Napravi najbolje investicije svog života. fair value · 20 million securities worldwide · 50 year history · 10 year estimates · leading business news
Od 2 evra osigurajте Južna Afrika Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta
Cena
Trenutna vrednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta u Južna Afrika je 391,283 milijardi ZAR. Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta u Južna Afrika povećao se na 391,283 milijardi ZAR dana 1. 12. 2023., nakon što je bio 379,672 milijardi ZAR dana 1. 9. 2023.. Od 1. 3. 1993. do 1. 3. 2024., prosečan BDP u Južna Afrika je bio 277,30 milijardi ZAR. Najviša vrednost svih vremena je dostignuta dana 1. 12. 2023. sa 391,28 milijardi ZAR, dok je najniža vrednost zabeležena dana 1. 3. 1993. sa 122,08 milijardi ZAR.
Izvor: Statistics South AfricaBruto domaći proizvod (BDP) iz transporta ·
Maks
BDP iz transportnog sektora | |
---|---|
1. 3. 1993. | 122,08 milijardi ZAR |
1. 6. 1993. | 122,23 milijardi ZAR |
1. 9. 1993. | 123,05 milijardi ZAR |
1. 12. 1993. | 125,14 milijardi ZAR |
1. 3. 1994. | 126,11 milijardi ZAR |
1. 6. 1994. | 127,24 milijardi ZAR |
1. 9. 1994. | 129,53 milijardi ZAR |
1. 12. 1994. | 132,27 milijardi ZAR |
1. 3. 1995. | 137,13 milijardi ZAR |
1. 6. 1995. | 140,84 milijardi ZAR |
1. 9. 1995. | 144,36 milijardi ZAR |
1. 12. 1995. | 147,43 milijardi ZAR |
1. 3. 1996. | 148,22 milijardi ZAR |
1. 6. 1996. | 150,20 milijardi ZAR |
1. 9. 1996. | 152,58 milijardi ZAR |
1. 12. 1996. | 153,52 milijardi ZAR |
1. 3. 1997. | 157,38 milijardi ZAR |
1. 6. 1997. | 160,67 milijardi ZAR |
1. 9. 1997. | 164,29 milijardi ZAR |
1. 12. 1997. | 168,12 milijardi ZAR |
1. 3. 1998. | 170,51 milijardi ZAR |
1. 6. 1998. | 171,93 milijardi ZAR |
1. 9. 1998. | 171,12 milijardi ZAR |
1. 12. 1998. | 172,67 milijardi ZAR |
1. 3. 1999. | 174,72 milijardi ZAR |
1. 6. 1999. | 178,66 milijardi ZAR |
1. 9. 1999. | 182,51 milijardi ZAR |
1. 12. 1999. | 186,03 milijardi ZAR |
1. 3. 2000. | 190,43 milijardi ZAR |
1. 6. 2000. | 194,67 milijardi ZAR |
1. 9. 2000. | 197,53 milijardi ZAR |
1. 12. 2000. | 199,21 milijardi ZAR |
1. 3. 2001. | 201,24 milijardi ZAR |
1. 6. 2001. | 204,27 milijardi ZAR |
1. 9. 2001. | 208,59 milijardi ZAR |
1. 12. 2001. | 213,87 milijardi ZAR |
1. 3. 2002. | 219,07 milijardi ZAR |
1. 6. 2002. | 224,07 milijardi ZAR |
1. 9. 2002. | 227,90 milijardi ZAR |
1. 12. 2002. | 231,44 milijardi ZAR |
1. 3. 2003. | 235,61 milijardi ZAR |
1. 6. 2003. | 238,33 milijardi ZAR |
1. 9. 2003. | 240,85 milijardi ZAR |
1. 12. 2003. | 244,99 milijardi ZAR |
1. 3. 2004. | 247,29 milijardi ZAR |
1. 6. 2004. | 249,69 milijardi ZAR |
1. 9. 2004. | 253,19 milijardi ZAR |
1. 12. 2004. | 256,51 milijardi ZAR |
1. 3. 2005. | 259,49 milijardi ZAR |
1. 6. 2005. | 263,31 milijardi ZAR |
1. 9. 2005. | 266,88 milijardi ZAR |
