Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Norveška Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga u Norveška iznosi 7,421 milijardi NOK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga u Norveška porastao je na 7,421 milijardi NOK dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 7,314 milijardi NOK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1978. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Norveška iznosio je 5,49 milijardi NOK. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 03. 2024. s 7,54 milijardi NOK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1980. s 3,38 milijardi NOK.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga ·
Max
BDP iz komunalnih usluga | |
---|---|
01. 03. 1978. | 3,80 milijardi NOK |
01. 06. 1978. | 3,95 milijardi NOK |
01. 09. 1978. | 3,99 milijardi NOK |
01. 12. 1978. | 4,06 milijardi NOK |
01. 03. 1979. | 3,76 milijardi NOK |
01. 06. 1979. | 3,83 milijardi NOK |
01. 09. 1979. | 3,80 milijardi NOK |
01. 12. 1979. | 3,87 milijardi NOK |
01. 03. 1980. | 3,38 milijardi NOK |
01. 06. 1980. | 3,49 milijardi NOK |
01. 09. 1980. | 3,54 milijardi NOK |
01. 12. 1980. | 3,60 milijardi NOK |
01. 03. 1981. | 3,95 milijardi NOK |
01. 06. 1981. | 4,02 milijardi NOK |
01. 09. 1981. | 4,05 milijardi NOK |
01. 12. 1981. | 4,05 milijardi NOK |
01. 03. 1982. | 4,10 milijardi NOK |
01. 06. 1982. | 4,12 milijardi NOK |
01. 09. 1982. | 4,17 milijardi NOK |
01. 12. 1982. | 4,29 milijardi NOK |
01. 03. 1983. | 4,42 milijardi NOK |
01. 06. 1983. | 4,54 milijardi NOK |
01. 09. 1983. | 4,54 milijardi NOK |
01. 12. 1983. | 4,54 milijardi NOK |
01. 03. 1984. | 4,68 milijardi NOK |
01. 06. 1984. | 4,79 milijardi NOK |
01. 09. 1984. | 4,88 milijardi NOK |
01. 12. 1984. | 4,89 milijardi NOK |
01. 03. 1985. | 4,99 milijardi NOK |
01. 06. 1985. | 5,15 milijardi NOK |
01. 09. 1985. | 5,15 milijardi NOK |
01. 12. 1985. | 5,16 milijardi NOK |
01. 03. 1986. | 4,69 milijardi NOK |
01. 06. 1986. | 5,12 milijardi NOK |
01. 09. 1986. | 5,31 milijardi NOK |
01. 12. 1986. | 5,44 milijardi NOK |
01. 03. 1987. | 4,83 milijardi NOK |
01. 06. 1987. | 5,26 milijardi NOK |
01. 09. 1987. | 5,55 milijardi NOK |
01. 12. 1987. | 5,69 milijardi NOK |
01. 03. 1988. | 5,70 milijardi NOK |
01. 06. 1988. | 5,68 milijardi NOK |
01. 09. 1988. | 5,78 milijardi NOK |
01. 12. 1988. | 5,67 milijardi NOK |
01. 03. 1989. | 6,56 milijardi NOK |
01. 06. 1989. | 6,60 milijardi NOK |
01. 09. 1989. | 6,52 milijardi NOK |
01. 12. 1989. | 6,47 milijardi NOK |
01. 03. 1990. | 6,29 milijardi NOK |
01. 06. 1990. | 6,35 milijardi NOK |
01. 09. 1990. | 6,37 milijardi NOK |
01. 12. 1990. | 6,34 milijardi NOK |
01. 03. 1991. | 6,21 milijardi NOK |
01. 06. 1991. | 6,23 milijardi NOK |
01. 09. 1991. | 6,20 milijardi NOK |
01. 12. 1991. | 6,06 milijardi NOK |
01. 03. 1992. | 6,02 milijardi NOK |
01. 06. 1992. | 5,98 milijardi NOK |
01. 09. 1992. | 5,92 milijardi NOK |
01. 12. 1992. | 5,87 milijardi NOK |
01. 03. 1993. | 5,63 milijardi NOK |
01. 06. 1993. | 5,60 milijardi NOK |
01. 09. 1993. | 5,58 milijardi NOK |
01. 12. 1993. | 5,60 milijardi NOK |
01. 03. 1994. | 5,67 milijardi NOK |
01. 06. 1994. | 5,67 milijardi NOK |
01. 09. 1994. | 5,65 milijardi NOK |
01. 12. 1994. | 5,61 milijardi NOK |
01. 03. 1995. | 5,53 milijardi NOK |
01. 06. 1995. | 5,53 milijardi NOK |
01. 09. 1995. | 5,51 milijardi NOK |
01. 12. 1995. | 5,52 milijardi NOK |
01. 03. 1996. | 5,64 milijardi NOK |
01. 06. 1996. | 5,59 milijardi NOK |
01. 09. 1996. | 5,59 milijardi NOK |
01. 12. 1996. | 5,62 milijardi NOK |
01. 03. 1997. | 5,88 milijardi NOK |
01. 06. 1997. | 5,88 milijardi NOK |
