Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Analyse
Profil
DOJO Protocol Dionica

DOJO Protocol

DOAI

Tečaj

0,00
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

DOJO Protocol Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
KuCoinDOAI/USDT0,00850,81776,85121.706,960,01cex154,0009. 07. 2025. 06:23
GateDOAI/USDT0,001.082,77894,6479.773,460,00cex77,0009. 07. 2025. 06:23
CoinExDOAI/USDT0,00003.821,610,00cex1,0009. 07. 2025. 06:23
MEXCDOAI/USDT0,007,49975,432.186,900cex88,0016. 05. 2025. 11:39
TothemoonDOAI/USDT0,0010,079,97605,360,00cex1,0008. 04. 2025. 06:32
1

DOJO Protocol FAQ

{ "q": "about", "a": "DOJO Protocol ($DOAI) je inovativna blockchain mreža posebno dizajnirana za monetizaciju AI podataka i obuku GPU-a. To je platforma koja integrira naprednu blockchain tehnologiju s najnovijim AI mogućnostima, s ciljem revolucioniranja načina na koji se AI modeli treniraju, razvijaju i monetiziraju. Pokrenuta je 29. srpnja 2024. od strane temeljene ekipe.", "rank": "0" }

Što je DOJO Protocol?

DOJO Protocol (DOAI) predstavlja vodeću blockchain mrežu prilagođenu za monetizaciju podataka umjetne inteligencije i trening GPU-ova. Pokrenuta 29. srpnja 2024., integrira naprednu blockchain tehnologiju s najsuvremenijim AI mogućnostima, revolucionirajući obuku, razvoj i monetizaciju AI modela. U svojoj srži, DOJO Protocol nudi jedinstvenu platformu za dijeljenje GPU resursa, omogućujući učinkovitu i isplativu obuku AI modela. Ova značajka posebno je korisna za developere i istraživače kojima je potrebna značajna računalna snaga, ali nemaju resurse za održavanje vlastite GPU infrastrukture. Korištenjem decentralizirane prirode blockchaina, DOJO Protocol osigurava da su GPU resursi raspodijeljeni pošteno i transparentno. Osim dijeljenja GPU-a, DOJO Protocol pruža VPN uslugu namijenjenu sigurnosti transakcija i zaštiti korisničkih podataka. Ova VPN usluga ključna je za održavanje privatnosti i sigurnosti u sve povezanijem digitalnom okruženju. Korisnici mogu provoditi transakcije i dijeliti podatke bez straha od neovlaštenog pristupa ili narušavanja sigurnosti. Usmjerenost mreže na monetizaciju AI podataka omogućuje korisnicima učinkovitu monetizaciju njihovih AI skupova podataka. Korištenjem nepromjenjive knjige blockchaina, DOJO Protocol osigurava da su transakcije podataka transparentne i provjerljive, potičući povjerenje među sudionicima. Ovaj aspekt je ključan za industrije temeljene na podacima, gdje su integritet i autentičnost podataka od najveće važnosti. DOJO Protocolova mjerila razvoja ističu ambiciozne planove za budući razvoj, uključujući poboljšanja platforme za dijeljenje GPU-a i uvođenje novih značajki za podršku integracije AI-a i blockchaina. Inovativni pristup protokola pozicionira ga kao značajnog igrača na sjecištu AI i blockchain tehnologije. Za detaljnije informacije posjetite Eulerpool.

Koja je tehnologija iza DOJO Protokola?