1. 12. 2005. | 270,30 milijardi ZAR |
1. 3. 2006. | 274,10 milijardi ZAR |
1. 6. 2006. | 277,50 milijardi ZAR |
1. 9. 2006. | 280,25 milijardi ZAR |
1. 12. 2006. | 282,35 milijardi ZAR |
1. 3. 2007. | 289,49 milijardi ZAR |
1. 6. 2007. | 297,29 milijardi ZAR |
1. 9. 2007. | 303,48 milijardi ZAR |
1. 12. 2007. | 307,64 milijardi ZAR |
1. 3. 2008. | 308,25 milijardi ZAR |
1. 6. 2008. | 309,28 milijardi ZAR |
1. 9. 2008. | 311,00 milijardi ZAR |
1. 12. 2008. | 311,29 milijardi ZAR |
1. 3. 2009. | 309,44 milijardi ZAR |
1. 6. 2009. | 308,61 milijardi ZAR |
1. 9. 2009. | 309,20 milijardi ZAR |
1. 12. 2009. | 310,26 milijardi ZAR |
1. 3. 2010. | 311,18 milijardi ZAR |
1. 6. 2010. | 313,58 milijardi ZAR |
1. 9. 2010. | 315,57 milijardi ZAR |
1. 12. 2010. | 317,93 milijardi ZAR |
1. 3. 2011. | 321,04 milijardi ZAR |
1. 6. 2011. | 324,82 milijardi ZAR |
1. 9. 2011. | 326,66 milijardi ZAR |
1. 12. 2011. | 329,28 milijardi ZAR |
1. 3. 2012. | 331,18 milijardi ZAR |
1. 6. 2012. | 333,04 milijardi ZAR |
1. 9. 2012. | 333,94 milijardi ZAR |
1. 12. 2012. | 335,16 milijardi ZAR |
1. 3. 2013. | 340,46 milijardi ZAR |
1. 6. 2013. | 342,00 milijardi ZAR |
1. 9. 2013. | 344,59 milijardi ZAR |
1. 12. 2013. | 344,31 milijardi ZAR |
1. 3. 2014. | 348,10 milijardi ZAR |
1. 6. 2014. | 350,45 milijardi ZAR |
1. 9. 2014. | 352,84 milijardi ZAR |
1. 12. 2014. | 356,23 milijardi ZAR |
1. 3. 2015. | 358,69 milijardi ZAR |
1. 6. 2015. | 359,51 milijardi ZAR |
1. 9. 2015. | 361,50 milijardi ZAR |
1. 12. 2015. | 361,60 milijardi ZAR |
1. 3. 2016. | 361,93 milijardi ZAR |
1. 6. 2016. | 365,03 milijardi ZAR |
1. 9. 2016. | 366,77 milijardi ZAR |
1. 12. 2016. | 369,33 milijardi ZAR |
1. 3. 2017. | 366,15 milijardi ZAR |
1. 6. 2017. | 367,15 milijardi ZAR |
1. 9. 2017. | 369,38 milijardi ZAR |
1. 12. 2017. | 375,64 milijardi ZAR |
1. 3. 2018. | 377,82 milijardi ZAR |
1. 6. 2018. | 368,60 milijardi ZAR |
1. 9. 2018. | 384,59 milijardi ZAR |
1. 12. 2018. | 390,35 milijardi ZAR |
1. 3. 2019. | 384,21 milijardi ZAR |
1. 6. 2019. | 381,38 milijardi ZAR |
1. 9. 2019. | 378,62 milijardi ZAR |
1. 12. 2019. | 368,63 milijardi ZAR |
1. 3. 2020. | 359,71 milijardi ZAR |
1. 6. 2020. | 278,17 milijardi ZAR |
1. 9. 2020. | 314,66 milijardi ZAR |
1. 12. 2020. | 329,04 milijardi ZAR |
1. 3. 2021. | 320,88 milijardi ZAR |
1. 6. 2021. | 342,12 milijardi ZAR |
1. 9. 2021. | 336,93 milijardi ZAR |
1. 12. 2021. | 345,70 milijardi ZAR |
1. 3. 2022. | 350,17 milijardi ZAR |
1. 6. 2022. | 359,64 milijardi ZAR |
1. 9. 2022. | 372,00 milijardi ZAR |
1. 12. 2022. | 375,17 milijardi ZAR |
1. 3. 2023. | 382,59 milijardi ZAR |
1. 6. 2023. | 377,67 milijardi ZAR |
1. 9. 2023. | 379,67 milijardi ZAR |
1. 12. 2023. | 391,28 milijardi ZAR |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta Istorija
Datum | Vrednost |
---|---|
1. 12. 2023. | 391,283 milijardi ZAR |