01. 09. 1997. | 5,88 milijardi NOK |
01. 12. 1997. | 5,91 milijardi NOK |
01. 03. 1998. | 5,98 milijardi NOK |
01. 06. 1998. | 5,97 milijardi NOK |
01. 09. 1998. | 6,03 milijardi NOK |
01. 12. 1998. | 6,02 milijardi NOK |
01. 03. 1999. | 5,84 milijardi NOK |
01. 06. 1999. | 5,86 milijardi NOK |
01. 09. 1999. | 5,88 milijardi NOK |
01. 12. 1999. | 5,88 milijardi NOK |
01. 03. 2000. | 5,95 milijardi NOK |
01. 06. 2000. | 5,95 milijardi NOK |
01. 09. 2000. | 5,97 milijardi NOK |
01. 12. 2000. | 6,01 milijardi NOK |
01. 03. 2001. | 6,17 milijardi NOK |
01. 06. 2001. | 6,11 milijardi NOK |
01. 09. 2001. | 6,04 milijardi NOK |
01. 12. 2001. | 6,32 milijardi NOK |
01. 03. 2002. | 6,10 milijardi NOK |
01. 06. 2002. | 6,17 milijardi NOK |
01. 09. 2002. | 6,11 milijardi NOK |
01. 12. 2002. | 6,09 milijardi NOK |
01. 03. 2003. | 6,15 milijardi NOK |
01. 06. 2003. | 6,10 milijardi NOK |
01. 09. 2003. | 6,08 milijardi NOK |
01. 12. 2003. | 6,08 milijardi NOK |
01. 03. 2004. | 5,74 milijardi NOK |
01. 06. 2004. | 5,68 milijardi NOK |
01. 09. 2004. | 5,77 milijardi NOK |
01. 12. 2004. | 5,79 milijardi NOK |
01. 03. 2005. | 6,05 milijardi NOK |
01. 06. 2005. | 6,15 milijardi NOK |
01. 09. 2005. | 5,99 milijardi NOK |
01. 12. 2005. | 6,08 milijardi NOK |
01. 03. 2006. | 6,50 milijardi NOK |
01. 06. 2006. | 6,24 milijardi NOK |
01. 09. 2006. | 5,97 milijardi NOK |
01. 12. 2006. | 6,19 milijardi NOK |
01. 03. 2007. | 5,03 milijardi NOK |
01. 06. 2007. | 4,89 milijardi NOK |
01. 09. 2007. | 4,81 milijardi NOK |
01. 12. 2007. | 5,02 milijardi NOK |
01. 03. 2008. | 5,10 milijardi NOK |
01. 06. 2008. | 5,34 milijardi NOK |
01. 09. 2008. | 5,41 milijardi NOK |
01. 12. 2008. | 5,00 milijardi NOK |
01. 03. 2009. | 4,84 milijardi NOK |
01. 06. 2009. | 4,86 milijardi NOK |
01. 09. 2009. | 5,03 milijardi NOK |
01. 12. 2009. | 5,13 milijardi NOK |
01. 03. 2010. | 4,92 milijardi NOK |
01. 06. 2010. | 4,91 milijardi NOK |
01. 09. 2010. | 4,99 milijardi NOK |
01. 12. 2010. | 4,97 milijardi NOK |
01. 03. 2011. | 4,69 milijardi NOK |
01. 06. 2011. | 4,80 milijardi NOK |
01. 09. 2011. | 4,84 milijardi NOK |
01. 12. 2011. | 4,99 milijardi NOK |
01. 03. 2012. | 5,13 milijardi NOK |
01. 06. 2012. | 5,10 milijardi NOK |
01. 09. 2012. | 5,01 milijardi NOK |
01. 12. 2012. | 4,90 milijardi NOK |
01. 03. 2013. | 4,93 milijardi NOK |
01. 06. 2013. | 4,90 milijardi NOK |
01. 09. 2013. | 5,09 milijardi NOK |
01. 12. 2013. | 5,04 milijardi NOK |
01. 03. 2014. | 5,15 milijardi NOK |
01. 06. 2014. | 5,17 milijardi NOK |
01. 09. 2014. | 5,14 milijardi NOK |
01. 12. 2014. | 5,30 milijardi NOK |
01. 03. 2015. | 5,27 milijardi NOK |
01. 06. 2015. | 5,31 milijardi NOK |
01. 09. 2015. | 5,31 milijardi NOK |
01. 12. 2015. | 5,34 milijardi NOK |
01. 03. 2016. | 5,16 milijardi NOK |
01. 06. 2016. | 5,19 milijardi NOK |
01. 09. 2016. | 5,34 milijardi NOK |
01. 12. 2016. | 5,50 milijardi NOK |
01. 03. 2017. | 5,62 milijardi NOK |
01. 06. 2017. | 5,71 milijardi NOK |
01. 09. 2017. | 5,66 milijardi NOK |
01. 12. 2017. | 5,62 milijardi NOK |
01. 03. 2018. | 5,56 milijardi NOK |
01. 06. 2018. | 5,44 milijardi NOK |
01. 09. 2018. | 5,42 milijardi NOK |
01. 12. 2018. | 5,43 milijardi NOK |
01. 03. 2019. | 5,49 milijardi NOK |
01. 06. 2019. | 5,62 milijardi NOK |
01. 09. 2019. | 5,76 milijardi NOK |
01. 12. 2019. | 5,80 milijardi NOK |
01. 03. 2020. | 5,73 milijardi NOK |
01. 06. 2020. | 5,67 milijardi NOK |
01. 09. 2020. | 5,93 milijardi NOK |
01. 12. 2020. | 6,20 milijardi NOK |
01. 03. 2021. | 6,50 milijardi NOK |
01. 06. 2021. | 6,66 milijardi NOK |
