Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Analyse
Profil
Horizen Dionica

Horizen

ZEN

Tečaj

9,71
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

Horizen Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
BinanceZEN/USDT7,56136.992,47102.073,142,43 mil.0,02cex517,0009. 07. 2025. 06:23
BitgetZEN/USDT7,56293.757,87252.912,602,03 mil.0,10cex544,0009. 07. 2025. 06:24
HTXZEN/USDT7,561.876,141.842,491,48 mil.0,08cex329,0009. 07. 2025. 06:23
MEXCZEN/USDT7,56152.282,97159.471,78712.993,650,03cex512,0009. 07. 2025. 06:18
BiboxZEN/USDT7,996.702,646.827,65710.810,400,27cex204,0009. 07. 2025. 06:21
XXKKZEN/USDT7,57115.243,47139.920,99708.448,080,05cex92,0009. 07. 2025. 06:21
HotcoinZEN/USDT7,562.909,991.471,90533.814,420,07cex195,0009. 07. 2025. 06:23
LBankZEN/USDT13,8755.164,3158.336,25443.571,370,01cex436,0008. 04. 2025. 06:35
WhiteBITZEN/USDT7,555.485,511.802,76363.085,400,03cex99,0009. 07. 2025. 06:18
BybitZEN/USDT7,5743.111,1364.725,86320.564,270,02cex324,0009. 07. 2025. 06:21
1
2
3
4
5
...
6

Horizen FAQ

Što je Horizen (ZEN)?

Pokrenut 2017. godine pod upravom Horizen DAO-a, Horizen ekosustav je optimiziran za uporabu slučajeva sa znanjem nula. Horizen 2.0 mreža u potpunosti podržava EVM i ima nativnu integraciju sa zkVerify, modularnim rješenjem za verifikaciju dokaza, što može smanjiti troškove za 90% ili više. Horizen je prvi koji je izgradio specijalizirani EVM optimiziran za razvoj ZK aplikacija, donoseći neviđenu učinkovitost i ekonomičnost za ZK aplikacije. Razvojni programeri ZK dApp-a često se suočavaju s poteškoćama u pisanju i reviziji verifier ugovora, koji su bitni za verifikaciju ZK dokaza. Potreba za učinkovitijim i sigurnijim rješenjem dovela je do razvoja Horizen 2.0, koji nudi ugrađene unaprijed kompajlirane ugovore (poznate kao prekompajle) za obradu verifikacije dokaza, smanjujući tako razvojni teret i unapređujući sigurnost. Horizen 2.0 koristi Substrate okvir za strukturiranje arhitekture čvorova u dvije glavne komponente: Core Client i WebAssembly (Wasm) izvršavanje. Ova podjela omogućuje modularan i učinkovit dizajn s jasnom podjelom odgovornosti. Postoji širok raspon slučajeva korištenja tehnologije nula znanja u decentraliziranim aplikacijama, uključujući verifikaciju identiteta, DeFi, sustave glasovanja, onchain gaming, verifikabilno računanje, strojno učenje i autentifikaciju medija. ZEN je token za upravljanje i korisnost u Horizen ekosustavu.

Tko su osnivači Horizena?

Dr. Rob Viglione suosnivač je i izvršni direktor Horizen Labs-a. Ima doktorat iz financija, MBA iz financija i marketinga te diplomu iz fizike i primijenjene matematike. Osim toga, Rob je bio savjetnik nekim od najtransformativnijih blockchain projekata na globalnoj razini, uključujući Aave, a prethodno je radio kao znanstvenik u svemirskoj industriji. Suosnivač Rolf Versluis iskusan je vlasnik poduzeća u IT industriji i posjeduje srednje veliku rudarsku operaciju. U prošlosti, Rolf je radio u Cisco Systemsu, industriji poluvodiča i kao časnik s nuklearnom obukom u američkoj podmorničkoj postrojbi. Jane Lippencott bila je članica osnivačkog tima i koautorica originalnog whitepapera. Sada je partnerica u a16z Crypto, jedinici za digitalnu imovinu velikog poduzetničkog ulaganja Andreessen Horowitz, a prethodno je bila suradnica u Winklevoss Capitalu. Jane je sudionica VC kohorte 2021. u All Rise, savjetnica u Teller Finance, i mentorica u Open Web Collective, kao i mentorica u Celo i Katapult Akceleratoru. Suradnica je na Nakamoto.com. Radila je kao mentorica u Blockchain for Social Impact Coalition (BSIC), mentorica u dLab i mentorica u Ethereum Classic Labs, savjetnica u Unbounded Capital, mentorica u Techstarsu, i bila je članica odbora u Cordu. Napomena: Za horizen podatke i vrijednosti, pogledajte Eulerpool.

