Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Švedska Potrošnja potrošača
Tečaj
Trenutna vrijednost Potrošnja potrošača u Švedska je 699,38 milijardi SEK. Potrošnja potrošača u Švedska porasla je na 699,38 milijardi SEK dana 01. 12. 2023., nakon što je bila 694,948 milijardi SEK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1981. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Švedska iznosio je 474,79 milijardi SEK. Najviša vrijednost svih vremena zabilježena je dana 01. 06. 2022. s 717,37 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 06. 1983. s 291,50 milijardi SEK.
Potrošnja potrošača ·
Max
Potrošačka potrošnja | |
---|---|
01. 03. 1981. | 295,88 milijardi SEK |
01. 06. 1981. | 297,46 milijardi SEK |
01. 09. 1981. | 297,33 milijardi SEK |
01. 12. 1981. | 296,21 milijardi SEK |
01. 03. 1982. | 300,08 milijardi SEK |
01. 06. 1982. | 299,38 milijardi SEK |
01. 09. 1982. | 298,10 milijardi SEK |
01. 12. 1982. | 299,11 milijardi SEK |
01. 03. 1983. | 292,12 milijardi SEK |
01. 06. 1983. | 291,50 milijardi SEK |
01. 09. 1983. | 293,81 milijardi SEK |
01. 12. 1983. | 295,09 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 297,16 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 298,92 milijardi SEK |
01. 09. 1984. | 300,31 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 300,82 milijardi SEK |
01. 03. 1985. | 305,55 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 305,77 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 306,06 milijardi SEK |
01. 12. 1985. | 309,38 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 314,16 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 316,92 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 326,17 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 329,05 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 330,25 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 339,96 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 337,19 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 343,22 milijardi SEK |
01. 03. 1988. | 347,61 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 344,48 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 348,64 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 347,20 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 348,89 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 351,02 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 352,19 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 355,59 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 352,56 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 353,15 milijardi SEK |
01. 09. 1990. | 350,32 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 345,78 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 350,56 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 350,22 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 348,47 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 352,75 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 351,63 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 346,39 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 343,73 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 337,57 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 353,86 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 356,74 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 357,55 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 360,24 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 363,50 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 362,90 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 364,22 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 363,29 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 365,29 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 369,96 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 369,41 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 366,34 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 371,62 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 374,32 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 379,91 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 377,56 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 383,91 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 389,59 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 389,35 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 390,33 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 393,72 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 399,80 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 404,13 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 406,26 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 410,83 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 413,74 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 418,98 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 430,25 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 439,15 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 444,64 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 447,43 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 446,26 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 447,82 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 447,89 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 449,46 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 447,72 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 456,57 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 457,27 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 457,82 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 460,33 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 460,67 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 462,80 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 467,10 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 470,24 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 476,49 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 474,29 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 478,13 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 481,84 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 486,13 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 489,17 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 497,54 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 497,92 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 500,12 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 505,86 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 508,85 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 515,38 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 521,26 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 525,65 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 535,27 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 538,87 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 534,27 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 533,23 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 529,10 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 523,49 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 530,16 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 535,62 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 537,99 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 539,60 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 551,88 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 553,24 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 559,60 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 561,57 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 563,96 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 569,39 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 566,22 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 567,39 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 571,56 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 571,83 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 574,65 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 577,62 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 579,38 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 580,98 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 586,94 milijardi SEK |