Tehnologija iza DOJO Protocola (DOAI) predstavlja fascinantnu kombinaciju mogućnosti blockchaina i umjetne inteligencije (AI), osmišljena da transformira monetizaciju AI podataka i obuku GPU-a. Pokrenut 29. srpnja 2024., DOJO Protocol se izdvaja integracijom napredne blockchain tehnologije s najsuvremenijim AI značajkama, stvarajući snažnu platformu za razvoj i monetizaciju AI modela. U svojoj srži, DOJO Protocol djeluje na blockchain mreži dizajniranoj da osigura transparentnost, sigurnost i decentralizaciju. Tehnologija distribuirane knjige blockchaina bilježi sve transakcije na mreži računala, što čini gotovo nemogućim da bilo koji pojedinačni entitet promijeni podatke bez konsenzusa. Ova decentralizirana priroda ključna je u sprečavanju napada zlonamjernih aktera. Na primjer, ako netko pokuša lažirati transakciju, mehanizam konsenzusa mreže—obično Proof of Work (PoW) ili Proof of Stake (PoS)—bi detektirao nedosljednost i odbacio lažnu aktivnost. Jedna od izvanrednih značajki DOJO Protocola je DojoVPN. Ova virtualna privatna mreža poboljšava sigurnost enkripcijom podataka i maskiranjem IP adresa korisnika, što otežava hakerima presretanje ili praćenje transakcija. DojoVPN osigurava da podatci podijeljeni unutar mreže ostanu povjerljivi i sigurni, što je posebno važno za osjetljive podatke AI obuke. Druga ključna komponenta je Dojo GPU, decentralizirana mreža GPU-ova (grafičkih procesnih jedinica) koja pruža računsku snagu potrebnu za obuku AI-a. Iskorištavanjem distribuirane mreže GPU-ova, DOJO Protocol može ponuditi skalabilna i isplativa rješenja za AI developere. Ovaj decentralizirani pristup ne samo da smanjuje troškove obuke AI-a nego i demokratizira pristup snažnim računalnim resursima, omogućujući manjim developerima da se natječu s većim entitetima. GPU Training Layer je još jedan inovativni aspekt DOJO Protocola. Ovaj sloj omogućuje učinkovitu obuku AI modela optimizacijom korištenja dostupnih GPU resursa. Osigurava da su AI modeli obučeni brže i preciznije, što je neophodno za razvoj najmodernijih AI aplikacija. GPU Training Layer također uključuje napredne algoritme za ravnomjernu raspodjelu opterećenja po mreži, čime se sprječavaju uska grla i osigurava nesmetan rad. Uz ove značajke, DOJO Protocol koristi pametne ugovore za automatiziranje i osiguranje transakcija unutar mreže. Pametni ugovori su samostalno izvršni ugovori s uvjetima ugovora izravno napisanim u kodu. Oni automatski provode i izvršavaju uvjete kada su zadovoljeni unaprijed definirani uvjeti, eliminirajući potrebu za posrednicima i smanjujući rizik od ljudske pogreške ili prijevare. Kombinacija blockchaina i AI mogućnosti u DOJO Protocolu stvara moćnu platformu za monetizaciju AI podataka. Pružajući sigurno i transparentno okruženje za razmjenu podataka, DOJO Protocol omogućuje vlasnicima podataka da monetiziraju svoje podatke pritom osiguravajući da AI developeri imaju pristup visokokvalitetnim skupovima podataka. Ovaj simbiotski odnos potiče inovacije i ubrzava razvoj AI tehnologija. Nadalje, plan razvoja platforme uključuje planove za kontinuirano poboljšanje i širenje. Buduća ažuriranja imaju za cilj unaprijediti skalabilnost, sigurnost i funkcionalnost mreže, osiguravajući da DOJO Protocol ostane na čelu integracije AI i blockchaina.

Koje su stvarne primjene DOJO Protokola?

DOJO Protocol (DOAI) je pionirska blockchain mreža dizajnirana posebno za monetizaciju AI podataka i GPU trening. Pokrenut 29. srpnja 2024., integrira naprednu blockchain tehnologiju sa najmodernijim AI mogućnostima kako bi revolucionirao način na koji se AI modeli treniraju, razvijaju i monetiziraju. Jedna od primarnih stvarnih primjena DOJO Protocola je njegova aplikacija za ekonomiju podataka. Ova aplikacija olakšava vibrantno tržište za razmjenu podataka, omogućujući korisnicima da sigurno i učinkovito monetiziraju svoje podatke. Iskorištavanjem blockchain tehnologije, aplikacija osigurava transparentnost i sigurnost u transakcijama, čineći je atraktivnom platformom za pružatelje i potrošače podataka. Druga značajna aplikacija je DOJO VPN usluga. Ova usluga korisnicima pruža sigurno i privatno internet pretraživanje. Korištenjem blockchain tehnologije, VPN osigurava da su korisnički podaci enkriptirani i zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Ova aplikacija ne samo da poboljšava privatnost već generira stalne prihode i naknade za transakcije za mrežu. DOJO Protocol također integrira staking i DeFi (Decentralizirane Financije) mogućnosti. Korisnici mogu stakeati svoje DOAI tokene kako bi zaradili nagrade, što potiče zadržavanje tokena i stabilnost mreže. Uz to, DeFi integracije protokola omogućuju korisnicima sudjelovanje u raznim financijskim aktivnostima, kao što su posuđivanje, zaduživanje i farming prinosa, dodatno poboljšavajući korisnost DOAI tokena. U području umjetne inteligencije, DOJO Protocol facilitira monetizaciju AI podataka i GPU trening. Pružajući decentraliziranu platformu za treniranje AI modela, omogućuje developerima pristup računalnim snagama potrebnim za treniranje složenih AI modela. Ova aplikacija ne samo da demokratizira pristup AI resursima već također potiče sudionike kroz DOAI token. DOJO Protocol također služi kao transakcijska valuta unutar svog ekosustava. Korisnici mogu koristiti DOAI tokene za razne transakcije, uključujući plaćanje usluga, pristup premium značajkama, i poticanje sudionika mreže. Ova višestruka korisnost DOAI tokena osigurava njegovu relevantnost i potražnju unutar DOJO ekosustava. Te primjene zajednički doprinose rastu i održivosti DOJO Protocola, čineći ga svestranom i vrijednom platformom u blockchain i AI krajoliku.

