Norveška Uvozi
Cijena
Trenutna vrijednost Uvozi u Norveška je 88,327 milijardi NOK. Uvozi u Norveška povećani su na 88,327 milijardi NOK dana 01. 02. 2026., nakon što su bili 78,555 milijardi NOK dana 01. 01. 2026.. Od 01. 01. 1960. do 01. 12. 2025., prosječni BDP u Norveška bio je 24,62 milijardi NOK. Najveća vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 10. 2024. s 104,08 milijardi NOK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 07. 1960. s 696,00 mil. NOK.
macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_upmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low
Uvozi
Uvozi
Max
Uvozi Povijest
| Datum | Vrijednost |
|---|---|
| 88,327 milijardi NOK | |
| 78,555 milijardi NOK | |
| 95,821 milijardi NOK | |
| 98,472 milijardi NOK | |
| 98,428 milijardi NOK | |
| 96,704 milijardi NOK | |
| 84,364 milijardi NOK | |
| 89,161 milijardi NOK | |
| 93,425 milijardi NOK | |
| 93,236 milijardi NOK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Uvozi
Indeks terorizma
Godišnje
Inozemni dug
Kvartal
Izvozi
Mjesečno
Izvozi nafte
Mjesečno
Prodaja oružja
Godišnje
Proizvodnja sirove nafte
Mjesečno
Strane izravne investicije
Kvartal
Tečajna lista
Kvartal
Tečajna lista prema BDP-u
Godišnje
Tokovi kapitala
Kvartal
Trgovačka bilanca
Mjesečno
Trgovački uvjeti
Kvartal
Uvoz prirodnog plina
Mjesečno
Uvozi
U 2019. godini, uvoz u Norvešku porastao je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši povijesni maksimum od 756 milijardi NOK. Glavni uvozni proizvodi bili su: strojevi i transportna oprema (40 posto ukupnog uvoza) predvođeni cestovnim vozilima (12 posto), električni strojevi i aparati (6 posto), opća industrijska mehanizacija i oprema (5 posto), strojevi za specijalne industrije (4 posto), telekomunikacijski aparati i oprema (4 posto) te ostala transportna oprema uključujući brodove (4 posto); razni proizvedeni artikli (14 posto) kao što su odjevni predmeti i modni dodaci (3 posto); proizvedena roba klasificirana uglavnom prema materijalu (14 posto) uključujući proizvode od metala (5 posto); kemijski proizvodi i srodni proizvodi (10 posto); mineralna goriva, maziva i srodni materijali (7 posto) zbog nafte, naftnih proizvoda (6 posto); hrana i žive životinje (6 posto); te sirovi materijali, nejestivi, osim goriva (6 posto). Švedska je bila najveći izvor uvoza (12 posto ukupnog uvoza), a slijede Njemačka (11 posto), Kina (10 posto), SAD (8 posto), Danska (6 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (5 posto), Poljska i Nizozemska (po 4 posto svaka).
Što je Uvozi
U današnjem globaliziranom svijetu, pojam uvoza ima ogromnu važnost za makroekonomske analize i poslovno planiranje. Uvoz, kao ključni aspekt međunarodne trgovine, predstavlja kupovinu dobara i usluga iz strane zemlje radi korištenja na domaćem tržištu. Na našem profesionalnom portalu, Eulerpool, posvećeni smo pružanju vjerodostojnih i detaljnih makroekonomskih podataka, uključujući i sveobuhvatne informacije o uvozu. Uvoz igra presudnu ulogu u makroekonomiji zemlje, utječući na nekoliko ključnih faktora kao što su bruto domaći proizvod (BDP), zaposlenost, i platna bilanca. Priliv stranih proizvoda i usluga može značajno doprinijeti povećanju potrošnje, tehnološkoj modernizaciji, i poboljšanju životnog standarda građana. No, važno je razumjeti sve nijanse i potencijalne posljedice uvoza kako bi se donijele informirane odluke na državnoj i korporativnoj razini. Zvanični statistički podaci o uvozu pružaju ključne uvide u gospodarsku situaciju zemlje. Na Eulerpool platformi, analiziramo elemente poput strukture uvoza prema sektorima, geografskih distribucija, te vremenskih trendova. Na primjer, promjene u vrijednostima uvoza koje proizlaze iz određenih sektora poput energetike, tehnologije ili automobilske industrije, mogu ukazati na značajne gospodarske promjene i prilagodbe. U makroekonomskim analizama, pratimo i učinke uvoza na domaće tržište rada. Visok stupanj uvoza može negativno utjecati na domaću proizvodnju i zaposlenost, naročito u industrijama koje ne mogu konkurirati cijenama ili kvaliteti