Legendarni investitori se klade na Eulerpool.

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
BIM Dionica

BIM

BIM

Tečaj

2,40
Danas +/-
+0
Danas %
+0 %

BIM Whitepaper

  • Jednostavno

  • Prošireno

  • Experte

Börse Marktpaar Preis +2% Tiefe -2% Tiefe Volumen (24H) Volumen % Typ Liquiditätsbewertung Aktualität
BitStorageBIM/USDT1,633.727,881.201,3798.311,790,64cex295,0009. 07. 2025. 06:21
Dex-TradeBIM/USDT1,142.466,142.287,1231.978,970,01cex341,0011. 03. 2025. 06:26
P2BBIM/USDT1,110029.004,140,00cex1,0011. 03. 2025. 06:26
AzbitBIM/USDT1,630019.804,980,00cex009. 07. 2025. 06:18
TapbitBIM/USDT1,141.236,62545,1913.024,540,00cex216,0023. 03. 2025. 06:26
1

BIM FAQ

Što je BIM?

BIM je upravljački token BIM DAO-a. Vlasnici BIM tokena dobivaju pravo glasa u BIM DAO-u, koji nadzire sve aspekte protokola, BIM Exchange. Vrijednost i rijetkost BIM-a određuju sve aktivnosti i prihodi BIM DAO-a.

Tko su osnivači BIM-a?

Projekt BIM nastao je u kolovozu 2022. godine, kao rezultat ambiciozne vizije pod vodstvom Léa Pestre i Damiana Pya. Cilj BIM-a bio je jasan od samog početka: stvoriti cjelovit ekosustav koji olakšava integraciju blockchaina u stvarnu ekonomiju, istovremeno podržavajući inovacije i razvoj startupova i malih i srednjih poduzeća. Ovu viziju poticalo je uvjerenje da blockchain može biti snažan motor za reindustrijalizaciju i valorizaciju stručnog znanja. Zaokret BIM-a prema povećanju decentralizacije označio je značajnu evoluciju u njegovoj strategiji. Grupa je proširila svoje horizonte kako bi razvila cjelovit ekosustav usredotočen oko svog upravljačkog tokena, BIM. Ova transformacija stvorila je širok spektar usluga i korisnosti za token, obogaćujući njegov ekosustav.

Što čini BIM jedinstvenim?

BIM token je upravljački token za tim i njihove ciljeve. On je središnja imovina koja povezuje sve dionike BIM projekta, s ciljem održavanja vrlog ciklusa stvaranja vrijednosti oko kojeg je BIM izumljen. Korisnost tokena je dvostruka: s jedne strane, vlasnici tokena imaju pravo glasovati o važnim upravljačkim odlukama. S druge strane, dio svih prihoda generiranih protokolom BIM Exchange usmjerava se prema našim programima poticaja za vlasnike tokena. Poticaji se isplaćuju redovito.

Koliko BIM kovanica je u optjecaju?

Kao i kod mnogih digitalnih sredstava, bit će izdano samo fiksni broj BIM tokena. Ukupna količina ograničena je na 314 milijuna BIM tokena. Od tih 314 milijuna tokena, nešto više od 6 milijuna bit će distribuirano pružatelju likvidnosti za uvrštavanje na centralizirane i decentralizirane platforme. 89% je spaljeno nakon [DAO glasovanja](https://snapshot.org/#/daobim.eth/proposal/0x7c07b763722c3393563729d2fa43eab6de9b85afeea88f7dccf16b864667d26a). Konačno, nešto više od 22 milijuna BIM tokena rezervirano je za poticaje upravljanja zajednicom, a preostalih 10% tokena bit će dodijeljeno budućim članovima tima. Točna stopa izdavanja BIM tokena vjerojatno će se mijenjati tijekom vremena, jer glasači mogu povećati ili smanjiti stopu izdavanja prolaskom prijedloga putem [upravljanja u zajednici](https://snapshot.org/#/daobim.eth). Za više informacija posjetite Eulerpool.

Kako je BIM protokol osiguran?

Projekt, koji se temelji na Polygon blockchainu, osiguran je mehanizmom konsenzusa dokazivanja udjela (PoS). Validatori na mreži uložit će svoje MATIC tokene kao kolateral kako bi postali dio mrežnog PoS mehanizma konsenzusa i zauzvrat će primiti MATIC tokene.

Gdje možete kupiti BIM?

BIM je naveden na glavnim burzama kriptovaluta. BIM se uparuje s različitim tokenima na centraliziranim platformama kao što su BIM Exchange, BIM Exchange Argentina, Dex-Trade, Tapbit, P2B... Također je dostupan na decentraliziranim burzama kao što je Uniswap.

BIM investitori također pokazuju interes za ove kriptovalute.

Ova lista predstavlja pažljivo odabran izbor kriptovaluta koje bi mogle biti zanimljive investitorima. Investitori koji su investirali u BIM također su ulagali u sljedeće kriptovalute. Za sve navedene kriptovalute imamo vlastite kriptoanalize na Eulerpoolu.

Počeci i uspon kriptovaluta

Povijest kriptovaluta počinje 2008. godine, kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila Whitepaper "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System". Ovaj dokument predstavljao je temelj za prvu kriptovalutu, Bitcoin. Bitcoin je koristio decentraliziranu tehnologiju, poznatu kao Blockchain, kako bi omogućio transakcije bez potrebe za centralnim autoritetom.

