Terminal Access

Učini najbolje investicije svog života

Bloomberg Fair Value
20M Securities
50Y History
10Y Estimates
8.000+ News Daily
Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇦🇱

Albanija Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

Tečaj

94,351 milijardi ALL
Promjena +/-
+1,791 milijardi ALL
Promjena %
+1,92 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Albanija iznosi 94,351 milijardi ALL. Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Albanija je porastao na 94,351 milijardi ALL dana 01. 09. 2024., nakon što je bio 92,56 milijardi ALL dana 01. 06. 2024.. Od 01. 03. 2009. do 01. 09. 2024., prosječni BDP u Albanija je iznosio 64,86 milijardi ALL. Najveća vrijednost je postignuta dana 01. 09. 2024. sa 94,35 milijardi ALL, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2013. sa 46,85 milijardi ALL.

Izvor: Instituti i Statistikave (INSTAT)

Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

  • Max

BIP iz usluga

Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga Povijest

DatumVrijednost
01. 09. 2024.94,351 milijardi ALL
01. 06. 2024.92,56 milijardi ALL
01. 03. 2024.90,138 milijardi ALL
01. 12. 2023.89,151 milijardi ALL
01. 09. 2023.89,12 milijardi ALL
01. 06. 2023.86,987 milijardi ALL
01. 03. 2023.84,868 milijardi ALL
01. 12. 2022.82,451 milijardi ALL
01. 09. 2022.80,672 milijardi ALL
01. 06. 2022.79,39 milijardi ALL
1
2
3
4
5
...
7

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇦🇱
BDP iz građevinskog sektora
67,958 milijardi ALL74,083 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
BDP iz poljoprivrede
69,465 milijardi ALL70,059 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
BDP iz proizvodnje
29,331 milijardi ALL29,894 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
BDP iz rudarstva
58,158 milijardi ALL53,462 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
BDP po glavi stanovnika
5.419,64 USD5.154,83 USDGodišnje
🇦🇱
BDP po glavi stanovnika PPP
17.975,8 USD17.097,48 USDGodišnje
🇦🇱
BDP po stalnim cijenama
519,675 milijardi ALL505,741 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
BIP
23,55 milijardi USD19,02 milijardi USDGodišnje
🇦🇱
BIP iz javne uprave
65,097 milijardi ALL63,133 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
130,272 milijardi ALL129,321 milijardi ALLKvartal
🇦🇱
Godišnja stopa rasta BDP-a
4,09 %4,02 %Kvartal
🇦🇱
Rast BDP-a u cijeloj godini
3,44 %4,84 %Godišnje
🇦🇱
Stopa rasta BDP
2,8 %1,2 %Kvartal

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

"BDP iz usluga, označen kao ključna makroekonomska kategorija, predstavlja one dijelove bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji proizlaze iz uslužnog sektora. Naš portal, Eulerpool, nastoji pružiti precizne i ažurirane informacije o svim ključnim ekonomskim pokazateljima, uključujući BDP iz usluga. Uslugovni sektor obuhvaća širok spektar aktivnosti, od financijskih usluga, trgovine na malo, informacijskih tehnologija, zdravstva, obrazovanja, turizma do profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Razumijevanje i analiza ovog segmenta BDP-a su od presudne važnosti za ekonomiste, investitore, kreatore ekonomskih politika i poslovne lidere. Uloga usluga u suvremenim ekonomijama postaje sve značajnija s obzirom na globalni trend prelaska s industrijskih na uslužne ekonomije. U mnogim razvijenim zemljama, uslužni sektor čini najveći udio ukupnog BDP-a. Ova promjena se dogodila zbog tehnološkog napretka, rasta digitalne ekonomije i promjena u potrošačkim navikama. Unutar naše platforme Eulerpool, korisnici mogu pratiti ove trendove i prilagoditi svoje poslovne i investicijske strategije. Uslužni sektor doprinosi ekonomiji na različite načine. Prvo, omogućava zapošljavanje velikog broja radne snage. U mnogim zemljama, većina radne snage je zaposlena upravo u ovom sektoru. Raznolikost poslova koju nudi uslužni sektor čini ga ključnim za stabilnost tržišta rada. Također, usluge često pružaju visokorazvijene profesije kao što su IT stručnjaci, financijski analitičari i medicinski radnici, što doprinosi rastu plaća i ukupne ekonomske produktivnosti. Osim toga, uslužni sektor je ključan za inovacije. Mnoge inovacije u digitalnoj ekonomiji, kao što su fintech, healthtech i edtech, dolaze upravo iz ovog sektora. Inovacije potiču konkurentnost, rast produktivnosti i stvaranje novih tržišta, što dugoročno doprinosi ekonomskom rastu. BDP iz usluga može također poslužiti kao indikator ukupne ekonomske stabilnosti. Na primjer, tijekom ekonomske krize, pad u uslužnom sektoru može signalizirati širenje ekonomskih problema na cijelu ekonomiju. S druge strane, rast u uslužnom sektoru može signalizirati oporavak i prosperitet. Analiza podataka o BDP-u iz usluga može također otkriti geografske i sektorske disparitete. Na primjer, određene regije mogu imati veću koncentraciju specifičnih uslužnih djelatnosti, što može stvoriti regionalne ekonomske neravnoteže. Isto tako, dinamičnost različitih podsektora unutar uslužnog sektora može pružiti detaljan uvid u strukturu i buduće smjerove ekonomije. Podaci o BDP-u iz usluga su ključni za donošenje politika. Kreatori ekonomskih politika koriste te informacije za planiranje državnih intervencija, kao što su subvencije za određene sektore ili regije, porezne olakšice i druge mjere poticaja. Na primjer, bit će važno prepoznati koji podsektori usluga trebaju dodatnu podršku za ubrzanje rasta ili kompenzaciju u slučaju ekonomskog pada. Eulerpool kao platforma ima za cilj pružiti sveobuhvatan uvid u makroekonomske pokazatelje, uključujući BDP iz usluga, kroz točne i pravovremene podatke. Naša platforma omogućava korisnicima pregled trendova, usporedbu između zemalja i regija, te dubinsku analizu pojedinih sektora. Tim stručnjaka kontinuirano radi na prikupljanju i analizi podataka kako bi našim korisnicima omogućili najbolje informacije za donošenje odluka. Kao zaključak, BDP iz usluga nije samo pokazatelj ekonomskog učinka jednog sektora već odražava širu ekonomsku dinamiku, inovacije i stabilnost. Razumijevanje ovog pokazatelja je ključno za sve one koji žele imati dublji uvid u ekonomske procese i donekle predvidjeti buduće trendove. Eulerpool ostaje posvećen pružanju najboljih mogućih podataka i analiza kako bi podržao vaše makroekonomske potrebe i ciljeve. Praćenje BDP-a iz usluga omogućuje bolju pripremljenost za buduće ekonomske izazove i prilike."