stranih proizvoda. S druge strane, uvoz naprednih tehnologija i sirovina često može poboljšati produktivnost domaće ekonomije i stvoriti nove radne prilike. Jedan od ključnih elemenata u analizi uvoza jest i valutni tečaj. Promjene u tečaju domaće valute mogu značajno utjecati na vrijednost uvoza. Slabljenje domaće valute čini uvoz skupljim, što može dovesti do smanjenja potražnje za stranim proizvodima. Nasuprot tome, jačanje domaće valute može olakšati uvoz, ali i pritiskati domaće proizvođače. Na našoj platformi, Eulerpool, pružamo alate za praćenje i analizu valutnih kretanja i njihovih učinaka na uvoz. Pored izravnih ekonomskih učinaka, uvoz ima i značajne političke implikacije. Trgovinski sporazumi, carinske barijere i druge regulative često su ključni faktori koji utječu na volumen i vrstu uvoza. Na primjer, strože carinske mjere mogu zaštititi domaću proizvodnju, ali i povećati cijene uvoznih proizvoda za potrošače. Globalni trgovinski odnosi i geopolitičke tenzije također mogu značajno utjecati na obrazac uvoza. U posljednjih nekoliko godina, svijet je svjedočio značajnim promjenama u globalnim trgovinskim tokovima, potaknutim čimbenicima poput pandemije COVID-19 i globalnih napetosti. Takvi događaji često izazivaju disrupcije u lancima opskrbe, što može uzrokovati nagle promjene u uvozu određenih kategorija proizvoda. U tom kontekstu, praćenje aktualnih podataka o uvozu postaje još važnije za procjenu ekonomskih rizika i prilike. Na Eulerpool platformi, osim pružanja podataka, nudimo i analitičke alate koji pomažu korisnicima da donesu obrazovane odluke. Na primjer, korisnici mogu pregledavati trendove uvoza kroz različite vremenske periode, uspoređivati uvoz različitih zemalja, te analizirati povezanost uvoza s drugim makroekonomskim indikatorima poput inflacije, nezaposlenosti i gospodarskog rasta. Jedan od ključnih proizvoda našeg portala su individualizirana izvješća koja nude dublje uvide i prilagođene analize. Ovakva izvješća mogu biti izuzetno korisna za poslovne subjekte koji planiraju međunarodne ekspanzije, kao i za državne agencije koje se bave postavljanjem trgovinskih politika i regulacija. Naš cilj je omogućiti korisnicima pristup sveobuhvatnim i ažuriranim informacijama koje su ključne za donošenje strateških odluka. Konačno, važno je napomenuti da uspješan pristup uvozu zahtijeva integrirani pristup koji uzima u obzir ekonomsku, političku i društvenu dinamiku. Na Eulerpool platformi ponosimo se time što pružamo sveobuhvatne podatke i analitiku koji omogućuju našim korisnicima da razumiju složenost međunarodne trgovine i da se prilagode promjenjivom globalnom okruženju. Uzevši u obzir sve aspekte uvoza i njegovu važnost u makroekonomiji, pružamo vam najvjerodostojnije i najdetaljnije informacije koje će vam pomoći da razumijete i navigirate kroz kompleksni svijet međunarodne trgovine. Naš cilj je da vam pružimo alate i uvide potrebne za optimizaciju vaših poslovnih strategija i donošenje informiranih odluka koje će doprinijeti rastu i uspjehu vaše organizacije. Pratite nas na Eulerpool platformi za najnovije makroekonomske podatke i analize o uvozu i drugim ključnim ekonomskim indikatorima.
Uvozi Norveška — FAQ
What is the current Uvozi in Norveška?
The current Uvozi in Norveška is 88,327 milijardiNOK as of 01. 02. 2026..
How has the Uvozi in Norveška changed recently?
The Uvozi in Norveška increased from 78,555 milijardiNOK (01. 01. 2026.) to 88,327 milijardiNOK (01. 02. 2026.).
What is the all-time high for Uvozi in Norveška?
The all-time high for Uvozi in Norveška was 104,08 milijardiNOK, recorded on 01. 10. 2024..
What is the all-time low for Uvozi in Norveška?
The all-time low for Uvozi in Norveška was 696,00 mil.NOK, recorded on 01. 07. 1960..
What is the historical average of Uvozi in Norveška?
The historical average of Uvozi in Norveška is 24,62 milijardiNOK, calculated over the period from 01. 01. 1960. to 01. 12. 2025..
Where does the Uvozi data for Norveška come from?
The Uvozi data for Norveška is sourced from Statistics Norway and published on Eulerpool.