1. 9. 2023. | 379,672 milijardi ZAR |
1. 6. 2023. | 377,671 milijardi ZAR |
1. 3. 2023. | 382,593 milijardi ZAR |
1. 12. 2022. | 375,173 milijardi ZAR |
1. 9. 2022. | 372,004 milijardi ZAR |
1. 6. 2022. | 359,638 milijardi ZAR |
1. 3. 2022. | 350,17 milijardi ZAR |
1. 12. 2021. | 345,698 milijardi ZAR |
1. 9. 2021. | 336,929 milijardi ZAR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta
Ime | Trenutno | Prethodno | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇿🇦 BDP iz građevinarstva | 102,694 milijardi ZAR | 105,934 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz javne uprave | 370,771 milijardi ZAR | 371,323 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz komunalnih preduzeća | 97,914 milijardi ZAR | 98,324 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz poljoprivrede | 126,412 milijardi ZAR | 111,379 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz proizvodnje | 517,439 milijardi ZAR | 525,039 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz rudarstva | 201,868 milijardi ZAR | 206,614 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP iz usluga | 1,117 Bio. ZAR | 1,117 Bio. ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BDP po glavi stanovnika | 6.006,45 USD | 6.022,43 USD | Godišnje |
🇿🇦 BDP po glavi stanovnika PPP | 14.284,34 USD | 14.322,33 USD | Godišnje |
🇿🇦 BDP po stalnim cenama | 4,627 Bio. ZAR | 4,635 Bio. ZAR | Kvartal |
🇿🇦 BIP | 377,78 milijardi USD | 405,27 milijardi USD | Godišnje |
🇿🇦 Bruto investicije u osnovna sredstva | 662,569 milijardi ZAR | 674,911 milijardi ZAR | Kvartal |
🇿🇦 Bruto nacionalni dohodak | 4,636 Bio. ZAR | 4,67 Bio. ZAR | Kvartal |
🇿🇦 Godišnja stopa rasta BDP | 0,5 % | 1,4 % | Kvartal |
🇿🇦 Rast BDP-a u celoj godini | 0,6 % | 1,9 % | Godišnje |
🇿🇦 Stopa rasta BDP | -0,1 % | 0,3 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Afrika
- 🇩🇿Alžir
- 🇦🇴Angola
- 🇧🇯Benin
- 🇧🇼Bocvana
- 🇧🇫Burkina Faso
- 🇧🇮Burundi
- 🇨🇲Kamerun
- 🇨🇻Kape Verde
- 🇨🇫Centralnoafrička Republika
- 🇹🇩Čad
- 🇰🇲Komori
- 🇨🇬Kongo
- 🇩🇯Đibuti
- 🇪🇬Egipat
- 🇬🇶Ekvatorijalna Gvineja
- 🇪🇷Eritreja
- 🇪🇹Etiopija
- 🇬🇦Gabon
- 🇬🇲Gambija
- 🇬🇭Gana
- 🇬🇳Gvineja
- 🇬🇼Gvineja-Bisao
- 🇨🇮Obala Slonovače
- 🇰🇪Kenija
- 🇱🇸Lesoto
- 🇱🇷Liberia
- 🇱🇾Libija
- 🇲🇬Madagaskar
- 🇲🇼Malavi
- 🇲🇱Mali
- 🇲🇷Mauritanija
- 🇲🇺Mauricijus
- 🇲🇦Maroko
- 🇲🇿Mozambik
- 🇳🇦Namibija
- 🇳🇪Niger
- 🇳🇬Nigerija
- 🇷🇼Ruanda
- 🇸🇹Sao Tome i Principe
- 🇸🇳Senegal
- 🇸🇨Sejšeli
- 🇸🇱Sijera Leone
- 🇸🇴Somalija
- Južni Sudan
- 🇸🇩Sudan
- 🇸🇿Svazilend
- 🇹🇿Tanzanija
- 🇹🇬Togo
- 🇹🇳Tunis
- 🇺🇬Uganda
- 🇿🇲Zambija
- 🇿🇼Zimbabve
Šta je Bruto domaći proizvod (BDP) iz transporta