01. 09. 2021. | 6,83 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 6,89 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 6,93 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 6,99 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 7,03 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 7,14 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 7,17 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 7,25 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 7,31 milijardi NOK |
01. 12. 2023. | 7,42 milijardi NOK |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 7,421 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 7,314 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 7,251 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 7,17 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 7,14 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 7,029 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 6,992 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 6,929 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 6,892 milijardi NOK |
01. 09. 2021. | 6,831 milijardi NOK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇴 BDP iz građevinskog sektora | 57,356 milijardi NOK | 57,519 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz poljoprivrede | 5,783 milijardi NOK | 5,598 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz proizvodnje | 61,715 milijardi NOK | 61,127 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz rudarstva | 1,441 milijardi NOK | 1,574 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP po glavi stanovnika | 78.939,4 USD | 79.434,63 USD | Godišnje |
🇳🇴 BDP po glavi stanovnika PPP | 90.500,85 USD | 91.068,6 USD | Godišnje |
🇳🇴 BDP po stalnim cijenama | 1,131 Bio. NOK | 1,129 Bio. NOK | Kvartal |
🇳🇴 BIP | 485,51 milijardi USD | 593,73 milijardi USD | Godišnje |
🇳🇴 BIP iz javne uprave | 62,886 milijardi NOK | 62,884 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 242,481 milijardi NOK | 261,503 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Bruto nacionalni dohodak | 1,368 Bio. NOK | 1,202 Bio. NOK | Kvartal |
🇳🇴 Godišnja stopa rasta BDP-a | −0,8 % | 0,4 % | Kvartal |
🇳🇴 Mjesečni BDP MoM | 0,6 % | −1 % | Mjesečno |
🇳🇴 Rast BDP-a u cijeloj godini | 0,5 % | 3 % | Godišnje |
🇳🇴 Rast BDP-a u sektoru koji nije naftni | 0,2 % | 0,3 % | Kvartal |
🇳🇴 Stopa rasta BDP | 0,2 % | 1,6 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz komunalnih usluga
"BPD iz komunalnog sektora" predstavlja ključnu kategoriju u makroekonomskim analizama i od iznimne je važnosti za razumijevanje sveukupnog gospodarskog zdravlja jedne zemlje. Komunalni sektor obuhvaća niz temeljnih usluga koje uključuju opskrbu vodom, distribuciju električne energije, prirodnog plina i grijanja, kao i zbrinjavanje otpada. Ovaj sektor igra vitalnu ulogu u održavanju svakodnevnog života građana, a njegov doprinos BDP-u (bruto domaćem proizvodu) odražava stabilnost i funkcionalnost osnovne infrastrukture države. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikaz makroekonomskih podataka i posvećena je pružanju najtočnijih i najnovijih informacija o ekonomskim pokazateljima, uključujući BDP iz komunalnog sektora. Doprinos komunalnog sektora BDP-u može varirati ovisno o različitim čimbenicima kao što su energetska politika, investicije u infrastrukturu te potražnja energenata. U razvijenim zemljama, komunalni sektor često pokazuje stabilan rast zahvaljujući naprednim tehnologijama i uslugama koje osiguravaju učinkovitu distribuciju i upravljanje resursima. S druge strane, u zemljama u razvoju, ovaj sektor može biti podložan naglim fluktuacijama zbog političkih, ekonomskih i socijalnih izazova. Mjerenje BDP-a iz komunalnog