Koji su ključni događaji bili za DOJO Protocol?

DOJO Protocol (DOAI) je napredna blockchain mreža dizajnirana posebno za monetizaciju podataka umjetne inteligencije i obuku putem GPU-a. Integrirajući naprednu blockchain tehnologiju s najnovijim AI sposobnostima, ima za cilj revolucionirati obuku, razvoj i monetizaciju AI modela. Pokrenut 29. srpnja 2024. godine od strane tima na čelu s izvršnim direktorom Johnom Fengom i tehničkom direktoricom Jane Smith, DOJO Protocol brzo je ostvario značajan napredak u područjima blockchaina i AI-a. Razvoj i izdavanje prototipa označilo je prvu veliku prekretnicu za DOJO Protocol. Ova početna faza pokazala je potencijal platforme, postavljajući temelje za daljnji napredak. Nakon prototipa, lansiranje testne verzije omogućilo je šire testiranje i dobivanje povratnih informacija, osiguravajući robusnost i skalabilnost platforme. Javno lansiranje DOJO Protocola bilo je još jedan ključni događaj, otvarajući platformu širem krugu korisnika i omogućavajući širenje sudjelovanja u njenom ekosustavu. Ovo lansiranje bilo je ključno za uspostavljanje prisutnosti DOJO Protocola u zajednicama blockchaina i AI-a. Značajan tehnološki napredak postignut je objavom DOJO GPU Mining funkcionalnosti. Ova je značajka iskoristila jedinstvene sposobnosti platforme, omogućavajući korisnicima korištenje svojih GPU resursa za aktivnosti rudarenja, čime se poboljšava računalna snaga i učinkovitost mreže. Jedno od najvažnijih postignuća za DOJO Protocol bilo je dostići 10.000 aktivnih GPU rudara i preko 100.000 VPN čvorova diljem svijeta. Ova prekretnica naglasila je rastuće usvajanje i skalabilnost platforme, ističući njen potencijal za podršku velikoj i decentraliziranoj mreži korisnika. Vodstvo Johna Fenga, koji ima magisterij iz računalnih znanosti sa sveučilišta UCLA i prethodno je bio operativni direktor u Tars AI-u, bilo je ključno u usmjeravanju razvoja platforme. Uz njega, tehnička direktorica Jane Smith odigrala je ključnu ulogu u nadgledanju tehničkih aspekata i osiguravanju besprijekorne integracije AI i blockchain tehnologija. DOJO Protocol dostupan je za trgovanje na više burzi, nudeći korisnicima priliku za sudjelovanje u njegovom ekosustavu. Unatoč trgovanju po nižoj cijeni u usporedbi s najvišom cijenom svih vremena, platforma i dalje privlači interes zbog svog inovativnog pristupa i potencijala za rast u sektorima AI-a i blockchaina.

Tko su osnivači DOJO Protokola?

DOJO Protocol (DOAI) ističe se kao pionirska blockchain mreža prilagođena monetizaciji AI podataka i obuci GPU-a. Umovi iza ove inovativne platforme su John Feng, Jane Smith i Paul Xu. John Feng, s bogatim iskustvom u blockchain tehnologiji, predvodio je tehničku arhitekturu DOJO Protocola. Jane Smith, stručnjakinja za AI, igrala je ključnu ulogu u integraciji naprednih AI funkcionalnosti na platformu. Paul Xu, poznat po svojoj stručnosti u monetizaciji podataka, fokusirao se na stvaranje besprijekornog ekosustava za obuku i razvoj AI modela. Njihovi zajednički napori postavili su DOJO Protocol kao revolucionarnu silu u blockchain i AI sektorima.

DOJO Protocol investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u DOJO Protocol također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.