Slovačka Nezaposlene osobe
Cijena
Trenutna vrijednost Nezaposlene osobe u Slovačka iznosi 150.022 . Nezaposlene osobe u Slovačka pala je na 150.022 dana 01. 02. 2026., nakon što je bilo 159.543 dana 01. 01. 2026.. Od 01. 01. 1993. do 01. 12. 2025., prosječni BDP u Slovačka je bio 298.997,81 . Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 01. 2001. s 533.676,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 05. 2019. s 134.124,00 .
macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_downmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low
Nezaposlene osobe
Nezaposlene osobe
Max
Nezaposlene osobe Povijest
| Datum | Vrijednost |
|---|---|
| 150.022 | |
| 159.543 | |
| 147.651 | |
| 140.288 | |
| 139.736 | |
| 140.402 | |
| 139.135 | |
| 139.795 | |
| 136.859 | |
| 134.483 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Nezaposlene osobe
Dob umirovljenja muškaraca
Godišnje
Dob žena za umirovljenje
Godišnje
Minimalne plaće
Kvartal
Nepuno radno vrijeme
Kvartal
plaće
Mjesečno
Plaće u proizvodnji
Mjesečno
Populacija
Godišnje
Produktivnost
Kvartal
Promjena zaposlenosti
Kvartal
Puno radno vrijeme
Kvartal
Rast plaća
Kvartal
Stopa dugotrajne nezaposlenosti
Kvartal
Stopa nezaposlenosti
Mjesečno
Stopa nezaposlenosti mladih
Mjesečno
Stopa ponude poslova
Kvartal
Stopa zaposlenosti
Kvartal
Stopa zaposlenosti
Kvartal
Troškovi rada
Kvartal
Zaposleni
Kvartal
Nezaposlene osobe
U Slovačkoj, nezaposleni su osobe koje nemaju posao i aktivno traže zaposlenje.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
Što je Nezaposlene osobe
Unemployed Persons, ili nezaposlene osobe, predstavljaju ključnu makroekonomsku kategoriju u analizi ekonomskih performansi jedne zemlje. Naša stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikupljanje i prikazivanje makroekonomskih podataka, te vam ovim putem želimo pružiti detaljan uvid u dinamiku nezaposlenosti u Hrvatskoj. Nezaposlenost je jedan od najvažnijih indikatora ekonomske stabilnosti i zdravlja. Ovaj pokazatelj utječe na političke odluke, socijalne politike, te ekonomsku strategiju zemlje. Kada je stopa nezaposlenosti visoka, povećava se socijalna nesigurnost, državne izdaci za socijalne beneficije rastu, a ukupna gospodarska aktivnost opada. Nasuprot tome, niska stopa nezaposlenosti obično odražava robustan ekonomski rast, povećanu kupovnu moć građana, i veću stabilnost. Postoji nekoliko vrsta nezaposlenosti koje je važno razumjeti: ciklička nezaposlenost, strukturna nezaposlenost, frikcijska nezaposlenost, te sezonska nezaposlenost. Ciklička nezaposlenost, primjerice, javlja se kao posljedica ekonomskih padova. Kada gospodarstvo ulazi u recesiju, tvrtke smanjuju proizvodnju i otpuštaju radnike, što rezultira viškom radne snage. Strukturna nezaposlenost je posljedica promjena u ekonomiji koje dovode do toga da određene vještine postanu zastarjele. Ovo se često događa zbog tehnološkog napretka ili promjena u industrijskoj strukturi gospodarstva. Frikcijska nezaposlenost odnosi se na kratkoročne periode nezaposlenosti dok pojedinci prelaze sa jednog radnog mjesta na drugo, ili dok se mladi tek uključuju na tržište rada. Sezonska nezaposlenost je vezana uz određene industrije koje djeluju sezonski, poput turizma i poljoprivrede. Izračunavanje stope nezaposlenosti vrši se dijeljenjem broja nezaposlenih osoba s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva, te množenjem tog broja sa sto kako bi se dobio postotak. Statistički uredi redovito provode istraživanja o zaposlenosti kako bi osigurali točne podatke o nezaposlenosti. U Hrvatskoj se takve podatke obično prikuplja putem Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku (DZS). Visoka stopa nezaposlenosti može imati ozbiljne posljedice za društvo. Nezaposleni pojedinci su skloniji socijalnoj isključenosti, ekonomskim teškoćama, te imaju veći rizik od problema mentalnog zdravlja. Također, dugoročno visoka nezaposlenost može voditi ka gubitku vrijednih vještina i radne etike među radništvom, čineći teže njihov povratak u radnu snagu kada se ekonomska situacija poboljša. Hrvatska se, kao i mnoge druge zemlje, suočava s izazovima u području nezaposlenosti, posebice među mladima. Mladi su često u nepovoljnom položaju