sektora važan je pokazatelj jer daje uvid u učinkovitost i održivost osnovnih usluga. Ovaj sektor često se smatra pokazateljem kvalitete života u nekoj zemlji jer komunalne usluge izravno utječu na zdravlje, sigurnost i dobrobit stanovništva. Također, stabilan rast BDP-a iz komunalnog sektora može biti pokazatelj uspješne energetske politike i učinkovitih investicija u infrastrukturu. Na našoj web stranici, eulerpool, pružamo detaljne analize koje obuhvaćaju povijesne podatke, trenutne trendove i predikcije za budući razvoj ovog sektora. Jedan od ključnih razloga zašto je "BPD iz komunalnog sektora" važan za analizu jest njegova uloga u energetskom sektoru. Električna energija, prirodni plin i druge komunalne usluge sastavni su dio svakodnevnog života i nezamjenjivi su za gospodarsku aktivnost. Stabilnost opskrbe energije bitna je za funkcioniranje industrije, uslužnog sektora i kućanstava. Svako ometanje ili nedostatak u opskrbi može imati duboke posljedice na gospodarsku aktivnost i dobrobit stanovništva. Stoga praćenje BDP-a iz ovog sektora omogućava bolje razumijevanje kapaciteta zemlje da zadovolji energetske potrebe svojih građana i gospodarstva. Distribucija vode još je jedan važan aspekt komunalnog sektora. Pristup čistoj i sigurnoj vodi ključan je za zdravlje i higijenu stanovništva. Loša infrastruktura za vodoopskrbu i nedostatak investicija mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i smanjiti kvalitetu života. Stoga, BDP iz komunalnog sektora također reflektira kapacitet i učinkovitost sustava vodoopskrbe, te je pokazatelj ukupne kvalitete javnog zdravstva. Zbrinjavanje otpada i održivo gospodarenje otpadom još su jedan bitan element komunalnog sektora. Učinkoviti sustavi za zbrinjavanje otpada doprinose očuvanju okoliša i promoviranju održivog razvoja. Rast BDP-a iz ovog podsektora može ukazivati na poboljšanja u tehnologijama recikliranja i zbrinjavanja otpada, kao i na povećanje svijesti o važnosti zaštite okoliša. Osim ovih ključnih usluga, komunalni sektor također obuhvaća distribuciju grijanja, koja je posebno važna u područjima s hladnijom klimom. Povećanje BDP-a iz ovog podsektora može značiti poboljšanje infrastrukture grijanja, što dovodi do većeg komfora i energetske učinkovitosti za potrošače. U sklopu svih ovih podsektora, uloga države i regulacije značajna je za funkcioniranje komunalnog sektora. Vladine politike i investicije mogu izravno utjecati na razvoj i učinkovitost komunalnih usluga. Evaluacija državne potrošnje i investicija u ovim područjima često je ključna za razumijevanje dugoročnih trendova i kapaciteta komunalnog sektora. Na našoj web stranici, eulerpool, korisnici mogu pronaći detaljne i ažurirane podatke o "BPD-u iz komunalnog sektora", koji su ključni za bilo koju ozbiljnu makroekonomsku analizu. Naši podaci dolaze iz pouzdanih izvora i redovito se ažuriraju kako bismo osigurali najvišu razinu točnosti i relevantnosti. Također, nudimo alate za vizualizaciju podataka koji omogućuju lakše razumijevanje složenih ekonomskih pokazatelja i trendova. Konačno, važno je napomenuti da je "BPD iz komunalnog sektora" samo jedan od mnogih pokazatelja koji se koristi u makroekonomskim analizama, ali njegova važnost ne može se podcijeniti. Njegova interpretacija može pružiti dragocjene uvide u temeljne aspekte gospodarskog zdravlja i kapaciteta jedne zemlje da pruža osnovne usluge svojim građanima. Stoga preporučujemo da redovito pratite ovu i slične kategorije na našoj web stranici kako biste bili informirani o najnovijim ekonomskim trendovima i analizama. Eulerpool, vaša destinacija za profesionalne i najtočnije makroekonomske podatke."