🇧🇾

Bjelorusija Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Cijena

Tečaj
5,498 milijardi BYN
Promjena +/-
+1,032 milijardi BYN
Promjena %
+23,12 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Bjelorusija je 5,498 milijardi BYN. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Bjelorusija povećao se na 5,498 milijardi BYN na datum 01. 09. 2025., nakon što je bio 4,466 milijardi BYN na datum 01. 06. 2025.. Od 01. 03. 2010. do 01. 09. 2025., prosječni BDP u Bjelorusija je bio 1,91 milijardi BYN. Najviša vrijednost svih vremena dostignuta je na datum 01. 09. 2025. s 5,50 milijardi BYN, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 03. 2010. s 256,00 mil. BYN.

Izvor: National Statistical Committee of the Republic of Belarus

macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_upmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

  • Max

BDP iz građevinskog sektora
Date
BDP iz građevinskog sektora
3. sij 2010.
256,00 mil. BYN
6. sij 2010.
377,70 mil. BYN
9. sij 2010.
425,60 mil. BYN
12. sij 2010.
538,60 mil. BYN
3. sij 2011.
325,30 mil. BYN
6. sij 2011.
468,60 mil. BYN
9. sij 2011.
452,20 mil. BYN
12. sij 2011.
757,70 mil. BYN
3. sij 2012.
583,00 mil. BYN
6. sij 2012.
917,90 mil. BYN
9. sij 2012.
1,05 milijardi BYN
12. sij 2012.
1,47 milijardi BYN
3. sij 2013.
1,03 milijardi BYN
6. sij 2013.
1,58 milijardi BYN
9. sij 2013.
1,82 milijardi BYN
Access this data via the Eulerpool API

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva — Povijest
DatumVrijednost
5,498 milijardi BYN
4,466 milijardi BYN
3,418 milijardi BYN
4,466 milijardi BYN
3,904 milijardi BYN
3,45 milijardi BYN
2,352 milijardi BYN
3,513 milijardi BYN
3,162 milijardi BYN
2,683 milijardi BYN

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Bjelorusija — FAQ

What is the current Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija?

The current Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija is 5,498 milijardiBYN as of 01. 09. 2025..

How has the Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija changed recently?

The Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija increased from 4,466 milijardiBYN (01. 06. 2025.) to 5,498 milijardiBYN (01. 09. 2025.).

What is the all-time high for Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija?

The all-time high for Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija was 5,50 milijardiBYN, recorded on 01. 09. 2025..

What is the all-time low for Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija?

The all-time low for Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija was 256,00 mil.BYN, recorded on 01. 03. 2010..

What is the historical average of Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija?

The historical average of Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva in Bjelorusija is 1,91 milijardiBYN, calculated over the period from 01. 03. 2010. to 01. 09. 2025..

Where does the Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva data for Bjelorusija come from?

The Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva data for Bjelorusija is sourced from National Statistical Committee of the Republic of Belarus and published on Eulerpool.