Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Analyse
Profil
DxChain Token Dionica

DxChain Token

DX

Tečaj

0,00
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

DxChain Token Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
ProBit GlobalDX/BTC0,000082,420cex1,0002. 05. 2025. 09:51
ProBit GlobalDX/USDT0,000018,580,00cex1,0009. 07. 2025. 06:15
GateDX/USDT0,000000cex1,0013. 06. 2025. 06:09
Gate.ioDX/ETH0,000000cex1,0008. 04. 2025. 06:32
1

DxChain Token FAQ

Što je DxChain (DX)?

DxChain je blockchain mreža osmišljena za izgradnju web3 platforme za aplikacije koja podržava pametne ugovore i međulančane ekosustave. Beta verzija je pokrenuta 2018. godine, a glavni cilj DxChain-a je razviti siguran i skalabilan međulančani ekosustav te riješiti praktične probleme kako bi se ojačali NFT, DeFi i druga područja.

Tko su osnivači DxChain-a?

Allan Zhang jedan je od osnivača DxChain. Diplomirao je informacijsko upravljanje na Southeast University 1999. godine. Godine 2013. Zhang je osnovao Trustlook AI Cybersecurity, gdje i dalje obnaša dužnost izvršnog direktora. Gospodin Zhang također je bio dio Palo Alto Networks i TELUS Security Solutiona kao viši inženjer za istraživanje ranjivosti. James Li je drugi suosnivač DxChain. Li je imao pozicije u Lucent Technologies i nCircle Network Security. Godine 2013. pridružio se Allanu Zhangu u njegovom projektu Trustlook AI Cybersecurity i 2018. počeli su raditi na DxChainu.

Što čini DxChain jedinstvenim?

DxChain ima za cilj izgraditi cross-chain ekosustav i nastoji pružiti platformu koja omogućava programerima izradu dApps-a s niskim pragom korištenja, nudeći alate i predloške, tako da većina korisnika lako može primijeniti i pokrenuti aplikaciju. DxChain rekonstruira tehničku arhitekturu odvajanjem ugrađenih ugovora sustava od sloja sučelja, sloja konsenzusa, jezgrenog sloja, sloja aplikacije itd., što može bolje osigurati brzinu obrade ugovora i olakšati fleksibilnost naknadnih nadogradnji konsenzusa.

Koliko DxChain (DX) kovanica je u opticaju?

Ukupna ponuda DX tokena iznosi 100.000.000.000, dok maksimalna ponuda tokena nije objavljena do ožujka 2021. Od ukupne ponude tokena, više od 25% bilo je namijenjeno za distribuciju tijekom prodaje tokena. Ova prodaja uključivala je bonuse za istaknute investitore. Dodatnih 3,85% DX tokena bilo je namijenjeno za prvu fazu marketinške kampanje, a dodatnih 1,25% tokena distribuirano je tijekom bonus faze marketinga. Oko 6,25% ukupne ponude tokena bilo je rezervirano za temeljnu uporabu, dok su članovi tima nagrađeni s ukupno 5% svih DX tokena. Oko 43% svih proizvedenih tokena dostupno je kao cirkulirajuća ponuda.

Kako je DxChain mreža osigurana?

DxChain se oslanja na DPoS mehanizam konsenzusa kako bi osigurao transakcije i učinkovitost aktivnosti na lancu. Za razliku od tradicionalno popularnih mehanizama konsenzusa poput dokaz o radu (PoW), DPoS ima karakteristike demokratizacije, niske latencije i visoke istodobnosti, čime sprečava centralizaciju i zlonamjernu upotrebu kroz proces glasanja i izbora. DxChain također koristi Merkle Patricia Trie (MPT) kao strukturu podataka za organiziranje i upravljanje važnim podacima na lancu. Transakcije neće biti zabilježene kako bi se spriječilo stvaranje zlonamjernih blokova ako su podaci čvora zlonamjerno promijenjeni.

Gdje možete kupiti DxChain (DX)?

Token DX može se trgovati na sljedećim burzama: * ProBit Exchange * Gate.io Pročitajte više o kupnji kriptovaluta na blogu Eulerpool.

DxChain Token investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u DxChain Token također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.