Bruto domaći proizvod (BDP) predstavlja ključni makroekonomski indikator koji meri ukupnu ekonomsku aktivnost jedne zemlje, i ima nekoliko komponenti koje zajedno čine ovaj složeni pokazatelj. Jedna od najvažnijih komponenti BDP-a je BDP iz transporta, koji igra crucialnu ulogu u ekonomskoj strukturi države. Na sajtu eulerpool, našem profesionalnom sajtu za prikaz makroekonomskih podataka, želimo vam pružiti detaljan uvid u značenje, važnost i faktore koji utiču na BDP iz transporta. BDP iz transporta se odnosi na vrednost svih roba i usluga proizvedenih u privrednoj grani transporta, uključujući sve vrste prevoza: kopneni, vodni i vazdušni. Važno je naglasiti da se ovaj segment ne odnosi samo na prevoz osoba i robe, već i na sve prateće usluge: skladištenje, logistiku, podršku, održavanje i infrastrukturne investicije. Zbog širokog spektra uključenih aktivnosti, BDP iz transporta je od izuzetne važnosti za analizu ekonomske dinamike jedne zemlje. Prvo, treba razumeti kako se BDP iz transporta izračunava i zašto je to bitno. Postoje dva glavna načina merenja BDP-a: proizvodni pristup i potrošački pristup. Kod proizvodnog pristupa, vrednost proizvedenih dobara i usluga meri se na osnovu njihove proizvodne cene. U slučaju transportnog sektora, to bi uključilo sve prihode kompanija iz prevoza, kao i dodatne usluge. Kod potrošačkog pristupa, vrednost se meri na osnovu potrošnje finalnih korisnika, što uključuje troškove prevoza pojedinaca i kompanija. Oba pristupa daju komplementarne informacije koje pomažu analitičarima i donosiocima ekonomskih politika da razumeju doprinos transportnog sektora ukupnoj ekonomiji. Transportni sektor često služi kao barometar ekonomskog zdravlja. Na primer, u periodima ekonomske ekspanzije dolazi do povećanja potražnje za transportom usled rasta industrijske proizvodnje i povećanja međunarodne trgovine. Suprotno tome, u vreme ekonomske recesije, smanjenje potrošnje i proizvodnje dovodi do pada potražnje za transportnim uslugama. Na ovoj osnovi, promene u BDP-u iz transporta mogu služiti kao rani indikatori ekonomskih trendova. Jedan od ključnih faktora koji utiču na BDP iz transporta je infrastruktura. Visokokvalitetna i efikasna transportna infrastruktura može značajno povećati sposobnost zemlje da poveća svoj BDP iz ovog sektora. To uključuje modernizaciju puteva, železnica, luka i aerodroma. Investicije u infrastrukturu ne samo da povećavaju efikasnost transporta, već i smanjuju troškove prevoza, što direktno utiče na smanjenje cena proizvoda i usluga i time povećava konkurentnost zemlje na međunarodnom tržištu. Tehnološki napredak takođe igra veliku ulogu u unapređenju transportnog sektora. Uvođenje novih tehnologija, kao što su autonomna vozila, pametni transportni sistemi i zeleno gorivo, može doprineti smanjenju operativnih troškova i povećanju efikasnosti. Ove inovacije ne samo da poboljšavaju kvalitet usluga, već i smanjuju negativne ekološke posledice, što je sve češće pitanje od značaja za ekonomske politike i investitore. Globalna povezanost je