Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
Ghost Dionica

Ghost

GHOST

Tečaj

0,05
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

Ghost Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
TradeOgreGHOST/BTC0,020012,280,00cex1,0009. 07. 2025. 06:21
Nonkyc.io ExchangeGHOST/USDT0,020,800,183,610,00cex1,0009. 07. 2025. 06:21
1

Ghost FAQ

Što je Ghost (GHOST)?

Ghost je decentralizirani ekosustav koji je pokrenut 2020. godine s jednostavnim ciljem, privatnosti. Transakcije koje se obavljaju privatno i anonimno smatraju se osnovnim ljudskim pravom. Većina ljudi vjeruje da je Bitcoin siguran za korištenje jer je prva kriptovaluta ili zbog snažnih značajki privatnosti. Istina je zapravo suprotna. Relativno je lako pratiti podrijetlo svake transakcije i na kraju otkriti identitet korisnika. Ghost je dizajniran za zamagljivanje transakcija unutar mreže kako na strani primatelja, tako i na strani pošiljatelja, te skrivanja svih elemenata navedene transakcije kroz vrhunsku kriptografiju. Tim koji stoji iza Ghosta snažno vjeruje u privatnost za sve, uz jednostavnost obavljanja transakcija bez obzira na informatičku pismenost korisnika. Ghost pruža zaštitu svim korisnicima i financijsku slobodu.

Tko su izvorni osnivači Ghosta?

Podrijetlo Ghosta vezuje se uz Particl, kriptovalutu usmjerenu na privatnost i decentralizaciju, koja je lansirana 2017. godine. Particl je fork Bitcoina. Početkom 2020. tim koji stoji iza Ghosta razvijao je Particleovu osnovu i započeo rad na revizijama i dodacima koda, te je tako rođen GHOST. U početku, nekolicina developera, koji žele ostati anonimni, počeli su razvijati novu kriptovalutu usmjerenu na privatnost koja je potpuno decentralizirana i nudi neusporedivu privatnost. Josh Case jedan je od suosnivača koji je ovu viziju pretvorio u stvarnost. Valja napomenuti da se John McAfee također smatra jednim od suosnivača Ghosta, premda je njegovo sudjelovanje u projektu ograničeno na oglašavanje. U nastojanju da ekosustav Ghosta postane još decentraliziraniji, Josh Case odstupio je s bilo kakvih autoritativnih uloga. Od tada je projekt u rukama zajednice. Prema privremenom modelu upravljanja Ghostom, zajednica odlučuje o smjeru projekta.

Što Ghost čini drugačijim?

Postoji niz značajki koje razlikuju jedinstveni kod Ghosta. Jedna od najvažnijih stavki projekta je decentralizacija. Ghost želi postati standard kada su u pitanju sustavi bez povjerenja. Ghost djeluje na metodi konsenzusa Proof-of-Stake. Ovo omogućuje korisnicima da osiguraju blockchain ulaganjem svojih novčića, za što zauzvrat dobivaju nagrade. Korisnici koji imaju status "Ghost Veteran" su oni koji posjeduju dovoljno novčića da bi bili kvalificirani za bonus nagrade iz mreže. Veterani zarađuju dodatne nagrade koje se distribuiraju jednom mjesečno svim prihvatljivim veteranima, uključujući dnevne nagrade za staking. To čini Ghostove nagrade za staking jednim od najviših u industriji. Privatnost se ostvaruje putem nekoliko posebnih atributa. Dok drugi privatni novčići imaju 'selektivnu anonimnost', Ghost po defaultu skriva svaku transakciju s obje strane, primatelja i pošiljatelja. Ovo se postiže pomoću Dandelion++. Kako bi dodatno povećao anonimnost korisnika, Ghost koristi i povjerljive transakcije i RingCT, dok istovremeno koristi Bulletproofs kako bi smanjio naknade i ubrzao vrijeme transakcije. Postoji nekoliko drugih implementacija koje će biti dodane na blockchain u budućnosti, pogledajte naš plan razvoja za detalje.

Ghost investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u Ghost također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.