Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Analyse
Profil
Dero Dionica

Dero

DERO

Tečaj

0,56
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

Dero Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
TradeOgreDERO/USDT0,50275,1095,0016.502,110,72cex101,0009. 07. 2025. 06:21
CoinExDERO/USDT0,51187,86119,666.152,250,01cex105,0009. 07. 2025. 06:23
CoinExDERO/BTC0,51115,7330,144.937,870,00cex13,0009. 07. 2025. 06:23
TradeOgreDERO/BTC0,516,72174,571.345,910,06cex1,0009. 07. 2025. 06:21
XeggeXDERO/USDT0,430019,320,03cex1,0026. 06. 2025. 14:51
Nonkyc.io ExchangeDERO/USDT0,430,088,868,750,00cex2,0009. 07. 2025. 06:21
SafeTradeDERO/USDT0,49001,420,00cex1,0009. 07. 2025. 06:21
1

Dero FAQ

Što je Dero (DERO)?

Dero je prvi kriptovalutni projekt koji kombinira blockchain dokaz-o-radu s DAG strukturom blokova i potpuno anonimnim transakcijama. Cilj mu je biti revolucionarno poboljšanje u odnosu na postojeće privatne novčiće kao što su Monero (XMR) ili Z-Cash (ZEC). Dero to namjerava postići kombiniranjem najboljeg iz oba mehanizma konsenzusa. Njegova implementacija gradi glavnu lančanu strukturu iz DAG mreže blokova, koja se odnosi na glavne blokove i sporedne blokove. Sporedni blokovi doprinose sigurnosti lanca kroz dokaz-o-radu, čineći tradicionalne napade od 51% nemogućima. Za razliku od tradicionalnih blockchaina, Dero transakciju smatra najmanjom jedinicom obrade, a ne blok. Stoga, blokovi na Derou mogu sadržavati duplikate ili transakcije dvostruke potrošnje, ali ih klijentski protokol filtrira i mreža ih ignorira. Jednostavno rečeno, Dero navodno uspijeva kombinirati sigurnost i decentralizaciju blockchaina dokaza-o-radu s skalabilnosti i brzinom transakcija DAG tehnologije. Cilj Deroa je postaviti mrežu blockchaina koja može služiti poslovanjima i pojedincima širom svijeta te podržavati sigurne, brze i anonimne transakcije i izvršenje pametnih ugovora.

Tko su osnivači Dero?

Dero je pokrenut u prosincu 2017. godine od strane tima od tri stalno zaposlena programera. Tim je anoniman, ali tvrdi da svaki od njih ima više od desetljeća iskustva u kriptografiji, uz višegodišnje iskustvo u razvoju blockchaina. S obzirom na složenost projekta i prekretnice koje je tim postigao — u osnovi je osmislio potpuno novi mehanizam konsenzusa u Golang-u, programskom jeziku s visokim stupnjem otpornosti na sigurnosne ranjivosti — može se sa sigurnošću pretpostaviti da je Dero stvoren od strane ljudi s dugogodišnjim praktičnim iskustvom u kriptografiji.

Što Čini Dero Jedinstvenim?

Dero je razvijen od nule kako bi podržao milijune korisnika s poboljšanom pouzdanošću, privatnošću, sigurnošću i upotrebljivošću. Slijedio je pristup "izgradi pa će doći" u smislu da se tim najprije usredotočio na dizajniranje funkcionalne tehnologije, a tek potom na marketing. Jedna od ključnih značajki jest korištenje CryptoNote, protokola koji skriva pošiljatelja i primatelja transakcije, štiteći identitet svih uključenih strana i osiguravajući privatnost. Također je prva blockchain tehnologija koja ima potpuni SSL u peer-to-peer sloju. To šifrira sav promet unutar mreže i skriva ga od pružatelja internetskih usluga koji žele analizirati promet. Dero je također prvi CryptoNote blockchain koji omogućuje 75 transakcija u sekundi na svojoj izvornoj blockchain mreži, bez korištenja skalabilnih rješenja poput lightning mreža. Važno je napomenuti da je to znatno iznad otprilike pet transakcija u sekundi koje postiže Bitcoin. Nadalje, ima deset puta brži Bulletproof od uobičajenog. Bulletproofs su kriptografska tehnika koja smanjuje prostor potreban za zero-knowledge range postupke. Kao takav, Dero bi mogao riješiti slučajeve uporabe koji zahtijevaju privatnost kao što su usluge glasanja, usluge escrowa te certifikacija/validacija adresa. S obzirom na napredak tima do sada, uspostavljen je minimalno održivi proizvod u kolovozu 2018., a planirano je lansiranje pametnih ugovora na glavnoj mreži u trećem kvartalu 2021.; Dero može s pravom biti jedan od vodećih privatnih novčića na tržištu.

Koliko Dero (DERO) kovanica je u opticaju?

Dero ima maksimalnu ponudu od 18,4 milijuna. Početno predminiranje od dva milijuna DERO-a uspostavljeno je pri pokretanju mreže, ali nije dio cirkulirajuće ponude. Koristit će se za financiranje razvoja i marketinga. Dero ima stopu proizvodnje od 157.000 DERO godišnje s glatko varirajućom nagradom za blokove. Vrijeme bloka iznosi 27 sekundi, što je znatno brže od drugih blockchaina temeljenih na dokazu o radu, s vremenom potvrde od 4,5 minute.

Kako je Dero mreža osigurana?

Dero je dizajnirao svoj jedinstveni i moćni sigurnosni mehanizam. Osim navedenih značajki, Dero je implementirao novi algoritam rudarenja nazvan AstroBWT, otvoreni izvorni konsenzusni mehanizam temeljen na proof-of-work načelu "jedan CPU-jedan glas". Ovaj konsenzusni mehanizam smanjuje prednost specijaliziranog hardvera, sprječavajući vrstu rudarske oligarhije s kojom se Bitcoin suočava, gdje rudari koriste ASIC-ove za rudarenje Bitcoina. Time se nagrade za rudarenje raspodjeljuju pravednije te se konsenzus postiže većinskom odlukom putem procesorske snage mreže čvorova. Kombinirajući CryptoNote protokol s DAG-om, Dero je otporan na napade na brzinu hashiranja i soft forkove bez gubitka vremena rada. Također je najbrži blockchain temeljen na CryptoNote protokolu koji je implementiran.

Gdje možete kupiti Dero (DERO)?

DERO je dostupan na platformama KuCoin, TradeOgre, CoinEx i ViteX. Ako želite saznati više o kriptovalutama i kako ih početi kupovati, možete pročitati više na našem edukacijskom portalu — Alexandria.

Dero investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u Dero također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.