Što Horizen čini jedinstvenim?

Horizen je poznat po svojoj stručnosti u tehnologiji blockchaina temeljenoj na nultom znanju. Tim Horizena učinio je nekoliko napredaka u području kriptografije, uključujući izdanje jednog od prvih rješenja za skalabilnost temeljenog na nultom znanju pod nazivom Zendoo. Horizen 2.0 je prva specijalizirana EVM blockchain platforma dizajnirana s unaprijed sastavljenim elementima izravno ugrađenima u EVM za verifikaciju dokaza. Ovo čini Horizen optimalnom platformom za ZK dApps, koji uključuju bilo koju vrstu decentralizirane aplikacije koja generira, koristi i/ili verificira ZK dokaze. Horizen 2.0 je potpuno EVM-kompatibilna parachain mreža povezana s zkVerify relay lancem, što omogućuje pristup mehanizmima dokazivanja izravno unutar aplikacijskog sloja. Ovo omogućuje razvojnim programerima da verificiraju dokaze koristeći sustav dokazivanja koji najbolje odgovara aplikaciji koju razvijaju. Iako se zkVerify može koristiti iz bilo koje aplikacije ili mreže, korištenje unutar sigurnih granica Horizena 2.0 uklanja potrebu za komunikacijom među lancima i dodatno smanjuje troškove. Korištenje Horizenovog EVM-a kao puta do okoliša temeljenog na nultom znanju smanjuje latenciju uvedenu uobičajenom komunikacijom između lanaca, povećavajući brzinu i ukupnu izvedbu ZK aplikacija. Mreža nudi sve širi popis verifikatora koji uključuju Fflonk, Risc0, Groth16 i UltraPlonk. Horizen je decentraliziran na tehničkoj razini i većinskim dijelom svoje organizacije prešao je na DAO strukturu. Horizen koristi ZenIP proces za standardizaciju postupka predlaganja značajnih promjena u Horizonteovoj bazi koda i ekosustavu. Danas se tim Horizena fokusira na izgradnju moderne, skalabilne rješenja za poravnanje koja pomaže u povećanju modularnosti i postavlja temelje za veću suradnju u Web3 području.

Koliko Horizen (ZEN) kovanica je u opticaju?

ZEN ima maksimalnu ponudu od 21.000.000 kovanica, od kojih je nešto više od 15.200.000 u optjecaju od srpnja 2024. prema Eulerpoolu.

Kako je Horizen mreža osigurana?

Delegirani dokaz o udjelu (DPoS) koristi se za osiguranje Horizen 2.0, čime se osigurava kontinuitet i stabilnost. Međutim, u ovoj novoj iteraciji, tvorci blokova Horizena nazivaju se kolatorima, što odražava njihovu ulogu unutar strukture parachain-a. DPoS je mehanizam konsenzusa koji poboljšava učinkovitost i skalabilnost blockchain mreža uvođenjem sloja delegiranja u procesu stakinga. Vlasnici tokena glasuju za izbor malog broja delegata koji su odgovorni za proizvodnju blokova i održavanje mrežnog rada. Horizen 2.0 je usvojio hibridni model konsenzusa inspiriran Moonbeam-om, koji je uspješno implementirao DPoS kako bi postigao visoke performanse i skalabilnost. U skladu s tim, Nimbus okvir se koristi za odabir kolatora, osiguravajući sofisticiran i pravedan proces. Proces odabira kolatora koristi filtre kako bi osigurao da budu odabrani samo najkvalificiraniji sudionici, dok također koristi siguran izvor entropije za održavanje pravednosti i sprječavanje dosluha. Struktura uključuje tri ključna aspekta: Filtriranje stavki, Filtriranje fiksne veličine podskupa i Izvor entropije. Prvo, Filtriranje stavki određuje prihvatljivost kandidata za kolatora temeljem njihovog uloga. Samo kvalificirani i angažirani sudionici su podobni za proizvodnju blokova i održavanje mrežnog rada, čime se poboljšava cjelokupna pouzdanost. Filtriranje fiksne veličine podskupa dodatno pročišćava ovaj bazen kandidata na upravljiv broj aktivnih kolatora za svaki slot proizvodnje blokova. To osigurava da je unaprijed određen broj kolatora izabran za održavanje mreže, pružajući ravnotežu između decentralizacije i učinkovitosti. Na kraju, Izvor entropije uvodi siguran i nepredvidljiv element slučajnosti kako bi se spriječio dosluh i osigurala poštena distribucija odgovornosti za validaciju.

Horizen investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u Horizen također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.