Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Sjeverna Makedonija Zaposlene Osobe
Tečaj
Trenutna vrijednost Zaposlene Osobe u Sjeverna Makedonija je 687.351 . Zaposlene Osobe u Sjeverna Makedonija smanjile su se na 687.351 na dan 01. 03. 2024., nakon što su bile 687.459 na dan 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 2004. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Sjeverna Makedonija bio je 673.549,67 . Najviša vrijednost svih vremena zabilježena je na dan 01. 03. 2020. s 811.106,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 12. 2004. s 498.867,00 .
Zaposlene Osobe ·
Max
Zaposleni | |
---|---|
01. 03. 2004. | 519.594,00 |
01. 06. 2004. | 541.308,00 |
01. 09. 2004. | 532.210,00 |
01. 12. 2004. | 498.867,00 |
01. 03. 2005. | 507.397,00 |
01. 06. 2005. | 552.797,00 |
01. 09. 2005. | 564.880,00 |
01. 12. 2005. | 555.938,00 |
01. 03. 2006. | 559.702,00 |
01. 06. 2006. | 566.293,00 |
01. 09. 2006. | 576.813,00 |
01. 12. 2006. | 578.810,00 |
01. 03. 2007. | 579.301,00 |
01. 06. 2007. | 589.254,00 |
01. 09. 2007. | 598.327,00 |
01. 12. 2007. | 594.054,00 |
01. 03. 2008. | 600.593,00 |
01. 06. 2008. | 607.125,00 |
01. 09. 2008. | 619.802,00 |
01. 12. 2008. | 608.541,00 |
01. 03. 2009. | 618.189,00 |
01. 06. 2009. | 636.156,00 |
01. 09. 2009. | 642.541,00 |
01. 12. 2009. | 622.720,00 |
01. 03. 2010. | 615.962,00 |
01. 06. 2010. | 627.129,00 |
01. 09. 2010. | 648.773,00 |
01. 12. 2010. | 659.557,00 |
01. 03. 2011. | 649.575,00 |
01. 06. 2011. | 642.809,00 |
01. 09. 2011. | 648.617,00 |
01. 12. 2011. | 639.340,00 |
01. 03. 2012. | 643.668,00 |
01. 06. 2012. | 648.200,00 |
01. 09. 2012. | 652.498,00 |
01. 12. 2012. | 657.849,00 |
01. 03. 2013. | 668.957,00 |
01. 06. 2013. | 678.467,00 |
01. 09. 2013. | 682.448,00 |
01. 12. 2013. | 685.479,00 |
01. 03. 2014. | 686.277,00 |
01. 06. 2014. | 687.465,00 |
01. 09. 2014. | 690.965,00 |
01. 12. 2014. | 696.046,00 |
01. 03. 2015. | 697.248,00 |
01. 06. 2015. | 699.578,00 |
01. 09. 2015. | 711.380,00 |
01. 12. 2015. | 715.758,00 |
01. 03. 2016. | 714.435,00 |
01. 06. 2016. | 720.674,00 |
01. 09. 2016. | 727.985,00 |
01. 12. 2016. | 731.107,00 |
01. 03. 2017. | 734.043,00 |
01. 06. 2017. | 739.892,00 |
01. 09. 2017. | 743.451,00 |
01. 12. 2017. | 745.206,00 |
01. 03. 2018. | 749.892,00 |
01. 06. 2018. | 755.073,00 |
01. 09. 2018. | 759.445,00 |
01. 12. 2018. | 771.806,00 |
01. 03. 2019. | 789.414,00 |
01. 06. 2019. | 794.283,00 |
01. 09. 2019. | 799.546,00 |
01. 12. 2019. | 807.362,00 |
01. 03. 2020. | 811.106,00 |
01. 06. 2020. | 793.416,00 |
01. 09. 2020. | 785.561,00 |
01. 12. 2020. | 789.552,00 |
01. 03. 2021. | 793.121,00 |
01. 06. 2021. | 795.271,00 |
01. 09. 2021. | 796.681,00 |
01. 12. 2021. | 795.276,00 |
01. 03. 2022. | 691.842,00 |
01. 06. 2022. | 693.177,00 |
01. 09. 2022. | 693.062,00 |
01. 12. 2022. | 690.053,00 |
01. 03. 2023. | 683.242,00 |
01. 06. 2023. | 689.714,00 |
01. 09. 2023. | 692.768,00 |
01. 12. 2023. | 687.459,00 |
01. 03. 2024. | 687.351,00 |
Zaposlene Osobe Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 687.351 |
01. 12. 2023. | 687.459 |
01. 09. 2023. | 692.768 |
01. 06. 2023. | 689.714 |
01. 03. 2023. | 683.242 |
01. 12. 2022. | 690.053 |
01. 09. 2022. | 693.062 |
01. 06. 2022. | 693.177 |
01. 03. 2022. | 691.842 |
01. 12. 2021. | 795.276 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Zaposlene Osobe
