porezne olakšice i druge mjere poticaja. Na primjer, bit će važno prepoznati koji podsektori usluga trebaju dodatnu podršku za ubrzanje rasta ili kompenzaciju u slučaju ekonomskog pada. Eulerpool kao platforma ima za cilj pružiti sveobuhvatan uvid u makroekonomske pokazatelje, uključujući BDP iz usluga, kroz točne i pravovremene podatke. Naša platforma omogućava korisnicima pregled trendova, usporedbu između zemalja i regija, te dubinsku analizu pojedinih sektora. Tim stručnjaka kontinuirano radi na prikupljanju i analizi podataka kako bi našim korisnicima omogućili najbolje informacije za donošenje odluka. Kao zaključak, BDP iz usluga nije samo pokazatelj ekonomskog učinka jednog sektora već odražava širu ekonomsku dinamiku, inovacije i stabilnost. Razumijevanje ovog pokazatelja je ključno za sve one koji žele imati dublji uvid u ekonomske procese i donekle predvidjeti buduće trendove. Eulerpool ostaje posvećen pružanju najboljih mogućih podataka i analiza kako bi podržao vaše makroekonomske potrebe i ciljeve. Praćenje BDP-a iz usluga omogućuje bolju pripremljenost za buduće ekonomske izazove i prilike."