Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Analyse
Profil
Celo Dionica

Celo

CELO

Tečaj

0,22
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

Celo Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
UpbitCELO/KRW0,3149.019,81102.658,3213,45 mil.1,53cex402,0009. 07. 2025. 06:23
BinanceCELO/USDT0,3168.125,12124.432,3512,89 mil.0,11cex575,0009. 07. 2025. 06:23
GateCELO/USDT0,3152.456,4292.401,327,34 mil.0,29cex503,0009. 07. 2025. 06:23
LBankCELO/USDT0,3192.968,36138.530,937,34 mil.0,37cex503,0009. 07. 2025. 06:21
HTXCELO/USDT0,31282,5613.969,456,40 mil.0,34cex148,0009. 07. 2025. 06:23
BithumbCELO/KRW0,3140.455,4131.686,624,67 mil.0,87cex342,0009. 07. 2025. 06:20
OKXCELO/USDT0,318.764,6754.058,433,55 mil.0,23cex427,0009. 07. 2025. 06:23
WhiteBITCELO/USDT0,315.533,8712.939,323,01 mil.0,26cex273,0009. 07. 2025. 06:18
MEXCCELO/USDT0,311.896,911.808,152,89 mil.0,11cex296,0009. 07. 2025. 06:18
XXKKCELO/USDT0,311.541,932.240,032,85 mil.0,19cex1,0009. 07. 2025. 06:21
1
2
3
4
5
...
10

Celo FAQ

Što je Celo (CELO)?

Celo je blockchain bez dozvole s negativnim utjecajem na ugljik, s bogatim ekosustavom globalnih partnera koji grade inovativne Web3 aplikacije kako bi podržali inkluzivniji financijski sustav. Dostupan svima s mobilnim telefonom, Celo ekosustav sastoji se od decentraliziranog, proof-of-stake blockchain tehnološkog okvira (Celo platforma), CELO upravljačkog sredstva i nekoliko Mento stabilnih sredstava (cUSD, cEUR, cREAL) koja omogućuju korisnicima iz stvarnog svijeta korištenje digitalnih sredstava. Glavna Celo mreža otvorenog koda pokrenuta je na Dan planeta Zemlje 2020. godine. Celo zajednica je usvojila indikativni prijedlog upravljanja na lancu (temperature check) kako bi Celo migrirao na Ethereum sloj-2. Google Cloud, Deutsche Telekom, Telefonica i mnogi drugi pokreću validatore na Celo platformi. Danas platforma podržava više od 1.000 projekata u preko 150 zemalja koji grade na Celo platformi, pomažući u stvaranju uvjeta za prosperitet svih. Za više informacija posjetite Celo.org.

Tko su osnivači Cela?

Celo su 2017. godine suosnovali Rene Reinsberg, sadašnji predsjednik Celo Foundation; Marek Olszewski, trenutni glavni tehnički direktor u cLabs; i Sep Kamvar, računalni znanstvenik, umjetnik i bivši profesor na MIT Media Lab.

Što čini Celo jedinstvenim?

Celo je karbonski negativna, dozvolenca blockchain mreža koja podržava CELO governance imovinu i druge ERC-20 Mento stabilne imovine, koje se mogu koristiti za plaćanje transakcijskih naknada. Sa svojom interoperabilnošću, kompatibilnošću između lanaca i misijom stvaranja uvjeta za prosperitet za sve, Celo je sposoban približiti regenerative finance (ReFi) pokret širem krugu, ubrzavajući globalnu financijsku inkluziju, trgovinu u zajednici i klimu pozitivnu tehnologiju diljem više ekosustava paralelno. Važno je napomenuti da je Celo jedna od prvih svjetskih [karbonski negativnih] blockchain mreža. Njegov mehanizam konsenzusa zasnovan na dokazima o ulozima zahtijeva samo malo energije u usporedbi s lancima koji koriste dokaz o radu. Posvećenost Celo zajednice planetu ide čak i dalje, kao integralni partner Climate Collective-a, rastuće koalicije kompanija koje rade na sjecištu Web3 i klimatskih akcija. Mento Reserve, podržana Mento Protocolom, koja omogućava korisnicima na Celo blockchainu pristup raznim stabilnim imovinama, dodatno drži diversificirani portfelj digitalnih imovina, s planovima da za četiri godine 40% Reserve bude predstavljeno imovinama podržanim prirodnim kapitalom. Još jedna jedinstvena karakteristika Celo-a je njegov dizajn prilagođen mobilnim uređajima, koji može pomoći u dosezanju milijardi korisnika diljem svijeta na velikoj skali. To uključuje mehanizam laganog povezivanja klijenata nazvan Plumo, sustav zasnovan na zk-SNARK-u koji omogućava Celo mobilnim korisnicima i korisnicima s ograničenim resursima da se brže povežu s Celo blockchainom, koristeći samo nekoliko kilobajta podataka; mapiranje šifriranih brojeva telefona u adrese novčanika (tako da korisnici mogu slati digitalne imovine prijateljima i obitelji na njihovim listama kontakata); ili pristup ekosustavu decentraliziranih aplikacija, poput Valora Walleta, putem nisko energetski potrošnih pametnih telefonskih uređaja. Sve ovo olakšava transakcije na blockchainu za stvarne korisnike svih razina iskustva. Kako biste saznali više o jedinstvenosti Celo-a, posjetite Celo biblioteku tehničke dokumentacije i Github.

Koliko Celo (CELO) novčića je u optjecaju?

CELO upravljački resurs ima fiksnu opskrbu od jedne milijarde. CELO resursi u opticaju podijeljeni su između Mento Reserve i zajednice vlasnika CELO-a.

Kako je Celo mreža osigurana?

Celo blockchain koristi mehanizam konsenzusa temeljen na dokazima uloga (proof-of-stake). Imovina za upravljanje CELO podržava sigurnost, rast i razvoj platforme omogućujući vlasnicima CELO-a da ulažu imovinu za podršku Celo validatora, glasaju o promjenama ili dopunama osnovne tehnologije koje predlažu članovi zajednice te se izravno angažiraju s decentraliziranim aplikacijama (dapps) na Celo platformi. Validatori igraju važnu ulogu sudjelovanjem u mehanizmu konsenzusa Celo platforme. Oni pomažu osigurati Celo mrežu i djeluju neovisno kako bi provjerili transakcije i predložili blokove za dodavanje na blockchain.

Gdje možete kupiti Celo (CELO)?

CELO se može kupiti s fiat valutom na Binanceu, Coinbaseu (gdje je naveden kao CGLD), KuCoinu, OKX-u i drugim mjenjačnicama. Celo se također može kupiti putem globalnih onramp sustava, kao što su MoonPay, Ramp Network i Simplex/Nuvei.

Celo investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u Celo također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.