U siječnju 2009. pokrenuta je Bitcoin mreža s rudarenjem Genesis bloka. U početku je Bitcoin bio više eksperimentalni projekt za malu grupu entuzijasta. Prva poznata komercijalna kupnja s Bitcoinima dogodila se 2010. godine, kada je netko potrošio 10.000 Bitcoina za dvije pizze. Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila samo djelić centa.

Razvoj ostalih kriptovaluta

Nakon uspjeha Bitcoina, ubrzo su nastale i druge kriptovalute. Ove nove digitalne valute, često nazvane "Altcoins", tražile su na različite načine koristiti i poboljšati tehnologiju blockchain. Neki od najpoznatijih ranih altcoina uključuju Litecoin (LTC), Ripple (XRP) i Ethereum (ETH). Ethereum, koji je osnovao Vitalik Buterin, posebno se razlikovao od Bitcoina jer je omogućavao stvaranje pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija (DApps).

Rast tržišta i volatilnost

Tržište kriptovaluta brzo je raslo, a s njim i javna pažnja. Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta doživjela je ekstremne fluktuacije. Vrhunci poput kraja godine 2017., kada je cijena Bitcoina gotovo dostigla 20.000 američkih dolara, izmjenjivali su se sa snažnim padovima tržišta. Ova volatilnost privukla je i ulagače i špekulante.

Regulatorni izazovi i prihvaćanje

Dok je popularnost kriptovaluta rasla, vlade širom svijeta počele su se baviti reguliranjem ove nove klase imovine. Neke zemlje su zauzele prijateljski stav i poticale razvoj kripto-tehnologija, dok su druge uvele stroge regulacije ili u potpunosti zabranile kriptovalute. Unatoč ovim izazovima, prihvaćanje kriptovaluta u mainstreamu neprestano je raslo, pri čemu su kompanije i financijske institucije počele usvajati iste.

Najnoviji razvoj događaja i budućnost

U posljednjih nekoliko godina, razvoj kao što su DeFi (Decentralized Finance) i NFT-ovi (Non-Fungible Tokens) proširio je spektar mogućnosti koje nudi tehnologija blockchain. DeFi omogućava složene financijske transakcije bez tradicionalnih financijskih institucija, dok NFT-ovi omogućuju tokenizaciju umjetničkih djela i drugih jedinstvenih predmeta.

Budućnost kriptovaluta ostaje zanimljiva i neizvjesna. Pitanja o skalabilnosti, regulaciji i prodiranju na tržište ostaju otvorena. Unatoč tome, interes za kriptovalute i temeljnu tehnologiju blockchain jači je nego ikad, a njihova uloga u globalnom gospodarstvu će najvjerojatnije nastaviti rasti.

Prednosti ulaganja u kriptovalute

1. Visoki potencijali prinosa

Kriptovalute su poznate po svojim visokim potencijalima za dobit. Investitori koji su rano uložili u projekte kao što su Bitcoin ili Ethereum ostvarili su znatne dobitke. Ova visoka dobit čini kriptovalute privlačnom investicijskom mogućnošću za investitore koji su skloni riziku.

2. Neovisnost o tradicionalnim financijskim sustavima

Kriptovalute nude alternativu tradicionalnom financijskom sustavu. Nisu vezane uz politiku centralne banke, što ih čini atraktivnom zaštitom od inflacije i gospodarske nestabilnosti.

3. Inovacija i tehnološki razvoj

Investicije u kriptovalute također znače investicije u nove tehnologije. Blockchain, tehnologija koja stoji iza mnogih kriptovaluta, ima potencijal da revolucionira brojne industrije, od financijskih usluga do upravljanja lancima opskrbe.

4. Likvidnost

Kripto tržišta posluju 24/7, što znači visoku likvidnost. Investitori mogu kupovati i prodavati svoje imovine u bilo koje vrijeme, što je u usporedbi s tradicionalnim tržištima koja su ograničena radnim vremenom, očita prednost.

Nedostaci ulaganja u kriptovalute

1. Visoka volatilnost

Kriptovalute su poznate po svojoj ekstremnoj volatilnosti. Vrijednost kriptovaluta može brzo i nepredvidljivo rasti ili padati, što predstavlja visok rizik za investitore.

2. Regulatorna neizvjesnost

Regulatorni okvir za kriptovalute još uvijek je u razvoju i znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Ta neizvjesnost može dovesti do rizika, posebice kada se uvode novi zakoni i propisi.

3. Sigurnosni rizici

Iako se blockchain tehnologija smatra vrlo sigurnom, postoje rizici vezani uz pohranu i razmjenu kriptovaluta. Hakerski napadi i prijevare nisu rijetkost u svijetu kriptovaluta, što zahtijeva dodatne mjere opreza.

4. Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja

Mnogi ljudi ne razumiju u potpunosti kriptovalute i tehnologiju koja stoji iza njih. Taj nedostatak razumijevanja može dovesti do pogrešnih investicija. Osim toga, prihvaćenost kriptovaluta kao sredstva plaćanja još je uvijek ograničena.