01. 12. 2013. | 590,62 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 593,39 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 600,89 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 601,79 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 610,06 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 618,56 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 621,76 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 628,70 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 635,04 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 637,28 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 635,34 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 641,96 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 645,29 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 653,92 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 652,41 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 656,50 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 661,17 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 666,12 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 670,01 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 667,77 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 671,40 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 669,11 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 670,78 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 678,13 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 678,74 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 685,46 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 617,68 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 657,27 milijardi SEK |
01. 12. 2020. | 652,87 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 671,16 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 676,47 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 707,36 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 710,02 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 708,81 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 717,37 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 713,26 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 705,68 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 693,82 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 694,37 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 694,95 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 699,38 milijardi SEK |
Potrošnja potrošača Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 699,38 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 694,948 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 694,368 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 693,823 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 705,681 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 713,262 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 717,368 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 708,809 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 710,015 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 707,356 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Potrošnja potrošača
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 Cijene benzina | 1,69 USD/Liter | 1,74 USD/Liter | Mjesečno |
🇸🇪 Dugovanje kućanstava prema BDP-u | 83,9 % of GDP | 84,8 % of GDP | Kvartal |
🇸🇪 Dugovanje kućanstava prema dohotku | 168,45 % | 171,92 % | Godišnje |
🇸🇪 Krediti privatnog sektora | 0,461 % | 0,422 % | Mjesečno |
🇸🇪 Osobne uštede | 20,61 % | 11,92 % | Kvartal |
🇸🇪 Povjerenje potrošača | 93,3 points | 91,3 points | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji MoM | −0,3 % | 0,3 % | Mjesečno |
🇸🇪 Promet u maloprodaji YoY | 0,8 % | 0,7 % | Mjesečno |
🇸🇪 Raspoloživi osobni dohodak | 686,084 milijardi SEK | 667,702 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Troškovi kućanstava MoM | −0,6 % | 0 % | Mjesečno |
🇸🇪 Troškovi kućanstva | −0,7 % | 0,4 % | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Potrošnja potrošača
Kategorija 'Potrošnja potrošača' na eulerpoolu predstavlja ključni segment makroekonomske analize, pružajući detaljne uvid u jednu od najvažnijih komponenti nacionalnog gospodarstva. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, potrošnja potrošača čini značajan dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) i služi kao jedan od glavnih pokazatelja ekonomskog zdravlja zemlje. U ovoj ćemo se kategoriji detaljno pozabaviti faktorima koji utječu na potrošnju potrošača, trendovima i njihovim implikacijama na šire ekonomske pokazatelje. Potrošnja potrošača odnosi se na ukupnu vrijednost roba i usluga koje domaćinstva kupuju i koriste za osobnu upotrebu. Ova se kategorija može podijeliti na različite komponente, uključujući izdatke za hranu i piće, stanovanje, prijevoz, zdravstvo, obrazovanje, rekreaciju i druge neophodne i luksuzne proizvode i usluge. Analiza ovih komponenti pruža dublje razumijevanje načina na koji potrošači raspodjeljuju svoj dohodak i što to znači za širu ekonomiju. Jedan od ključnih faktora koji utječu na potrošnju potrošača je dohodak domaćinstva. Što je veći raspoloživi dohodak, to su domaćinstva sklonija trošenju na razne proizvode i usluge. S druge strane, kada dođe do smanjenja dohotka, potrošači postaju oprezniji i više usmjereni na štednju, što može negativno utjecati na ukupnu ekonomsku aktivnost. Na eulerpoolu pratimo i analiziramo promjene u dohotku domaćinstava, kako bismo pružili precizne prognoze i uvide u buduće trendove potrošnje. Stope zapošljavanja također igraju ključnu ulogu u oblikovanju potrošnje potrošača. Visoka stopa zapošljavanja obično znači veću sigurnost za potrošače, što ih potiče na veću potrošnju. Nasuprot tome, visoka stopa nezaposlenosti može dovesti do nesigurnosti i smanjenja potrošnje. Kroz naše detaljne analize zaposlenosti i nezaposlenosti, pružamo dubinske uvide u to kako promjene na tržištu rada utječu na potrošačke navike. Inflacija je još jedan važan faktor koji utječe na potrošnju potrošača. Kada cijene roba i usluga rastu, kupovna moć potrošača se smanjuje, što može dovesti do smanjenja potrošnje. Na eulerpoolu redovito pratimo inflaciju i analiziramo njene utjecaje na različite aspekte potrošnje potrošača. Naša platforma omogućava korisnicima da prate inflacijske trendove i njihove implikacije na gospodarstvo. Kamatne stope također imaju značajan utjecaj na potrošnju potrošača. Visoke kamatne stope mogu obeshrabriti potrošače od uzimanja kredita za kupovinu većih artikala poput automobila ili nekretnina, dok niske kamatne stope mogu potaknuti veću potrošnju putem lakšeg pristupa kreditima. Na eulerpoolu pružamo detaljne podatke i analize o kretanjima kamatnih stopa i njihovim utjecajima na ponašanje potrošača. Psihološki faktori također igraju važnu ulogu u oblikovanju potrošačkih navika. Povjerenje potrošača, koje se često mjeri putem različitih indeksa povjerenja potrošača, može imati značajan utjecaj na potrošnju. Kada su potrošači optimistični u vezi s budućnošću ekonomije, skloni su više trošiti. S druge strane, pesimizam i nesigurnost mogu dovesti do smanjenja potrošnje. Praćenje tih psiholoških aspekata pruža važne uvide u buduće trendove potrošnje. Demografski faktori također utječu na potrošnju potrošača. Na primjer, starenje populacije može dovesti do promjene u obrascima potrošnje, s većim fokusom na zdravstvo i stanovanje, dok mlađa populacija može više trošiti na obrazovanje, tehnologiju i rekreaciju. Na eulerpoolu analiziramo demografske promjene i njihov utjecaj na potrošačke navike. Globalni trendovi i međunarodni faktori također ne smiju biti zanemareni. Promjene u globalnoj ekonomiji, kao što su trgovinski sporazumi, promjene u cijeni nafte i drugih sirovina, te fluktuacije na međunarodnim financijskim tržištima, mogu značajno utjecati na potrošačke navike. Na našoj platformi pružamo sveobuhvatne analize globalnih trendova i njihovih utjecaja na lokalnu ekonomiju i potrošnju. Potrošnja potrošača ima široke implikacije na širu ekonomiju. Na primjer, visoka potrošnja potrošača može potaknuti gospodarski rast i dovesti do stvaranja novih radnih mjesta. S druge strane, smanjena potrošnja može dovesti do recesije i smanjenja radnih mjesta. Kroz naše detaljne analize i prognoze, pomažemo korisnicima razumjeti te implikacije i donositi informirane ekonomske odluke. Zaključno, potrošnja potrošača je kritični pokazatelj ekonomskog zdravlja i ključna komponenta makroekonomskih analiza. Na eulerpoolu pružamo sveobuhvatne podatke, analize i uvide u različite aspekte potrošnje potrošača, kako bi korisnici mogli pratiti trendove, identificirati rizike i prilike te donositi informirane odluke. Naša platforma je alat neophodan za sve profesionalce, analitičare, ekonomiste i donositelje odluka koji žele dubinski razumjeti i pratiti kretanja potrošnje potrošača u Hrvatskoj i šire.