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇲🇰 Minimalne plaće | 33.352 MKD/Month | 29.739 MKD/Month | Godišnje |
🇲🇰 Nezaposlene osobe | 101.558 | 102.98 | Kvartal |
🇲🇰 plaće | 62.032 MKD/Month | 61.703 MKD/Month | Mjesečno |
🇲🇰 Plaće u proizvodnji | 51.026 MKD/Month | 51.034 MKD/Month | Mjesečno |
🇲🇰 Ponude za posao | 10.17 | 9.518 | Kvartal |
🇲🇰 Populacija | 1,83 mil. | 1,84 mil. | Godišnje |
🇲🇰 Rast plaća | 9,3 % | 11,5 % | Mjesečno |
🇲🇰 Stopa dugotrajne nezaposlenosti | 11,5 % | 12,5 % | Godišnje |
🇲🇰 Stopa nezaposlenosti | 12,9 % | 13 % | Kvartal |
🇲🇰 Stopa zaposlenosti | 45,4 % | 45,4 % | Kvartal |
🇲🇰 Stopa zaposlenosti | 52,1 % | 52,2 % | Kvartal |
U Makedoniji, zaposlene osobe su pojedinci s minimalnom potrebnom dobi koji rade određeno vrijeme za poduzeće.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Zaposlene Osobe
Makroekonomska kategorija "Zaposlene osobe" čini ključnu komponentu analize tržišta rada i ekonomskog stanja neke zemlje. Uloga zaposlenih osoba u makroekonomskoj perspektivi dalekosežna je jer odražava opću produktivnost i vitalnost ekonomije te igra ključnu ulogu u oblikovanju politike zapošljavanja i socijalne politike. Naš portal eulerpool, specijaliziran za prikazivanje makroekonomskih podataka, posebnu pažnju posvećuje ovoj kategoriji zbog njene važnosti u razumijevanju ukupnog ekonomskog zdravlja. Zaposlene osobe definiraju se kao pojedinci koji aktivno sudjeluju u tržištu rada i doprinose proizvodnji dobara i usluga, bilo kroz formalno zapošljavanje ili samozapošljavanje. Ishod zaposlenosti nije samo mjerljiv kroz broj ljudi koji rade, već i kroz kvalitetu zaposlenja, uključujući aspekte kao što su radni uvjeti, sigurnost radnog mjesta, primanja, i mogućnosti za profesionalni rast. Kao takva, stopa zaposlenosti predstavlja vitalni makroekonomski indikator koji analitičarima pruža uvid u aktualne ekonomske trendove i potencijalne izazove. Jedan od ključnih pokazatelja u ovoj kategoriji je stopa zaposlenosti, koja se računa kao omjer zaposlenih osoba prema ukupnoj radno sposobnoj populaciji. Ova stopa omogućuje stručnjacima analizu tržišta rada, ali i oblikovanje politika koje bi mogle potaknuti povećanje zaposlenosti. Niska stopa zaposlenosti može signalizirati prisutnost strukturnih problema u ekonomiji, kao što su nedostatak radnih mjesta, neusklađenost između potreba tržišta rada i dostupnih vještina, ili neadekvatne stimulacijske mjere za otvaranje novih radnih mjesta. U kontrastu, visoka stopa zaposlenosti može ukazivati na pozitivne ekonomske uvjete, ali i izazvati potencijalne probleme kao što su preopterećenost radne snage ili inflacijski pritisci zbog rastućih troškova rada. Demografska struktura zaposlenih osoba također pruža značajne uvide u stanje tržišta rada. Na primjer, analiza prema dobnoj skupini omogućava razumijevanje dinamike između mlađih i starijih radnika. U modernim ekonomijama, posebna pažnja posvećuje se zaposlenosti mladih zbog visokih stopa nezaposlenosti u ovoj dobnoj skupini, što može izazvati dugoročne negativne posljedice na ekonomsku održivost i društvenu koheziju. Slično tome, zaposlenost starijih osoba postaje sve važnija tema kako se očekivani životni vijek povećava i kako se mijenja struktura radne snage. Rodna struktura zaposlenosti također predstavlja važan segment u analizi zaposlenih osoba. Podaci o sudjelovanju