još jedan faktor koji utiče na BDP iz transporta. U ekonomski globalizovanom svetu, svaka promena u međunarodnoj trgovini može imati direktan uticaj na transportni sektor. Povećanje izvoza i uvoza roba i usluga zbog rastuće međunarodne trgovine znači veću potražnju za transportnim uslugama, što se pozitivno odražava na BDP iz transporta. S druge strane, trgovinski sporovi, carine i protekcionističke mere mogu negativno uticati na ovaj sektor. Važan aspekt analize BDP-a iz transporta je i njegov uticaj na zapošljavanje. Transportni sektor je jedan od najvećih poslodavaca u mnogim zemljama, pružajući poslove raznim profesionalcima, od vozača kamiona do visokokvalifikovanih logističkih stručnjaka. Promene u ovom sektoru direktno utiču na tržište rada, što može imati dalekosežne ekonomske i socijalne posledice. Pored zapošljavanja, transportni sektor ima i značajan uticaj na regionalni razvoj. Na primer, izgradnja novih puteva ili proširenje železničke mreže može podstaći regionalni ekonomski razvoj otvaranjem novih tržišta i povećanjem dostupnosti roba i usluga. Ovo je posebno značajno za manje razvijene ili ruralne oblasti, gde unapređenje transportne infrastrukture može biti ključno za ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarda. Transportni sektor se suočava i sa brojnim izazovima. Regulacije i zakonodavstvo igraju bitnu ulogu, jer se često suočava sa strogim propisima vezanim za bezbednost, ekologiju i radne uslove. Ovi propisi mogu povećati operativne troškove i uticati na profitabilnost kompanija u ovom sektoru. Takođe, dešavanja kao što su geopolitčki konflikti ili pandemije mogu drastično promeniti dinamiku transporta, smanjujući ili povećavajući potražnju za određenim vrstama prevoza. Na kraju, važno je napomenuti da je BDP iz transporta ključan pokazatelj koji ne samo da odražava trenutnu ekonomsku situaciju, već pruža i uvid u buduće ekonomske trendove. Zbog svoje kompleksnosti i višeslojnosti, analiziranje ovog segmenta zahteva detaljno razumevanje širih ekonomskih, tehnoloških i globalnih faktora. Naš tim na eulerpool-u pruža sveobuhvatne makroekonomske podatke i analize koji vam omogućavaju da donosite informisane odluke, bilo da ste investitor, analitičar ili donosilac ekonomskih politika. Kroz praćenje i analizu BDP-a iz transporta, možete steći dublji uvid u ekonomsku dinamiku i na vreme prilagoditi vaše strategije i planove. U zaključku, BDP iz transporta je ključni indikator ekonomskog zdravlja i razvoja. Razumeti njegove komponente, faktore koji na njega utiču i načine kako se meri, omogućava bolje praćenje ekonomskih trendova i donošenje informisanih odluka. Na sajtu eulerpool, mi smo posvećeni tome da vam pružimo najpreciznije i najdetaljnije makroekonomske informacije koje će vam pomoći da uspešno navigirate kroz kompleksni svet ekonomije.