prilikom traženja posla zbog nedostatka radnog iskustva i relevantnih vještina. Kako bi se ovo stanje poboljšalo, vlada i obrazovne institucije provode različite programe obuke i zapošljavanja koji su prilagođeni potrebama tržišta rada. Na taj način nastoji se smanjiti jaz između ponude i potražnje za radničkim vještinama. Makroekonomske politike, poput fiskalne i monetarne politike, igraju ključnu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti. Fiskalna politika, koja uključuje promjene u državnoj potrošnji i porezima, može stimulirati ekonomski rast kroz povećanje javnih investicija i smanjenje poreznog opterećenja na poslovanje. Monetarna politika, koju provodi centralna banka kroz upravljanje kamatnim stopama i kontrolu monetarne mase, može utjecati na nivo ekonomskih aktivnosti i stopu nezaposlenosti. Osim unutarnjih ekonomskih politika, globalna ekonomska okruženja također imaju značajan utjecaj na tržište rada. Na primjer, globalne financijske krize, trgovinski sporovi, te promjene u međunarodnoj potražnji za robama i uslugama mogu utjecati na stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Također, integracija Hrvatske u Europsku uniju otvorila je nova tržišta rada, ali i donijela izazove vezane uz konkurenciju radne snage i migracije. Naša web stranica, eulerpool, posvećena je pružanju sveobuhvatnih i ažuriranih makroekonomskih podataka. U kategoriji 'Unemployed Persons', korisnici mogu pronaći detaljne statistike o nezaposlenosti u Hrvatskoj, uključujući regionalne varijacije, demografske analize, te trendove kroz vrijeme. Naši podaci temelje se na najnovijim izvješćima i istraživanjima renomiranih institucija kao što su Državni zavod za statistiku, Eurostat, te različiti ekonomski analitički centri. Korisnici naše platforme mogu koristiti ove podatke za razne svrhe, uključujući izradu ekonomskih predviđanja, analizu tržišnih trendova, te donošenje informiranih poslovnih odluka. Na taj način, eulerpool doprinosi boljem razumijevanju ekonomskih trendova i pomaže profesionalcima i donositeljima odluka u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Bez obzira da li ste ekonomist, investitor, poslovni konzultant, ili student ekonomije, naši podaci o nezaposlenosti pružit će vam vrijedne uvide potrebne za analizu tržišta rada. U zaključku, kategorija 'Unemployed Persons' igra presudnu ulogu u makroekonomskoj analizi i strateškom planiranju. Kroz razumijevanje dinamike nezaposlenosti, možemo bolje predvidjeti ekonomske trendove, razviti učinkovitije ekonomske politike, te osigurati bolje uvjete za sve članove društva. Na eulerpool platformi, kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i dostupnosti naših podataka kako bismo pružili što točniju i relevantniju analizu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Posjećujući eulerpool, osiguravate sebi pristup najnovijim makroekonomskim podacima i analizama, što vam omogućava donošenje bolje informiranih odluka i doprinosi razumijevanju složenosti tržišta rada. Nadamo se da ćete pronaći našu platformu korisnom i edukativnom, te da će vam koristiti njezini resursi u vašem profesionalnom radu i istraživanjima.
Nezaposlene osobe Slovačka — FAQ
What is the current Nezaposlene osobe in Slovačka?
The current Nezaposlene osobe in Slovačka is 150.022 as of 01. 02. 2026..
How has the Nezaposlene osobe in Slovačka changed recently?
The Nezaposlene osobe in Slovačka decreased from 159.543 (01. 01. 2026.) to 150.022 (01. 02. 2026.).
What is the all-time high for Nezaposlene osobe in Slovačka?
The all-time high for Nezaposlene osobe in Slovačka was 533.676,00, recorded on 01. 01. 2001..
What is the all-time low for Nezaposlene osobe in Slovačka?
The all-time low for Nezaposlene osobe in Slovačka was 134.124,00, recorded on 01. 05. 2019..
What is the historical average of Nezaposlene osobe in Slovačka?
The historical average of Nezaposlene osobe in Slovačka is 298.997,81, calculated over the period from 01. 01. 1993. to 01. 12. 2025..
Where does the Nezaposlene osobe data for Slovačka come from?
The Nezaposlene osobe data for Slovačka is sourced from Ministry of Labour, Social Affairs and Family of the Slovak Republic and published on Eulerpool.