žena i muškaraca na tržištu rada omogućuju bolje razumijevanje rodnih nejednakosti i oblikovanje politika koje bi potaknule ravnopravnost spolova u zapošljavanju. Unatoč napretku, još uvijek postoje značajne razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena, kao i u sektorima i radnim pozicijama koje zauzimaju. Promicanje rodne ravnopravnosti ključno je ne samo s aspekta socijalne pravde, već i zbog poboljšanja ukupnih ekonomskih performansi. Geografska distribucija zaposlenih osoba omogućava analizu ekonomskih dispariteta između različitih regija. U većini zemalja, urbane sredine obično pokazuju veće stope zaposlenosti u usporedbi s ruralnim područjima. Ova nejednakost može utjecati na regionalni razvoj i zahtijeva ciljane politike za promicanje ravnomjernog ekonomskog rasta. Utjecaj regionalnih ekonomskih centara, infrastrukturna povezanost, te dostupnost obrazovnih i profesionalnih prilika igraju ključnu ulogu u oblikovanju stopa zaposlenosti na lokalnoj razini. Sektorska analiza zaposlenosti dodatno obogaćuje razumijevanje strukture tržišta rada. Različiti ekonomski sektori, kao što su poljoprivreda, industrija, usluge i tehnologija, različito doprinose ukupnoj zaposlenosti. Tradicionalni sektori, poput poljoprivrede i industrije, često pokazuju niže stope rasta zaposlenosti zbog tehnološkog napretka i procesa automatizacije, dok uslužni sektor i tehnologija bilježe značajan porast. Ova dinamika ne samo da reflektira ekonomski razvoj, već i pridonosi oblikovanju obrazovnih i profesionalnih trendova. Makroekonomska analiza zaposlenih osoba također uključuje praćenje promjena u strukturi zaposlenja putem pokazatelja kao što su modaliteti rada (puno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, privremeni ugovori) i kvaliteta zaposlenja (socijalna sigurnost, prava radnika, radno zakonodavstvo). Fleksibilni oblici rada postaju sve popularniji u modernim ekonomijama, potičući zahtjeve za odgovarajućim regulativama kako bi se osigurala socijalna prava zaposlenih osoba. Globalni ekonomski trendovi i događaji također imaju značajan utjecaj na kategoriju zaposlenih osoba. Globalizacija, tehnološki napredak, ekonomske krize i pandemije, poput COVID-19, formiraju dinamiku tržišta rada. Krize često dovode do povećane nezaposlenosti i zahtijevaju hitne intervencije u obliku ekonomskih i fiskalnih politika kako bi se ublažili negativni efekti i potaknulo oporavak tržišta rada te povratak zaposlenosti na održivu razinu. Naš portal eulerpool posvećen je pružanju detaljnih i ažuriranih podataka o zaposlenosti kako bi analitičari, političari, istraživači i šira javnost mogli donositi informirane odluke. Transparentnost i dostupnost podataka ključna je za razumijevanje složenih ekonomskih odnosa i za osiguranje održivog ekonomskog razvoja. Zaključno, kategorija "Zaposlene osobe" predstavlja srž analize tržišta rada i makroekonomskih istraživanja. Praćenje stope zaposlenosti, demografskih, rodnih i sektorskih struktura zaposlenih, te analiza geografskih dispariteta pruža nezamjenjive uvide u ukupno ekonomsko zdravlje neke zemlje. Uvažavajući složenost i međusobnu povezanost različitih faktora, na platformi eulerpool trudimo se pružiti precizne i sveobuhvatne informacije kako bismo podržali kvalitetnu analizu i donošenje politika usmjerenih na poboljšanje radnih uvjeta i povećanje zaposlenosti.